Dekanica Filozofskog koja je smijenjena zbog mobingiranja moćnog prorektora podnijela ustavnu tužbu
Smatra da su joj u postupku, koji je protiv nje kao dekanice vodio moćan prorektor Sveučilišta Ante Čović, povrijeđena ustavna prava
Nakon što je u srpnju na Telegramu najavila da će podnijeti ustavnu tužbu zbog presude Županijskog suda u Zagrebu, na temelju koje je suspendirana i smijenjena s mjesta dekanice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, profesorica Vesna Vlahović-Štetić ovih je dana to i učinila. Bivša dekanica smatra da su joj u postupku, koji je protiv nje kao dekanice vodio moćni prorektor Sveučilišta Ante Čović, povrijeđena Ustavom zajamčena prava na pravično suđenje, pristup sudu i sudsku kontrolu, kao i pravo autonomije sveučilišta.
Kako javlja Srednja.hr, koja je u posjedu tužbe, temeljni argument ustavne tužbe u smislu povrede prava je povezanost sutkinje izvjestiteljice u postupku na Županijskom sudu, Tihane Marije Miladin, s tužiteljem, odnosno prorektorom Čovićem. Naime, sutkinja Miladin je preko supruga povezana s Čovićem. Petar Miladin s prorektorom Čovićem sjedi u nadzornom odboru tvrtke Sveučilišna tiskara u vlasništvu Sveučilišta u Zagrebu, a supružnici su angažirani u nastavi na Pravnom fakultetu istog Sveučilišta u kojemu je Čović prorektor za kadrovska pitanja.
Kada je sudac nepristran?
Dekanica se u ustavnoj tužbi, po ovome pitanju, poziva na praksu Europskog suda za ljudska prava, prema kojoj se sudac smatra nepristranim samo ako zadovoljava uvjete subjektivnog i objektivnog testa pristranosti. Kod subjektivnog se testa sučeva nepristranost pretpostavlja sve dok se ne dokaže suprotno, no kod objektivnog je nužno isključiti svaku sumnju u nepristranost. “U tom kontekstu, čak i vanjski dojam ima određenu važnost […] upravo stoga, već samo postojanje sumnje u nepristranost suca […] zahtijeva da se takav sudac izuzme iz suđenja”, navodi se iz tužbe.
U postupku koji se vodio pred Županijskim sudom, Filozofski fakultet na čelu s Vlahović-Štetić zatražio je izuzeće sutkinje Miladin jer sa suprugom radi na Pravnom fakultetu sveučilišta na kojem je Čović prorektor. No, predsjednik Suda Ivan Turudić zahtjev je odbacio kao neosnovan. Srednja.hr ističe kako Vlahović-Štetić u ustavnoj tužbi navodi da je “Turudićevo obrazloženje u potpunosti arbitrarno jer ne sadrži objektivne ni subjektivne razloge”. Navodi i kako, čak i kada bi se zanemario subjektivni test nepristranosti, “objektivni test nedvojbeno sugerira da je zahtjev za izuzećem sutkinje osnovan”.
Povreda autonomije sveučilišta
Bivša dekanica dalje u tužbi navodi kako je, s ustavnopravnog gledišta, sud proveo postupak nepravilno jer je iz dostupnih činjenica izveo potpuno pogrešan zaključak, a problem s činjenicama navodi i u slučaju mobinga, koji se spominje u presudi Filozofskom fakultetu i njoj. Ističe kako pojam “mobing” nije definiran ni u jednom zakonskom propisu, već prvostupanjski i drugostupanjski sud donose svoje vlastite definicije, za koje tvrdi da su “kvalitativno i kvantitativno različite”. Smatra kako sve to dovodi do pravne nesigurnosti i do povrede prava na pravično suđenje.
Vlahović-Štetić, uz odvjetnicu Nicole Kwiatkowski, u tužbi tvrdi i da je, u postupku koji je Čović vodio protiv nje i Fakulteta pred Županijskim sudom, povrijeđena Ustavom zajamčena autonomija sveučilišta. Naime, Čović je svoju tužbu protiv Filozofskog fakulteta temeljio na postupku koji je pokrenut pred fakultetskim etičkim tijelima i u kojem je ustanovljeno da je 2005. nezakonito napredovao u znanstveno-nastavno zvanje redovnog profesora.
Odlučujući o toj stvari, Županijski je sud, smatra Vlahović-Štetić, “duboko ušao u autonomiju sveučilišta” te navodi da autonomija sveučilišta obuhvaća pravo da akademska zajednica samostalno odlučuje o etičkim postulatima, pravo na akademsku slobodu, jednakost i pravednost. U zaključnom dijelu tužbe, prenosi Srednja.hr, navodi se kako mišljenje suda o povredama etike nije relevantno jer je to interna stvar sveučilišta i fakulteta, “što je i stav koji zauzima Ustavni sud u svojoj odluci iz studenog 2018.”