Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Demokrati su osvojili Zastupnički dom, Senat je ostao republikancima

Ovo su najvažniji izbori za Kongres u suvremenoj povijesti Amerike, a naš Đivo Đurović pratio ih je uživo

ZADNJA IZMJENA: stu 7, 2018
Foto: Profimedia, Abaca

Nakon osam godina, demokrati su preuzeli kontrolu nad Zastupničkim domom Kongresa. Republikanci su zadržali većinu u Senatu, što je odmah potaknulo Donalda Trumpa da na Twitteru oglasi “golemi uspjeh”. Poraz u donjem domu Kogresa pritom nije spomenuo. A kako su tekli ovi važni izbori možete čitati u tvitovima Telegramovog dopisnika iz Amerike, Đive Đurovića, koji je tvitao cijelu noć:

Poraz republikanaca neće ispasti katastrofalan

“Demokratski Zastupnički dom radit će na rješenjima koja će nas zbližiti. Imamo previše podjela”, rekla je čelnica demokrata u Zastupničkom domu Nancy Pelosi. Republikanci su dosad u cijelosti kontrolirali Kongres. U Senatu su imali tijesnu većinu (51 senator prema 49 demokratskih) i moguće je da će čak i povećati za mjesto ili dva.

Zastupnički dom, u kojem su u dosadašnjem sazivu imali komotnu većinu (236-193), republikanci su izgubili kao što se i očekivalo, ali taj poraz neće ispasti katastrofalan. Kompletan sastav Zastupnički doma i Senata bit će poznati tek nakon što se zatvore birališta širom zemlje i dođu rezultati. Procjene su da će demokrati imati 229 mjesta, a republikanci 206 u Zastupničkom domu.

Demokrati će moći istraživati Trumpa

S većinom u Zastupničkom domu demokrati će imati mogućnosti istražiti Trumpove porezne prijave, moguće sukobe interesa i navodne veze s Rusijom u kampanji 2016. godine. Također će moći srezati neke njegove zakonodavne ambicije ili nastojanja poput onih da izgradi zid na granici s Meksikom.

Na izborima za guvernere demokrati su republikancima oteli tri ili četiri guvenerske pozicije, ali su i izgubili njima važne utrke poput onih na Floridi ili u Ohiu. Nova zvijezda Demokratske stranke Beto O’Rourke nije uspio iznenaditi veterana Teda Cruza na izborima za senatora iz Teksasa, iako mu se za konzervativno teksaško okružje uspio jako približiti.

Na izborima koji se tradicionalno održavaju sredinom mandata aktualnog predsjednika, bira se 435 članova Zastupničkog doma, 35 od 100 članova Senata i 36 od 50 državnih guvernera, kao i brojni ostali državni i lokalni dužnosnici. Amerikanci su u velikom broju izašli na izbore za Kongres koji se smatraju nekom vrstom referendumom o predsjedniku.

Veliki, neki i neočekivani, uspjesi demokratkinja

Povijesno, predsjednikova stranka na sredini njegova mandata rijetko izbjegne protestno glasanje i poraz. Amerikanci su na ovim izborima dobili dosad najmlađu ženu u Kongresu, Alexandriju Ocasio-Cortez (29), demokratkinju iz New Yorka koja je izabrana u Zastupnički dom. Ona je nova zvijezda lijevog krila stranke i štićenica Bernieja Sandersa.

Ayanna Pressley iznenađenje je iz Bostona. Ta 44-godišnja demokratkinja bit će prva crna žena koja će predstavljati Massachusetts u Kongresu. Demokratkinja iz Kansasa Sharice Davids prva je Indijanka koja će biti izabrana u Kongres. Glasači u Minnesoti i Michiganu izabrali su i prve dvije muslimanke, bivšu izbjeglicu iz Somalije Ilhan Omar i Palestinku Rashidu Tlaib rođenu u Detroitu.

Država Colorado izabrala je prvog guvernera koji se deklarira kao homoseksualac, demokrata Jareda Polisa. Brat američkog potpredsjednika Mikea PenceaGreg Pence – ušao je u Zastupnički dom, predstavljajući se kao konzervativac koji se bori protiv pobačaja i za nošenje oružja. Inspirira ga, kako kaže, predsjednik Trump. Novoizabrani zastupnici započet će mandat 1. siječnja 2019. Ovi izbori smatraju se početkom Trumpove predizborne kampanje za 2020. godinu.

Stanovit referendum o predsjedniku Trumpu

Amerikanci su u velikom broju izašli na izbore za Kongres koji se održavaju na polovici predsjedničkog mandata, dvije godine nakon pobjede Donalda Trumpa. Midtermsi, svojevrsni referendum o predsjedniku, odlučivali su hoće li Amerika prigrliti Trumpovu politiku i nagraditi republikance ili će demokratima omogućiti kontrolu na predsjednikovim postupcima.

Glasači na ovim izborima biraju cijeli saziv Zastupničkog doma, njih 4435 u donjem domu Kongresa, trećinu Senata, 35 od 100 senatora, te također 36 od 50 guvernera.
Premda se ime Donalda Trumpa ne nalazi na glasačkim listićima, mnogi Amerikanci doživjeli su ove izbore kao referendum o predsjedniku. U konzervativnim državama poput Kanzasa ili Južne Karoline očekivala se pobjeda republikanskih kandidata, no Trumpova popularnost pada na nacionalnoj razini.

U državama u kojima se demokrati i republikanci bore za prevlast i utrke su tijesne, Trumpovo ime spominjalo se kao potencijalna otegotna okolnost. Kandidati njegove stranke nastojali usredotočiti svoju kampanju na solidan gospodarski rast, a demokrati su činili sve da skrenu pozornost na Trumpove kontroverzne politike o imigrantima, zdravstvu ili trgovini.

Više s weba