Detalji sjevernokorejskog testiranja raketa i novih američkih sankcija

Sjeverna Koreja je od rujna do sada testirala šest hipersoničnih balističkih raketa. Biden je uveo nove sankcije

Kim Jong Un (C), top leader of the Democratic People's Republic of Korea (DPRK), inspects the unit of the Korean People's Army (KPA) on the DRPK's border Mu Islet on the southwest front in this photo released by DPRK's official news agency KCNA on Aug. 19, 2012. Kim Jong Un inspected a front-line artillery unit days before Seoul and Washington are to launch their annual joint exercises, state media reported on Saturday. /Credit:KCNA/CHINE NOUVELLE/SIPA/1208191501, Image: 231184274, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: KCNA/CHINE NOUVELLE / Sipa Press / Profimedia
FOTO: KCNA/CHINE NOUVELLE / Sipa Press / Profimedia

Premda je Vijeće sigurnosti UN-a uvelo protiv Sjeverne Koreje do sada najstrože sankcije protiv jedne države članice, administracija američkog predsjednika Joe Bidena odlučila je u srijedu dodatno postrožiti mjere kažnjavanja. Zbog toga što je od rujna testirala čak šest hipersoničnih balističkih raketa, unatoč zabrani UN-a, SAD su odlučile staviti na crnu listu šest Sjevernokorejaca, jednog ruskog državljanina i jednu rusku tvrtku.

Sve njih označava se odgovornim za nabavku materijala koji se koriste za izradu balističkih projektila pa ih se optužuje da su pomagale razvoju oružja za masovno uništenje i programima razvoja balističkih projektila. Američko ministarstvo financija priopćilo je kako su ti koraci usmjereni i na sprječavanje razvoja raketnih i nuklearnih programa Sjeverne Koreje.

Raspolažu s do sada daleko najopasnijim oružjem

Sjeverna Koreja potvrdila je pak u srijedu “da je uspješno provela završno testiranje novog tipa projektila”, da je testiranje imalo za cilj “konačnu provjeru ukupnih tehničkih specifikacija razvijenog hipersoničnog sustava oružja te da je projektil pogodio cilj udaljen 1000 kilometara”. Ministarstvo obrane Južne Koreje priopćilo je da je balistička raketa preletjela 700 kilometara, na visini od oko 60 kilometara na maksimalnoj brzini od 10 Macha, 10 puta brže od zvuka te da je završila u Istočnom moru.

Seul je također priznao da je došlo do “poboljšanja” u odnosu na prethodna testiranja. Razvoj hipersoničnog oružja bio je jedan od pet ključnih zadataka koje je diktator Kim Jong-un zadao u okviru petogodišnjeg plana jačanja obrambenih sposobnosti zemlje. Tako sada Pjongjang raspolaže daleko najopasnijim oružjem što dodatno zaoštrava ionako napetu situaciju na Korejskom poluotoku i u Aziji.

SAD će nastaviti s pokušajima pregovora

Predsjednik Biden od početka mandata bezuspješno pokušavao privoljeti Pjongjang na dijalog kako bi Kim Jong-una nagovorio da odustane od svojih programa razvoja nuklearnog oružja i projektila. Unatoč novim sankcijama, glasnogovornik State Departmenta Ned Price istaknuo je kako će nastaviti inzistirati na pregovorima sa Sjevernom Korejom. Po njemu najnovija raketna testiranja su “dodatni dokaz da Sjeverna Koreja nastavlja razvijati zabranjene programe unatoč pozivima međunarodne zajednice na diplomaciju i denuklearizaciju”.

U prosincu SAD su već uvele sankcije Ri Yong-gilu, ministru oružanih snaga i nekolicini drugih vojnih dužnosnika, zbog kršenja ljudskih prava. Sada su sankcije uvedene i protiv ruskog državljanina Romana Anatolijeviča Alara te ruske tvrtke Parsek LLC zbog aktivnosti koje su “materijalno doprinijele širenju oružja za masovno uništenje”. Šest Sjevernokoreanaca radilo je na nabavci ruske opreme za telekomunikacije u Vladivostoku.

