Demokrati optužuju Ruse da su ih hakirali kako bi pomogli Donaldu Trumpu. Slučaj je preuzeo FBI

E-mailove koje je prvo objavio navodni haker, a potom i WikiLeaks, pokazuju u kojoj su mjeri strukture unutar Demokratske stranke preferirale Hillary Clinton ispred njenog rivala na unutarstrančkim izbora Bernija Sandersa. Sve je dovelo do ostavke predsjednice Demokratskog nacionalnog odbora Debbie Wasserman Schultz uoči nacionalne konvencije.

Tko stoji iza hakerskog napada?

Dokazivanje tko stoji iza hakerskog napada nevjerojatno je teško. No, stručnjaci su zaključili da su u nacionalni odbor prodrijele dvije ruske obavještajne agencije, isti napadači koji su stajali iza prethodnih napada ruskih cyber operacija na Bijelu kuću, State Department i Združeni stožer prošle godine. Podaci iz objavljenih mailova sugeriraju da su dokumenti prošli kroz ruska račanula. Iako je haker preuzeo odgovornost za dostavljanje mailova WikiLeaksu, spomenute su agencije označene kao glavni sumnjivci. Je li krađu naredio Putin, ili su je jednostavno proveli djelatnici koji su mislili da bi ga tako mogli zadovoljiti, može se samo nagađati.

U nedjelju ujutro kada je izbio skandal, voditelj kampanje gospođe Clinton, Robby Mook, kazao je na ABC-u da su mailovi procurili zahvaljujući “Rusima u cilju pomoći Donaldu Trumpu” citirajući “stručnjake”, ali ne nudeći nikakav drugi dokaz. Mook je također sugerirao da bi Rusi mogli imati dobar razlog za podršku Trupu – republikanski je kandidat u intervjuu za New York Times prošlog tjedan kazao kako možda ne bi branio države članice NATO-a koje bi se našle pod ruskim napadom – ako te ne bi bio uvjeren da te države dovoljno doprinose savezu.

Bio je to značajan trenutak, piše NYT. Čak i na vrhuncu Hladnog rata, teško je bilo pronaći predsjedničku kampanju u kojoj je drugi tabor optuživan da tajno radi s rivalima. No, optužba se pojavljuje kao sve češća tema kampanje Clinton, u sklopu pokušaja da da prikažu Trumpa ne samo kao izolacionista, nego i onog tko će biti mekan u konfrontaciji s Rusijom ako ona zaprijeti narodima koji se pokažu suviše neovisnim u odnosu na Moskvu – što bi u slučaju Litve, Latvije i Estonije bio ulazak u NATO.

Trump hvali Putina

Trump je također kazao da bi se “slagao s Rusijom” ako bude izabran, hvalio je Putina, rekavši da je on veći lider od predsjednika Obame. Putin je uzvratio komplimentima. No, dužnosnici Trumpove kampanje u nedjelju su odlučno odbacili poveznice između njihovog kandidata i pokušaja da se potkopa demokrate. “Postoje li veze između Trumpa, vas ili vaše kampanje s Putinom i njegovim režimom”, pitao je novinar voditelja Trumpove kampanje Paula Manaforta. “Ne, ne postoje”, odgovorio je Manafort. “To je apsurdno. I, znate, za to nema osnova”.

Jedan od Trumpovih sinova, Donald Trump mlađi bio je izravniji, optuživši kamp Hillary Clinton kako vodi prljavu kampanju. “Ne mogu zamisliti veću laž”, rekao je na CNN-u. Možda će trebati mjeseci, ili čak godine da se otkriju motivi onih koji su ukrali te mailove, i još važnije, je li to u vezi s ruskim vlastima i Putinom.

Dvije različite agencije

Dosadašnji dokazi sugeriraju da iza napada stoje dvije različite agencije, od kojih je svaka radila bez znanja da je ona druga provalila u kompjutere demokrata. Nejasno je kako je WikiLeaks dobio te mailove. No, pretpostavka je kako su ih obavještajne agencije predale, bilo to izravno ili putem posrednika. Osim toga, vrijeme ove objave, između kraja republikanske konvencije i početka demokratske, čini se kao predobro tempirano da bi bilo slučajno, piše NYT.

Sam Trump vrlo je brzo reagirao nakon objave WikiLeaksa u subotu. Na Twitteru je napisao kako ovi mailovi dokazuju da su demokrati željeli uništiti Sandersa.

Leaked e-mails of DNC show plans to destroy Bernie Sanders. Mock his heritage and much more. On-line from Wikileakes, really vicious. RIGGED

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) July 23, 2016

Dobro poznati FBI-u i CIA-i

Stručnjaci koje je citirao Mook uključuju CrowdStrike, tvrtku koja se bavi cyber sigurnošću koju su angažirali demokrati kada su posumnjali da su bili hakirani. Sredinom lipnja tvrtka je objavila da se meuđu uljezima nalaze imena poput “Cozy medvjeda” ili “APT 29” te da su bili unutar servera odbora godinu dana. Druga grupa, “Fancy medvjed”, koji se naziva i “APT 28” ušla je u sistem u travnju. Čini se kako njima upravlja GRU, ruska vojna obavještajna služba, u skladu sa saznanjima federalne istrage i privatnim firmama koje se bave cyber sigurnošću, piše NYT.

Prvu grupu posebno dobro poznaje protuobavještajna jedinica FBI-a, CIA i ostale američke obavještajne agencije. Federalni istražitelji identificirali su je kao vjerojatnog krivca za prošle upade u State Department i Bijelu kuću. Dužnosnici u nekoliko kompanija proučavali su kod iz malwarea koji je korišten protiv Demokratskog nacionalnog odbora i podatke koji su ukradeni te su pronašli dokaze kako je dokumentima pristupano s više računala, nekima s ruskim jezičnim postavkama.

Obavještajni podaci kao ‘oružje’

Upadi u cilju prikupljanja obavještajnih podataka teško se mogu nazvati neuobičajenima, često to čine i Sjedinjene Države, piše NYT. No, činjenica da je WikiLeaks objavio te mailove je čudan element u priči i sugerira da se obavještajni rezultati koriste kao “oružje” – kako bi se utjecalo na izbore na neki način. Cijeli slučaj ima još jednu intrigu vezanu uz gospodina Manforta, predsjednika Trumpove kampanje. Radeći u svojoj lobističkim firmama, Manafort je bio jedan od nekoliko američkih savjetnika Viktoru Janukoviču, pro-ruskom lideru Ukrajine dok nije bio prisiljen povući se s dužnosti prije dvije godine. Janukovič je bio jedan od najbližih Putinovih saveznika.

U travnju, Fox News ga je pitao o njegovim odnosima s gospodinom Janukovičem, a Manafort je kazao kako je on jednostavno pokušavao pomoći Ukrajincima da izgrade demokraciju koja bi bila usklađenija s onom Sjedinjenih Država i njenih saveznika.