Nekad je nužno odabrati stranu

Danska ide u ukidanje mjera. Kako se njihova strategija borbe protiv korone u bitnome razlikuje od hrvatske?

Danska ima visoku stopu cijepljenih i masovno testira, ali nikome ne pada na pamet slavodobitno proglašavati pobjedu

Da se radi o Hrvatskoj, netko bi već sigurno slavodobitno proglasio pobjedu nad koronom: Danska uskoro ukida preostale mjere uvedene radi suzbijanja epidemije jer Covid-19, objavilo je dansko ministarstvo zdravstva, više ne predstavlja „kritičnu prijetnju za društvo“.

Ta birokratska klasifikacija Covida kao društveno opasne bolesti bila je pravna osnova za uvođenje restrikcija. No, zahvaljujući prvenstveno visokoj procijepljenosti, ta se klasifikacija više neće primjenjivati. Do 10. rujna će stoga biti ukinuta ograničenja, na primjer već od srijede ‘Covid potvrda’ za restorane ili frizerske salone, a nakon toga i za noćne klubove i velika okupljanja.

Izbjegli udar trećeg vala

U proljeće prošle godine, Danska je bila jedna od prvih europskih država koje su, u prvom valu pandemije, uvele djelomični lockdown. Zatvorili su vrtiće, škole, fakultete, knjižnice i druge institucije, zabranili okupljanja s više od sto ljudi u zatvorenom, državni službenici radili su od kuće, a ista je preporuka vrijedila i za tvrtke.

U narednih godinu i pol, danske vlasti su naizmjenice relaksirale protupandemijske mjere, pa ih ponovno uvodile, povremeno ih pooštravajući, kao na primjer u vrijeme božićnih blagdana i tijekom siječnja, kada je zemlja opet bila u djelomičnom lockdownu. Time su usporili širenje zaraze i izbjegli snažan udarac trećeg vala pandemije.

Visoki postotak cijepljenih

Danska je trenutno pri vrhu Europske unije po postotku cijepljenih protiv Covida-19. Prema podacima stranice Our World in Data, u Danskoj je u potpunosti cijepljeno 71 posto stanovništva. Višu stopu imaju Malta i Portugal. Hrvatska se još uvijek čvrsto i uporno drži donjeg dijela te ljestvice, sa Slovačkom, Rumunjskom i Bugarskom.

Postotak cijepljenih Our World In Data

To zasigurno ima veze i s povjerenjem – u cjepivo protiv Covida-19, u izvore informacija o cjepivu, u konačnici i u ljude koji upravljaju državom. A Danska je, sugeriraju ispitivanja raspoloženja javnosti, u europskom vrhu.

Nije bio kriv virus

Kada su ih pitali kad bi se htjeli cijepiti protiv Covida-19, samo dva posto Danaca, najmanje u cijeloj EU, odgovorilo je „nikad“. U Hrvatskoj 22 posto. U pouzdanost Vladinih informacija o cjepivu vjerovalo je 27 posto Danaca. U Hrvatskoj sedam posto ljudi. Povjerenje u Vladu ima 65 posto danskih ispitanika. U Hrvatskoj – 22 posto.

Povjerenje sigurno ima neke veze i s političkom odgovornošću. Nakon što su je otkriven mutirani soj koronvirusa na nekim farmana, vlasti su prošle jeseni naredile klanje nerčeva u uzgajalištima diljem zemlje. Drastičan potez, pokazalo se, nije bio pravno utemeljen. Ministar poljoprivrede nije krivio mutirani virus. Dao je ostavku, a premijerka se ispričala javnosti.

Novi kriteriji za mjere?

Danska, nadalje, ima jednu od najnižih stopa smrtnosti od Covida u Europskoj uniji. Prema podacima stranice Our World in Data, imaju 444 smrtna slučaja na milijun stanovnika, četiri puta manje od prosjeka EU. Hrvatska ima više od dvije tisuće. Crnu statistiku potvrđuju i drugi izvori: na globalnoj ljestvici Hrvatska je po smrtnosti od Covida na milijun stanovnika 18.-a, odmah nakon Italije. Danska je na 106. mjestu.

Smrtnost od Covida Our World In Data

Podaci također pokazuju da se broj novih slučajeva zaraze zadnjih tjedana povećavao. Prije tjedan dana su, primjerice, imali više od 1300 novih zaraza, a u narednim danima uglavnom između 900 i tisuću potvrđenih dnevnih slučajeva. Dvotjedna incidencija im je trenutno viša nego u Hrvatskoj.

No, broj novih slučajeva uskoro možda neće biti ključni pokazatelj pri određivanju restrikcija. U Sloveniji se spominje da će od jeseni glavni kriterij za donošenje protupandemijskih mjera biti popunjenost bolnica. U Hrvatskoj je premijer Andrej Plenković neki dan ovako govorio: „Pratit ćemo, možda više od broja zaraženih, podatke o broju hospitaliziranih i težih oblika bolesti“. Danska zasad ima manju stopu hospitalizacija od Hrvatske.

Ključni faktor – testiranje

U danskoj strategiji suzbijanja pandemije jednim od ključnih faktora smatra se testiranje. Po broju provedenih testova na milijun stanovnika (jer to je jedino usporediv podatak, s obzirom na razlike u veličini država), Danska je uvjerljivo prva – na svjetskoj ljestvici. Usporedni podaci pokazuju da provodi 11 puta više testova od Hrvatske.

Testiranje na koronu Our World In Data

U opširnoj reportaži iz travnja, Deutsche Welle je pisao o prilično impresivnim danskim kapacitetima za testiranje. “U mogućnosti smo testirati pet do osam posto populacije svaki dan”, kazao im je tada Jens Lundgren, profesor za infektivne bolesti na Sveučilištu u Kopenhagenu. “Kada otkrijemo manja žarišta izbijanja virusa nastupamo vrlo agresivno i masovno testiramo stanovništvo – na onom području, u onom mjestu gdje žarište izbije”.

Čak i u usporedbi s Njemačkom, Danska je ozbiljno odskakala: dok su Danci obavljali više od 300 tisuća testova dnevno na šest milijuna stanovnika, pisao je DW, u Njemačkoj se na njezinih 80 milijuna ljudi provodilo 1,3 milijuna testova tjedno.

Dug je još put do pobjede

Upravo u travnju Danska je krenula u postupno otvaranje. Dogovoreno je otvaranje muzeja, knjižnica, zatvorenih prostora restorana i kafića, teretana i frizeraja, i tako dalje. Hrvatska Vlada kaže da je među prvima u EU počela izdavati Covid putovnice. Ali dok Banski dvori odluku o njihovoj eventualnoj široj upotrebi uporno odgađaju, u Danskoj se nacionalna verzija Covid propusnice za razne društvene aktivnosti počela koristiti još u travnju.

Četiri mjeseca kasnije vlasti, dakle, najavljuju da će za nekoliko tjedana i preostale restrikcije biti ukinute. No, u zemlji gdje ministri kad pogriješe daju ostavku, nemaju, čini se, istančan osjećaj za trijumfalizam: ministar zdravstva promptno je upozorio građane da epidemija još nije završila i da vlada, bude li pandemija ponovno ugrozila temeljne funkcije društva, neće oklijevati s donošenjem potrebnih mjera. U Danskoj, očito, misle da još nije vrijeme da se proglasi pobjeda.