Rusi su bili ključni izvor robe

Pjongjang, dakako, može itekako zabrinuti to što su američke obavještajne službe precizno navele da je Sim Kwang-ok, sa sjedištem u Dalianu, kupovao čelične legure, a Kim Song-hun, sa sjedištem u Shenyangu, na opskrbi Sjeverne Koreje softverom i kemikalijama. Navedeno je da Pjongjang surađuje s Alarom, direktorom za razvoj tvrtke Parse LLC, od 2016.

Od njih su nabavljali više proizvoda s aplikacijama balističkih projektila, uključujući kevlarsku nit, aramidna vlakna, zrakoplovno ulje, kuglične ležajeve i precizne glodalice. Time su Rusi bili ključni izvor robe i tehnologije koji se koriste za proizvodnju balističkih raketa. To znači da CIA i ostale američke službe pomno prate svaku transakciju tehnologije što predstavlja problem ne samo za Sjevernu Koreju nego i za Rusiju. Što možda objašnjava i sadašnji oštar kurs Washingtona prema Moskvi.

Očekuje se veto Kine i Rusije

Američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield objavila je da SAD predlažu UN-u odobrenje novih sankcija zbog kršenja dosadašnjih rezolucija Vijeća sigurnosti UN. Međutim nitko ne vjeruje da će UN prihvatiti američku inicijativu jer će Kina i Rusija, kao obično, staviti veto na takvu odluku. Američki državni tajnik Anthony Blinken uputio je do sada najozbiljnije upozorenje Pjongjangu.

“SAD će upotrijebiti sva odgovarajuća sredstva koja su mu na raspolaganju za rješavanje sjevernokorejskog programa oružja za masovno uništenje i balističkih projektila, koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti i potkopavaju globalni režim neširenja”. Međutim to se upozorenje ne može drugačije protumačiti nego kao očajnički pokušaj zastrašivanja Kim Jong-una, koji, međutim, unatoč svemu ne pokazuje ni najmanju volju za dogovorom.

Svjestan je, naime, da su jedino nuklearno oružje i balističke rakete koje mogu pogađati ciljeve u SAD, jamstvo da se održi na vlasti. Zbog toga se ne osvrće na strašnu krizu koja trenutno pogađa njegovu zemlju. Zbog koronavirusa Sjeverna Koreja je već dvije godine totalno odsječena od svijeta, pa i od svog najvećeg trgovinskog partnera Kine, radi čega zemlja pati od velikih nestašica hrane, goriva, električne energije. Zbog toga najmanje deset milijuna građana Sjeverne Koreje pati od gladi.

Kim radije troši na naoružanje umjesto hrane

Unatoč tome, bezobzirni Kim troši u prosjeku godišnje oko 1,5 milijardi dolara samo na razvoj raketnog naoružanja. Svako lansiranje hipersonične rakete stoji oko 300 milijuna dolara, dok priprema terena za lansiranje i gradnja pratećih objekata procjenjuje na 400 milijuna dolara. Za to se svake godine može kupiti oko pet milijuna tona kukuruza i tako ublažiti posljedice nestašice hrane. Što, dakako, Kimu ne pada na pamet.

Sve se to događa u jednoj od najsiromašnijih država svijeta koje ima gospodarstvo vrijedno jedva 50 milijardi dolara. U industrijskom kompleksu Kaesong gdje su poslovale tvrtke iz Južne Koreje najveće plaće iznosile su oko 100 dolara mjesečno, što je puno više u odnosu na ostatak Sjeverne Koreje gdje se prosječne plaće kreću oko 50 dolara. Stoga ne čudi kad u Washingtonu kažu da s takvim neprijateljem još nikada nisu imali posla te da zapravo ne znaju kako stati na kraj teroru Kim Jong-una nad vlastitim narodom, ali i nad cijelom Azijom pa i svijetom.