Dekanica smijenjena zbog mobingiranja moćnog prorektora podnosi ustavnu tužbu
Informaciju nam je potvrdila odvjetnica suspendirane dekanice Vesne Vlahović-Štetić
Zbog pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu, na temelju koje je suspendirana i smijenjena s mjesta dekanice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, profesorica Vesna Vlahović-Štetić tražit će zaštitu Ustavnog suda. Telegramu je to potvrdila njena odvjetnica Nicole Kwiatkowski. “Podnijet ćemo ustavnu tužbu”, rekla nam je danas Kwiatkowski, dodajući kako se time ovih dana ozbiljno bave.
Odmah na početku nužno je podsjetiti; nedavno je donesena pravomoćna presuda prema kojoj je zagrebački Filozofski fakultet, zastupan po dekanici, povrijedio radna prava sada već bivšeg profesora tog fakulteta, moćnog prorektora Sveučilišta u Zagrebu Ante Čovića. Županijski sud u Zagrebu presudio je da je Filozofski fakultet u postupku provedenom protiv Čovića, u kojem je ustanovljeno da je 2005. nezakonito napredovao u znanstveno nastavno zvanje redovnog profesora, mobingirao svoga zaposlenika, povrijedio mu dostojanstvo i ugled.
‘Prekršena prava zajamčena Ustavom’
Ta je presuda poslužila rektoru Sveučilišta Damiru Borasu kao temelj za odluku o suspenziji dekanice Vlahović-Štetić i ostatka uprave Filozofskog fakulteta, što je u konačnici dvotrećinskom većinom glasova potvrdio Senat Sveučilišta na elektroničkoj sjednici prošloga tjedna. Unatoč činjenici da je presuda donesena protiv institucije, objašnjava Kwiatkowski, ona ima direktan utjecaj na Vesnu Vlahović-Štetić jer je na tom temelju suspendirana i na kraju razriješena s mjesta dekanice Filozofskog fakulteta, odnosno rektor Boras se pozvao na tu presudu.
“Time se direktno krše njezina prava zajamčena Ustavom i to pravo na pravično suđenje, pravo na pristup sudu i pravo da nepristrani sud odlučuje o njenim pravima s obzirom na to da Vesna Vlahović-Štetić nema mogućnosti utjecati na eventualno ulaganje prijedloga za dopuštenje revizije presude iako prema našem mišljenju ima osnova za taj izvanredni pravni lijek”, govori odvjetnica. Kako dalje tumači, ovlaštena osoba za podnošenje revizije Vrhovnome sudu jest uprava fakulteta na koju se presuda odnosi, no ta je uprava suspendirana rektorovom odlukom koja se temelji na presudi.
Drugim riječima, objašnjava Kwiatkowski, pravomoćna je sudska odluka de facto temelj rektorove odluke o suspenziji dekanice i ostatka uprave pa je “samim time upravi fakulteta onemogućeno pobijanje odluke o suspenziji, jer ne mogu pobijati sudsku odluku temeljem koje je odlučeno o suspenziji”. Dalje navodi kako se ovdje postavlja pitanje je li suspendiranoj upravi fakulteta povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje, pristup sudu i pravo obrane svojih legitimnih prava.
Je li sud bio nepristran?
Kwiatkowski za Telegram kaže i kako se postavlja pitanje je li upravi fakulteta povrijeđeno i Ustavom zajamčeno pravo da nepristrani sud odlučuje o njihovim pravima i obvezama. To se pitanje postavlja “s obzirom na to da je Županijski sud odbio zahtjev za izuzeće sudskog vijeća, iako je prema relevantnoj sudskoj praksi i praksi Europskog suda za ljudska prava bilo dovoljno razloga za izuzeće obzirom na povezanost jednog člana sudskog vijeća sa samim tužiteljem i Sveučilištem”.
I dok se smijenjena dekanica s odvjetnicom priprema za ustavnu tužbu, nova v.d. uprava Filozofskog fakulteta pod vodstvom Borasovog prorektora Miljenka Šimprage u teoriji bi mogla podnijeti prijedlog za pokretanje revizije presude na Vrhovnom sudu. “Ukoliko Filozofski fakultet ne podnese prijedlog za dopuštenje revizije i na taj način ne pokuša otkloniti od sebe plaćanje naknade štete, postavlja se pitanje da li se ovdje radi o grubom kršenju prava Filozofskog fakulteta i smijenjene uprave, kao i o procesnoj manipulaciji od strane Sveučilišta u Zagrebu”, objašnjava Kwiatkowski.
Mobing prema nadređenom?
Kratko se referira i na pravomoćnu presudu kojom je presuđeno da je tužitelj Ante Čović na svom radnom mjestu bio izložen mobingu te da mu je povrijeđeno dostojanstvo, ugled i čast. “Sud je zaključio da je došlo do mobinga iako sam Zakon o radu ne poznaje taj termin, već jedino termin zaštite dostojanstva radnika”, kaže odvjetnica. Dodaje da je, ako je sud pod mobingom mislio upravo na zaštitu dostojanstva tužitelja, posve nejasno kako je dekanica mogla ugroziti dostojanstvo prorektora Čovića.
Kwiatkowski to ističe “s obzirom na to da je prorektor Čović neposredno nadređen dekanici Filozofskog fakulteta te da se oni ne nalaze niti u kakvom odnosu kako je to propisano Zakonom o radu u članku 7. stavak 5”, koji pak propisuje da poslodavac mora zaštititi dostojanstvo radnika i to “od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova”.
Dvojbeno je, zaključuje odvjetnica koja priprema ustavnu tužbu, i spada li u sudsku nadležnost ocjena postupka koji je u slučaju prorektora Čovića proveden pred Etičkim povjerenstvom Filozofskog fakulteta “ili tu sud grubo krši autonomiju sveučilišta”.