Detalji iz dokumenta kojeg je Božo Petrov ponudio Karamarku i Milanoviću
Svi predloženi kandidati ući će u Vladu samo na temelju konsenzusa
Na pregovorima Most-SDP-HDZ Božo Petrov je čelnicima dviju velikih koalicija Zoranu Milanoviću i Tomislavu Karamarku prezentirao dokument s osam točaka kako je doznao Telegram, kojim bi se definirao način izbora dužnosnika izvršne vlasti, konkretno u ministarstvima, Saboru i javnim poduzećima. Petrov je želio Milanović i Karamarko odmah potpišu dokument no, oni su to odbili dok ga ne prouče.
Čelnici dviju koalicija se potvrdno i negativno, moraju očitovati na nekoliko pitanja koja su navedena u sporazumu. Među tim pitanjima je da prihvaćaju sudjelovanje u Vladi u kojoj bi bili prisutni predstavnici Mosta, HDZ-a (Domoljubne koalicije), SDP-a (koalicije Hrvatska raste) i stručnih nestranačkih osoba, javlja Večernji list.
Što Most želi u vezi predsjednika Vlade
Svi predloženi kandidati, stoji u sporazumu, ući će u Vladu samo na temelju konsenzusa. Most želi da predsjednik Vlade bude konsenzusom izabrana neutralna osoba ili predstavnik Mosta, te da sve tri strane u Vladi sudjeluju preko stranačkog predstavnika na položaju jednog od potpredsjednika.
U Vladi, stoji dalje u sporazumu, mogu, ali i ne moraju, sudjelovati preko svojih stranačkih predstavnika, nestranačkih kao i kandidata drugih stranaka na položaju ministara prema trojno dogovorenom udjelu, pri čemu će se za svakog kandidata tražiti konsenzus svih strana.
SPD i HDZ moraju se izjasniti i prihvaćaju li mogućnost sudjelovanja u predlaganju svojih kandidata u sva druga tijela i ustanove u nadležnosti Vlade sukladno trojnoj raspodjeli, uz pravilo konsenzusa svih strana za svakog kandidata.
Trojni konsenzus za predsjednika Sabora
Jednako tako moraju potpisati da prihvaćaju konstituiranje Hrvatskog sabora i izbor predsjednika trojnim konsenzusom, a svih potpredsjednika i članova svih tijela dogovorom u skladu s izbornim rezultatima i uvažavanjem svih drugih stranaka i zastupnika koji nisu sudionici ovog dogovora, prema dosadašnjoj saborskoj praksi.
Sporazum završava tvrdnjom kako će se na temelju postignute razine suglasnosti unutar ovoga okvira izraditi i potpisati službena zajednička Izjava te nakon toga i cjeloviti Ugovor.