Detaljan pregled: ovo je 11 stvari koje od ponedjeljka donosi nova školska godina

1. Pomoć oko troškova

S porastom cijene energenata suočene su i škole koje financiraju njihovi osnivači – gradovi i županije. Kako teret poskupljenja neće moći iznijeti sami, iz Ministarstva najavljuju da će osnivače uskoro upoznati s “cjelovitim modelom pomoći lokalnoj samoupravi kako bi im se osiguralo dovoljno sredstava za podmirenje materijalnih i financijskih rashoda škola”.

Eksplicitno za Telegram tvrde da će županije i gradovi imati dovoljno sredstava za normalno funkcioniranje škola pa ne dolazi u obzir, naglašavaju, ideje o online nastavi ako stavke na računima škola podivljaju. “Bez obzira na sve, kvaliteta nastavnog procesa i boravka djece u školskim zgradama ne smije i neće biti narušena”, poručuju.

2. Bez posebnih mjera

Za razliku od protekle dvije školske godine, koje su obilježene epidemiološkim mjerama, ova kreće bez nekih posebnih. U slučaju bitnijih pogoršanja epidemiološke situacije, pripravni su već poznati modeli, no obrazovne vlasti ne namjeravaju pribjegavati online nastavi.

3. Posljedice pandemije

Obrazovni zaostaci, koje je pandemija neupitno donijela, svedeni su na minimum. Tvrde tako iz Ministarstva i argumentiraju da je Hrvatska, prema istraživanju UNESCO-a, najkraće na svijetu zatvorila škole. Postoje, dodaju, smjernice Agencije za odgoj i obrazovanje koje preporučuju provjeru odgojno-obrazovnih ishoda učenika u prva tri tjedna nastave, nakon čega je potrebno s učenicima ponoviti ono što nije dobro usvojeno.

“Što se tiče mentalnog zdravlja, upravo je inzistiranje na učioničkoj nastavi rezultiralo time da posljedice budu najmanje moguće”, kažu iz Ministarstva, no dodaju da će povećati odobravanje zapošljavanja psihologa u školama. Prioritet će imati veće škole koje nemaju zaposlenog psihologa.

4. Promjene na maturi

Ovogodišnje maturante očekuju velike novosti na ispitu iz Hrvatskog jezika. Prvi put otkako se državna matura provodi, pisat će se jedinstven ispit iz Hrvatskog; to znači da maturanti više neće moći birati između više (A) i osnovne (B) razine ispita. U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), koji provodi maturu, nedopustivim smatraju da se ispit iz materinskog hrvatskog jezika piše na osnovnoj razini.

Telegramu nedopustivom karakteriziraju i dosadašnju praksu prema kojoj je cjelokupni ispit iz Hrvatskog bilo moguće položiti bez jedne jedine napisane riječi na esejskom dijelu ispita. To se sada ukida, odnosno uvodi se prag na eseju koji će maturanti morati zadovoljiti kako bi bili u mogućnosti položiti ispit. Vrlo plastično, ako učenik točno riješi sve zadatke na ispitu iz Hrvatskog, a ništa ne napiše na eseju (ili ne dosegne propisani prag), past će maturu. Matematika i strani jezici zasad ostaju na dosadašnje dvije razine ispita.

5. Bez potpisa na eseju

Pravilo mature o automatskoj diskvalifikaciji učenika ako se na bilo koji ispit potpiše, ostaje i dalje. “Jedino ako su ispiti anonimni, svi učenici mogu biti sigurni da će biti objektivno ocijenjeni”, kažu iz Ministarstva. Iz NCVVO-a dalje pojašnjavaju kako tajnost identiteta pristupnika ne može doći u pitanje “jer u suprotnom dovodimo u pitanje objektivnost ocjenjivanja čime bi državna matura izgubila svoj temeljni smisao”. Učinit će, najavljuju, dodatne napore da se učeničko potpisivanje ispita – kojeg je ljetos bilo u 24 slučaja – svede na što manji broj.

6. Prijedlozi poboljšanja

Iz Ministarstva kažu kako će im NCVVO vrlo brzo predložiti prijedlog izmjena Pravilnika o maturi. Jasnije će se, prema najavama iz Centra, definirati neprimjereni sadržaji zbog kojih se poništavaju ispiti. U perspektivi je, vele, i dodatna razrada kontrole pisanja ispita. Riječ je o ideji kombiniranog dežurstva prilikom pisanja ispita: od dva nastavnika koji dežuraju u učionici gdje se piše ispit, jedan bi i dalje bio iz škole u kojoj se ispit piše, a drugi nastavnik bio bi iz neke susjedne škole. Ostvarenje ove ideje nekoliko se godina nameće kao poželjno s obzirom na zabilježene slučajeve u kojima su pojedini nastavnici pomagali svojim učenicima tijekom ispita.

7. Nacionalni ispiti idu dalje

Nacionalni ispiti, koji daju realniju povratnu informaciju o usvojenom znanju od često nerealnih ocjena, već u listopadu čekaju dio petaša. Nakon što su ih u svibnju pisali osmaši iz 81 škole u pilot fazi, od 10. do 12. listopada petaši iz istih škola pokazat će što su naučili u prethodna četiri razreda iz Hrvatskog, Matematike te Prirode i društva. Na proljeće, od 27. ožujka do 5. travnja 2023., ispite ponovno pišu osmaši, no ovoga puta svi u Hrvatskoj, njih oko 39.500.

