Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Davor Bernardić, doznajemo, tuži Povjerenstvo za sukob interesa jer su rekli da nije smio uzeti stipendiju

Bernadić, kao i HDZ-ovci, smatra da Povjerenstvo ne može odlučivati o načelima obnašanja dužnosti

ZADNJA IZMJENA: tra 23, 2020

Prije samo sedam mjeseci, Davor Bernardić je bio žestok. “Ova vlast negira Povjerenstvo, osnivanje kojega nam je bio uvjet za ulazak u Europsku uniju, a nakon brutalne smjene Dalije Orešković, vjerojatno im je namjera bila imati na daljinskom Natašu Novaković, ali ona se pokazala dosta neovisnom zbog čega je pritisak koji dolazi iz redova vladajućih potpuno neprihvatljiv”, poručio je gostujući na Hrvatskom radiju.

Predsjednik SDP-a, neformalni šef opozicije i prvi čovjek antikorupcijskog saveza političkih stranaka se, međutim, samo pola godine poslije pridružio vlastima koje je prozivao zbog pokušaja da se sudskim putem zauzda rad neovisnog tijela koje se bavi sukobom interesa. Davor Bernardić se time, samo koji mjesec prije parlamentarnih izbora, svrstao uz Andreja Plenkovića, Milana Bandića, Tomislava Karamarka i druge koji žele Povjerenstvu značajno ograničiti ovlasti i time, jasno, usput, sebe oprati od presuda u kojima su proglašeni krivima zbog kršenja načela obnašanja dužnosti.

Nuklearna katastrofa

Nevolja je za Bernardića počela kad je prošle jeseni Povjerenstvo odlučilo da je prekršio načela obnašanja dužnosti jer je 2014. godine primio stipendiju privatne škole Cotrugli vrijednu 263 tisuće kuna. S obzirom na to da je u trenutku primanja dara bio saborski zastupnik i predsjednik najveće gradske organizacije tada vladajuće stranke, Povjerenstvo je ustanovilo da se našao u odnosu ovisnosti koja bi mogla utjecati na njegovu objektivnost prilikom odlučivanja o privatnim visokoškolskim ustanovama.

Jasno da je takva odluka za Bernardića, zbog koje HDZ nije propustio poentirati, koliko god to bilo bizarno neukusno značila i određenu političku štetu. No, njegova upravna tužba koju je, kako su nam potvrdili iz Upravnog suda u Zagrebu podnio 26. ožujka protiv odluke Povjerenstva, u odnosu na to je – nuklearna katastrofa.

Srce svih pokušaja “razoružavanja” Povjerenstva

Naime, kako je Telegramu potvrđeno iz Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, šef oporbe u tužbi “osporava nadležnost Povjerenstva za donošenje odluka kojima se utvrđuje povreda načela djelovanja propisana člankom 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa bez povezivanja povrede načela s nekom drugom odredbom Zakona koja propisuje točno određena ponašanja koja predstavljaju povredu istog”.

Dakle, Bernardić smatra da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nema pravo donositi presude na osnovu povrede načela obnašanja dužnosti. Točno ta ista zamjerka je u srcu svih pokušaja HDZ-a da razoruža Povjerenstvo čije su odluke njihovim ljudima već radile političke probleme, a i ubrzale pad HDZ-ove Vlade 2016. godine.

Odjednom preekstenzivno i arbitrarno

HDZ-u je, naime, prošle godine odjednom postala sporna mogućnost da Povjerenstvo donosi presude temeljem povrede načela obnašanja dužnosti – dotad na takve presude koje je to donosilo to tijelo nisu imali zamjerki ili ih barem nisu iznosili u raspravama o redovnim izvješćima o radu Povjerenstva.

U svibnju je, međutim, šef Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić na nadležnom saborskom odboru problematizirao nadležnost Povjerenstva da donosi odluke po članku 5., te iznio stajalište da u tim slučajevima Povjerenstvo “preekstenzivno i arbitrarno tumači Zakon”.

Politička šteta i munjevitost pravosuđa

Bio je to samo dio šireg sukoba Andreja Plenkovića i Povjerenstva, koje je sadašnjoj garnituri HDZ-a terminalno diglo živce inzistirajući na tome da se raščisti put stranačke delegacije na konvenciju Europske pučke stranke u Helsinki. “Raščišćavanje” je značilo da je Povjerenstvo od Vlade očekivalo ne samo lijepu riječ, nego i račune o troškovima, koje je premijer u više navrata ritualno odbijao dostaviti.

Pokretanje postupka zbog nedostave dokumentacije i kršenja načela obnašanja dužnosti, Plenković je 10. rujna prošle godine komentirao kao “zlorabljenje članka zakona koji govori o načelu djelovanja nema nikakav pravni efekt, nego pričinjanje političke štete”. Povjerenstvo je donijelo odluku da je Plenković kriv, a premijer je, poput evo sad šefa oporbe, poslao tužbu Upravnom sudu. U rekordno zbrzanom postupku, sud mu je dao za pravo.

Karamarko i majka svih bitaka

No, oko toga i svih ostalih presuda kojima se osporilo pravo Povjerenstva da presuđuje o načelima obnašanja dužnosti – da, između ostalog dužnosnici “moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo”, konačni pravni obračun tek slijedi.

Majka svih pravosudnih bitaka u tom smislu je tužba bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka kojem je presuda Povjerenstva u slučaju Konzultantica praktički zapečatila političku karijeru. I Karamarko inzistira, poput Davora Bernardića, na tome da Povjerenstvo ne može presuđivati na osnovu članka 5. jer se u njemu tek razrađuju načela obnašanja dužnosti. Na Upravnom sudu je izgubio, ali je Ustavni sud, ne ulazeći u suštinu spora oko članka 5., vratio prošlog srpnja proces na novo odlučivanje Upravnom sudu. Odluka se još čeka.

Na pramcu s Plenkovićem i Karamarkom

Za Antikorupcijski odbor Vijeća Europe (GRECO) dileme nema. U izvješću koje je hrvatska Vlada stotinjak dana skrivala i objavila tek kad je država krenula u lockdown zbog pandemije koronavirusa, stoji kako je “opći članak o sukobu interesa središnja značajka Zakona o sprječavanju sukoba interesa čiju je izvršivost potrebno osigurati”, te se odluke Visokog upravnog suda koje su dosad išle na ruku presudama Povjerenstva – pozdravljaju.

Čelnik antikorupcijskog saveza u Hrvatskoj tako se, eto, odjednom i naglo našao na suprotnim pozicijama od Antikorupcijskog odbora Vijeća Europe. I na istom pramcu s onima koje godinama žestoko kritizira i želi politički detronizirati. “Kakvu poruku šaljete građanima nepoštivajući neovisne institucije”, pitao je, spominjući pritiske na Povjerenstvo na Aktualnom prijepodnevu u Saboru premijera Plenkovića Davor Bernardić. Bio je rujan, davne, davne 2019. godine.

Jasmin Klarić
Telegram autor
524 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program