Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Deset dana vozio sam po Mađarskoj, Slovačkoj i Austriji; cestarinu sam platio manje nego za Osijek-Zagreb

Telegramov Drago Hedl uspoređuje cijene hrvatskih i europskih cesta

ZADNJA IZMJENA: srp 1, 2017
Foto: Drago Hedl/Telegram.hr

Za desetak dana vožnje autocestama kroz tri države – Mađarskom, Slovačkom i Austrijom – i nekih 1.200 prijeđenih kilometara, platio sam manji iznos cestarine nego što bi me u Hrvatskoj koštao put od Osijeka do Zagreba i natrag. Cestarina na toj relaciji nakon današnjeg sezonskog poskupljenja od 10 posto, stoji naime 268 kuna (u oba pravca), odnosno 53 kune više nego što sam platio vozeći se autocestama kroz tri spomenute države.

Da su cestarine u Hrvatskoj bezobrazno skupe opće je poznato, no uistinu je nevjerojatno kako put od Osijeka do Beča i natrag, sa skretanjem do Bratislave i vožnjom po Slovačkoj, dakle nekih 1.200 kilometara, stoji samo oko 215 kuna, a da tolika kilometraža hrvatskim autocestama košta trostruko. Da sam, recimo, umjesto u Beč (i Bratislavu) odlučio autocestom putovati od Osijeka do Splita i natrag – što je otprilike podjednaka kilometraža – cestarinu bih, s novim poskupljenjem koje je na snagu stupilo danas, platio 666 kuna.

Mađarska, Slovačka i Austrija imaju razumne cijene

No, razumne inozemne cijene cestarina, u usporedbi s onima koje naplaćuje HAC, još su manje s obzirom da je za 10 dana koliko važi vinjeta u Mađarskoj, moguće neograničeno koristiti tamošnjih 1.400 kilometara autocesta za samo 2.975 forinti, odnosno oko 74 kune. U Austriji je pak, s vinjetom koja košta tek 8,90 eura moguće neograničeno koristiti njihovih 1.700 kilometara autocesta.

Doduše, u Austriji se, na pojedinim dionicama, posebno plaća prolaz tunelima, no na dijelu ceste od mađarske granice (ako dolazite iz pravca Budimpešte) do Beča to nije slučaj. Deset dana neograničenog korištenja autocesta u Slovačkoj, čija mreža najsuvremenijih cestovnih puteva iznosi oko 430 kilometara, stajat će vas 10 eura. Dakle, deset dana vožnje po autocestama tri države koštat će ukupno oko 29 eura.

Vinjete znače jeftiniji način naplate

Jedan od razloga zašto su autoceste u nama bliskim državama toliko jeftinije nego u Hrvatskoj, svakako je u načinu naplate. U sve tri zemlje – Mađarskoj, Slovačkoj i Austriji – cestarina se ne plaća na naplatnim rampama, već je za vožnju autocestom potrebno imati vinjetu. To ne samo što značajno ubrzava dolazak do željenog odredišta jer nema gužvi i čekanja pred naplatnim kućicama (vinjete je moguće kupiti na usputnim benzinskim crpkama), već značajno smanjuje trošak vlasnika autocesta, budući da nisu potrebni radnici na naplati.

U Mađarskoj i Slovačkoj, za razliku od Austrije, vinjetu nije potrebno lijepiti na vjetrobran automobila. Kada u te dvije zemlje kupite virtualnu vinjetu, broj vaših registracijskih pločica bit će unesen u kompjutorski sustav, a brojne kamere na autocesti pratit će je li za vaš automobil plaćena cestarina. U Austriji pak, kamere će pratiti imate li na vjetrobranu istaknutu važeću vinjetu. Kazna za vožnju bez vinjete u Austriji je 120 eura ako se plati na licu mjesta, u Mađarskoj 15.000 forinti (oko 360 kuna), a u Slovačkoj 100 eura.

Postojeći sustav neće se mijenjati

Prednost značajno jeftinijih cestarina u spomenutim zemljama, svakako je i u smanjenju prometa na lokalnim cestama. Ako putujete iz pravca Budimpešte prema Beču, autocestom M1 (i obrnuto), svako će vas iznenaditi gustoća prometa kakve, osim u vrijeme trajanja turističke sezone, u Hrvatskoj nikada nema. Desna vozna traka kolona je nepreglednih kamiona i cisterni, pa automobili uglavnom voze lijevom, preticajnom trakom.

S obzirom na količinu prometa, sigurno je da Mađarska i Austrija, unatoč značajno jeftinijim cestarinama, od njih ostvaruju veći prihod nego Hrvatske autoceste. Iako su se u Hrvatskoj, osobito pred poskupljenje početkom travnja ove godine, vodile brojne rasprave kako bi cijene cestarina trebalo smanjiti, a ne povećati, te kako bi se troškovi poslovanja HAC-a značajno smanjili uvođenjem sustava naplate kakva je, primjerice, u Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Slovačkoj i nekim drugim zemljama.

Za sada, sve je ostalo na obećanju ministra prometa Olega Butkovića kako se o tome razmišlja, te da je naručio studiju opravdanosti takve mogućnosti. No, ta je studija pokazala kako je postojeći sustav isplativiji, pa kako sada stvari stoje Hrvati (i svi koji koriste naše autoceste) i nadalje će – a osobito tijekom sezonskih tarifa – korištenje autocesta plaćati višestruko više nego što je to slučaj u drugim europskim zemljama.

Drago Hedl
Istraživački novinar
487 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program