Provjeravat će se kako stoje s dotadašnjim znanjima iz Hrvatskog, prvog stranog jezika, Matematike, Povijesti, Geografije, Biologije, Kemije i Fizike. Ispiti se ne ocjenjuju, ne utječu na zaključnu ocjenu i služe kao konkretna povratna informacija učeniku, učitelju i roditeljima. Ne manje važno, služe kao alat obrazovnim vlastima da detektiraju slabosti i prednosti postojećeg sustava te potom utemeljeno donose odluke o promjenama u školstvu. Škole su za provedbu ovih ispita iznimno zainteresirane, kaže ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.

Odmah po objavi rezultata ispita koje je u svibnju pisao dio osmaša, učenici i škole su u velikom broju pristupali svojim rezultatima što, smatra Filipović, govori o tome da ih je zaista zanimao rezultat ovog vanjskog vrednovanja. “Sad nam se javljaju ravnatelji škola koji nas pitaju za savjet na koji način da iskoriste rezultate za poboljšanje procesa učenja i poučavanja. Dakle, osnovni cilj nacionalnih ispita time je ostvaren, a to je da služe kao mehanizam za unapređenje kvalitete škola i cjelokupnog sustava”, zaključuje.

8. Siva zona: zaključivanje ocjena

Zbog afere sa zaključivanjem ocjena sinu predsjednika Republike, brusit će se zakonski propisi koji su – pokazala je praksa – ostavili sivu zonu za muljanje sa zaključnim ocjenama. Siva zona, koju je otvoreno apostrofirao i Fuchs, svodi se na period između trenutka javnog zaključivanja ocjena u razredu i sjednice razrednog vijeća na kojoj se ocjene verificiraju. U tom se vremenu već zaključene ocjene mogu promijeniti što otvara dodatan prostor pritiscima i neobjektivnostima. Odredbe se moraju regulirati u Zakonu o odgoju i obrazovanju čije je donošenje najavljeno do kraja ove kalendarske godine.

9. Zagreb uvodi Građanski odgoj…

…i to u dvije konkretne varijante. U prvoj, učenici iz 30 gradskih osnovnih (od 5. do 8. razreda) i srednjih škola, u sklopu pilot projekta moći će izabrati izvannastavnu aktivnost Zajednica aktivnih građana. Riječ je o opcionalnoj aktivnosti koju učenici mogu izabrati, ona se izvodi izvan redovne školske satnice i ne ocjenjuje se.

U drugoj varijanti GOO-a, u najmanje 36 zagrebačkih srednjih škola lansira se fakultativni predmet Škola i zajednica (ŠIZ). Ako ga izaberu, srednjoškolci će na njemu dobivati ocjene, a zaključna ocjena iz ŠIZ-a upisivat će im se u svjedodžbu i ulaziti u prosjek ocjena. Cilj uvođenja ovih modela GOO-a, kažu iz gradske uprave, jest “razvoj kompetencija za osobni razvoj učenika te aktivno, odgovorno i transformativno djelovanje u zajednici”.

Za provedbu Zajednice aktivnih građana te Škole i zajednice u proračunu Grada Zagreba za 2022. osigurano je dva milijuna kuna. Novac će biti utrošen za edukaciju učitelja i nastavnika, materijale za nastavu te naknade učiteljima koji će programe provoditi. Uz Građanski odgoj, ključne vijesti iz Zagreba odnose se na obnovu škola nakon potresa; do kraja 2022., bit će otvoreno devet cjelovito obnovljenih, izgrađenih ili nadograđenih škola i domova.

10. Cilj: cjelodnevna škola

Ministarstvo gleda prema 2027. ili 2028. godini kao roku do kojeg bi u Hrvatskoj trebala zaživjeti cjelodnevna osnovna škola. Pretpostavka za nju je nastava u jednoj smjeni. Da bi sve škole (od kojih većina radi u dvije, a neke čak u tri smjene) prešle u jednosmjenski rad, potrebno je izgraditi i dograditi školske objekte. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti za to je osigurano 2,3 milijarde kuna.

Iz Ministarstva kažu kako je u završnoj fazi definiranje kriterija temeljem kojih će se gradovi i županije javljati za realizaciju ovih infrastrukturnih projekata. Raspisivanje poziva predviđaju za jesen. Konačan datum kada će sve hrvatske osnovne škole raditi u jednoj smjeni, ističu, uvelike će ovisiti o postupcima javne nabave te o dinamici izvođenja radova. “Do sada je najveći problem bio novac koji smo sada osigurali i nemamo opravdanja za neuspjeh”, zaključuju iz Fuchsovog ministarstva.

11. Raspored školske godine

Za kraj, kalendar školske godine pred nama. Sutra, 5. rujna, učenici sjedaju u klupe. Jesenski odmor očekuje ih od 31. listopada, a na nastavu se vraćaju 2. studenog. Prvi dio zimskog odmora počinje 27. prosinca, a nastava opet počinje 9. siječnja 2023. Na drugi dio zimskog odmora učenici će od 20. veljače; sa školom nastavljaju 27. veljače. Tu je i proljetni odmor od 6. travnja, s kojeg se klinci vraćaju 17. travnja. Nastava završava 21. lipnja 2023., s tim da je posljednji dan za maturante 26. svibnja.

Sretno u novoj školskoj godini!