Sjednica na Filozofskom bila je dosta čudna, a onda je propala. Jedna profesorica objašnjava situaciju
Ključne stvari bile su iza 400. točke dnevnog reda, što nije prošlo glasanje
Danas je propala još jedna sjednica Fakultetskog vijeća zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Vršitelj dužnosti dekana Željko Holjevac zaključio je sjednicu nakon što njegov prijedlog dnevnog reda nije izglasan. Dio članova Vijeća tražio je da se glasa o alternativnom prijedlogu dnevnog reda, no do toga nije došlo.
Današnje sjednica Vijeća bila je prva na kojoj su trebali sudjelovati novoizabrani predstavnici studenata. Predloženi dnevni red sjednice imao je više od četiristo točaka, a točka o pokretanju izbora dekana bila je tek 402. Razgovarali smo s profesoricom Meri Tadinac s Odsjeka za psihologiju koja je sudjelovala na sjednici Vijeća. Pojasnila nam je zašto je jedna od ključnih točaka bila tek iza 400. mjesta i što se na sjednici, zapravo, dogodilo. Ovo su najvažnije stvari koje morate znati o slučaju.
1. Ključne stvari bile su iza 400. točke dnevnog reda
Sjednica Vijeća danas je sazvana nakon što se sjednice nisu održavale više mjeseci. Dnevni red imao je više od 400 točaka jer su se trebala izglasati napredovanja, doktorati i slične točke o kojima ovise sudbine mnogih koji na fakultetu rade. “Bilo je važno da se to izglasa”, kaže Tadinac. “No, bilo je važno i da se izglasaju točke važne za funkcioniranje samog fakulteta”, nastavlja. “Na primjer, da se na samom početku Vijeće konstituira, budući da na njemu sjede i ilegalno izabrani prodekani koje Vijeće nije potvrdilo”.
2. Dio Vijeća tražio je da se s tim točkama počne
Tadinac kaže da je vršitelj dužnosti dekana Željko Holjevac točke važne za rješavanje institucionalne krize, poput pokretanja postupka za izbor dekana, strpao u drugi dio sjednice. Kako kaže, bio je to prvi put da je sjednica bila podijeljena na dva dijela, u dnevnom redu označena s I. i II. “Članovi Vijeća su predložili neke izmjene dnevnog reda. Tražili su da prije 400 točaka idu četiri točke važne za funkcioniranje fakulteta”, kaže Tadinac.
Prema tom alternativnom prijedlog sjednica je, umjesto izborima u zvanja trebala početi s četiri točke ključne za funkcioniranje Fakulteta: konstituiranjem Vijeća, zbog izmjene dijela članova, pokretanjem postupka izbora dekana, verificiranjem obnašatelja dužnosti prodekana (koje je, suprotno statutarnim odredbama, postavio Senat sveučilišta umjesto Vijeća fakulteta), te raspravom o povjerenju predstavnicima Fakulteta u Senatu Sveučilišta, stoji u priopćenju koje potpisuje Inicijativa za Filozofski.
3. Kako je tekla rasprava?
“Razvila se žestoka rasprava koja je trajala sat i pol. Svi mi koji smo se zalagali za izmjenu dnevnog reda garantirali smo da će svih 400 točaka biti odrađeno. Nekoliko puta smo inzistirali da se primjeni jasan i uobičajen demokratski postupak. Da se prvo na glasanje stavi dnevni red koji je predložio v.d. dekana, a zatim alternativni dnevni red s predloženim izmjenama.”, kaže Tadinac.
4. Kad Holjevčev plan nije uspio, on je otišao
Holjevac je na glasanje stavio dnevni red koji je predložio. Za njega je glasalo 32 člana Vijeća, 52 je bilo protiv a šest je bilo suzdržanih. Kako kaže Tadinac, tada je na izglasavanje trebalo dati alternativni dnevni red, no umjesto toga je “rekao da mu je žao i da o ovome treba razmisliti”. Nakon toga je s prodekanima napustio sjednicu. “Nastao je kaos. Ovo je nešto nezapamćeno. Ovolika razina samovolje. Ovakvo kršenje akademskih, demokratskih načela je nešto što se još nikada nije dogodilo. Mi smo još u šoku” kaže Tadinac. Dodaje da ne zna što će se dalje događati niti kada će biti nova sjednica Vijeća.
5. ‘Uprava je željela minirati drugi dio sjednice’
Tadinac kaže da točka o pokretanju postupka izbora dekana nije trebala odužiti sjednicu i da bi se na tu točku potrošilo tek par minuta. Dizanjem ruku bi se pokrenuo postupak, a zatim bi se odredio datum za predaju kandidature. Kaže i da je predlagala da u alternativnom dnevnom redu ta točka bude druga, odmah nakon konstituiranja Vijeća.
“Evidentno je da je od početka cilj Uprave bio da se drugi dio sjednice u potpunosti minira i da se do kraja nastavi provoditi politika za koju oni očito imaju vrlo jasno upute od svojih nalogodavaca rektorata”, kaže Tadinac. Dodaje i da je da je točka o pokretanju izbora dekana stavljena tako kasno u nadi da će doći do osipanja kvoruma ili računajući da će do tog trenutka sjednica biti prekinuta. “Temeljni cilj je da se Filozofskim fakultetom upravlja direktno iz rektorata jer se time štite jedne umrežene klijentelističke skupine”, kaže Tadinac.
6. Incijativa za Filozofski poslala je oštro priopćenje
Pošto nakon rasprave i demokratskog izjašnjavanja, prijedlog v. d. dekana nije prihvaćen, privremena uprava – umjesto da na glasanje stavi alternativni prijedlog – ustala je i napustila sjednicu, bez obzira na opće neodobravanje članova Fakultetskog vijeća, stoji u priopćenju koje potpisuje Incijativa za Filozofski.
“Taj je ružan događaj pokazao da, usprkos neprestanom pozivanju na demokraciju, privremena uprava Filozofskog fakulteta nema želje poštivati volju većine; nema želje steći povjerenje onih kojima upravlja; naposljetku – usprkos pozivanju na stotine sudbina onih o čijem se napredovanju i zapošljavanju trebalo danas raspravljati – privremena Uprava ne želi omogućiti Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu da normalno funkcionira”, ocjenjuju potpisnici. “Vijeće Filozofskog fakulteta smatra da je takvim prekidom sjednice ugrožen sam demokratski ustroj akademske zajednice. Očito je došao čas kada ovakav ustroj treba braniti. To je borba na koju smo spremni”, poručili su iz Inicijative za Filozofski.
7. Sukob Holjevca i Vijeća traje već dugo
Željko Holjevac postao je vršitelj dužnosti dekana nakon suspenzije Vlatka Previšića. U studenom prošle godine Vijeće filozofskog fakulteta izglasalo je Holjevčevu smjenu na sjednici koju su sazvali sami članovi Vijeća, mimo dekana (ili v.d. dekana koji to inače radi). Holjevac je tada sporio legalnost sjednice na kojoj je sudjelovalo 60 od ukupno 89 članova Vijeća.