Demantij kolumne "Luka Rijeka je najveći hrvatski strateški promašaj"
Demantij je stigao od odvjetnice trgovačkog društva Jadranska vrata d.d.
Povodom objave kolumne “Luka Rijeka je najveći hrvatski strateški promašaj”, objavljene u tiskanom izdanju Telegrama 22. kolovoza 2015., te on-line izdanju 27. kolovoza 2015., na adresu Telegrama stigao je demantij od odvjetnice Ire Perić Ostojić kao punomoćnika stranke trgovačkog društva Jadranska vrata d.d. Demantij prenosimo u cjelosti:
Netočna je tvrdnja: “AGCT je u 2014. Luci Rijeka kao manjinskom vlasniku prouzročio gubitak u iznosu od šest milijuna kuna.”
Informacija o gubitku od šest milijuna kuna je neistinita i neosnovana. U 2014. godini društvo Jadranska Vrata d.d. je zaista zabilježilo, uvjetno rečeno gubitak, ali u iznosu od 2.615.000 kn, dakle radi se o 2,6 a ne 6 milijuna kuna gubitka kako navodi autor. Nadalje, kako bi se u potpunosti i transparentno sagledala i razumjela situacija, navodimo i dva osnovna razloga uvjetno nazvanog gubitka:
PORAST AMORTIZACIJE
Kao posljedica nabavke nove prekrcajne opreme u 2013. godini (ukupno 10 novih dizalica – 2 obalne dizalice, 6 dizalica za skladišni prostor i 2 dizalice za manipulacije kontejnerima na željeznici) amortizacija društva je porasla za 2.609.000 kuna (dva milijuna i šestodevet tisuća kuna).
PORAST KONCESIJSKE NAKNADE
Sukladno koncesijskom ugovoru, u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu koncesijska naknada povećana je sa 2.185.000 kuna (iz 2013. godine) na 14.462.000 kuna (u 2014. godini). Razlog ovog povećanja jest početak operativnog korištenja, pa time i plaćanje pripadajuće koncesijske naknade, novog djela obalnog i skladišnog prostora na području novoizgrađenog dijela kontejnerskog terminala Brajdica.
Iz naprijed navedenih razloga jasno je da se zapravo ne radi o ostvarenom gubitku uslijed nedovoljnog prometa ili neostvarenog prihoda, već je gubitak rezultat intenzivnog investicijskog ciklusa na kontejnerskom terminalu Brajdica, kako od strane Republike Hrvatske putem Lučke uprave Rijeka (infrastrukturno proširenje terminala) tako i od strane ICTSI-a, većinskog vlasnika društva, (ulaganje u novu prekrcajnu i IT opremu, mobilnu mehanizaciju vrijednu više od 200 milijuna kuna).
Netočna je tvrdnja: “Kontejnerski terminal na Brajdici kojim upravlja AGCT ima samo četiri dizalice za prekrcaj kontejnera.”
Kontejnerski terminal na Brajdici raspolaže s ukupno 12, a ne 4 dizalice za prekrcaj kontejnera, a kako pogrešno navodi autor, od čega se 4 dizalice odnose na obalne dizalice, 6 na mostne dizalice za skladišni prostor i 2 na mostne dizalice za rad na željeznici. Od postojećih 12 dizalica, njih čak 10 dio su nove opreme kao posljedica investicija ICTSI-a u 2013. godini, čija ukupna vrijednost prelazi 170 milijuna kuna.
Netočna je tvrdnja: “Kapacitet Brajdice je 250.000 TEU godišnje, a i ove će godine biti pretovareno manje TEU nego rekordne 2008. kada je terminal na Brajdici bio u 100-postotnom vlasništvu Luke Rijeka i kada je pretovareno 160.000 TEU”
Nominalni kapacitet Brajdice, kada budu dovršeni i posljednji infrastrukturalni radovi na intermodalnom djelu koji se odnosi na prekcaj kontejenera na željeznici iznosi 600.000 TEU, a ne 250.000 TEU kako pogrešno navodi autor. Također, još je prerano predviđati koliko će iznositi ukupan promet kontejnera do kraja godine, a koji u najvećem dijelu ovisi o pojavi, uspostavi i djelovanju novih željezničkih servisa/usluga. Trenutni pokazatelji upućuju na rast prometa tako da niti nekadašnjih 160.000 TEU do kraja godine nisu nedostižan cilj, uz ostvarenje uvjeta uspostave novih željezničkih usluga.
Netočna je tvrdnja: “Direktor AGCT nedavno je izjavio da je “prerano za proširivanje kontejnerskog terminala, jer će se tek za šest do sedam godina dostići promet koji danas ima Luka Kopar”
U listu Globus dana 18. lipnja 2015. objavljeno je sljedeće: “Becce smatra da je širenje kapaciteta riječke luke preuranjeno i da je sad mnogo važnije da profunkcionira željeznica. Očekuje se da će se u narednih sedam godina količina robe povećati sa sadašnjih 150.000 na 600.000 TEU-a godišnje.”
Netočna je tvrdnja: “Budući da je ICTSI pri preuzimanju većinskog paketa Jadranskih vrata/AGCT 2011. najavljivao investicije vrijedne milijardu kuna te da u međuvremenu nije dostignut ni promet iz 2008., postavlja se pitanje uspješnosti tog javno – privatnog partnerstva.”
Tvrdnja da je ICTSI najavljivao “investicije vrijedne milijardu kuna” potpuno je netočna i neutemeljena. Prilikom potpisivanja koncesijskog ugovora 2011. godine ICTSI se obvezao investirati 480 milijuna kuna u razvoj kontejnerskog terminala tijekom razdoblja od 30 godina, koliko je i razdoblje trajanja koncesije. U prve tri godine upravljanja društvom Jadranska Vrata d.d., ICTSI je investirao gotovo polovicu navedenog iznosa. Više od 200 milijuna kuna već je investirano u novu prekrcajnu opremu, infrastrukturu, IT opremu te izobrazbu zaposlenika. Pored navedenog, tijekom promatranog trogodišnjeg razdoblja, društvo je preuzelo 71 radnika iz društva Luka Rijeka d.d. te je zaposlilo nova 63 radnika sa slobodnog tržišta rada.
Netočna je tvrdnja: “…postojeći koncesionar na Brajdici radi sa 60 posto kapaciteta. U tri godine uspio je povećati promet za 15,5 posto…”
Trenutno kontejnerski terminal Brajdica radi sa 25 % svog kapaciteta, a u tri godine promet je povećan za 18,2%.