Nekad je nužno odabrati stranu

Detaljno sam proučio program Starta za EU izbore s kojim uskoro izlaze u javnost. Imaju li s ovim šanse?

Hrvatskoj EU novac za ultrabrze električne vlakove i zapovjedništvo flote kanadera

FOTO: Vjekoslav Skledar

Prije nešto manje od godinu dana Dalija Orešković bila je tek jedna od onih osoba s čela nezavisnih institucija s kojom, unatoč dobrim rezultatima rada, vladajuća politika nije htjela dalje riskirati. Nakon mandata u Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa razmatrala je mogućnost da se ipak okuša u politici.

Danas je njena stranka Start, osnovana prije dva mjeseca, peta po anketnoj snazi u državi, s rejtingom od oko pet posto. Glavna zamjerka koja im se dosad stavljala je da svoje istupe uglavnom baziraju na žestokoj kritici aktualne vlasti i stanja u zemlji, a da ne nude svoja rješenja i programe. Ta kritika, međutim, od sad više neće biti toliko utemeljena – ususret europskim izborima koji će se održati 26. svibnja imali smo priliku proučiti nacrt programa za EU izbore koji će Start ponuditi biračima.

Više Hrvatske i više EU

S obzirom da smo kroz program prolazili uz pomoć Bojana Glavaševića, koji je do kraja prošlog ljeta bio u SDP-u, a na listi Starta za europske izbore bit će na drugom mjestu, bilo je nekako logično ga pitati slažu li se u Startu s više puta izrečenom tezom Zorana Milanovića da nam ne treba više EU, nego da je ima taman toliko koliko treba. Odgovor je negativan.

“Stvar je u tome da zemlje članice EU koje imaju tisućljetni kontinuitet suvereniteta, koji nikad neće biti doveden u pitanje, budu što snažnije, ali i da se što čvršće povezuju”, kaže Glavašević i dodaje kako je Europa uvijek bila ona koja je definirala koncepte političkog suvereniteta, pa će tako biti i u budućnosti. Dakle, Start bi više Hrvatske, ali i više EU.

Zavjet za borbu za prava seksualnih manjina

Oni koji pažljivo traže ideološke zasade svake političke ideje u priči oko programa Starta ne trebaju ići dalje od internetske stranice comeout.eu, na kojoj se može potpisati svojevrstan europski politički zavjet za djelovanje na zaštiti prava seksualnih manjina. Štoviše, za nastojanje na tome da EU bude lider u zaštiti prava LGBTIQ osoba. Svaki od kandidata s liste Starta će potpisati taj zavjet.

U hrvatskoj društvenoj klimi u kojoj je “običan dan u uredu” kad ravnatelj jedne bolnice izjavi da za njega život počinje začećem, a drugi da žene koje kod njih dolaze obaviti pobačaj nisu pacijentice, program Starta naglašava kako će se “zauzimati za zaštitu reproduktivnih prava žena i ljudska, prava LGBTIQ osoba, kao i druge vrijednosti na kojima je EU sagrađena: vladavinu prava, demokraciju, slobodu, jednakost i poštovanje ljudskog dostojanstva”.

Dva najkonkretnija dijela programa

Kad se maknemo od ideologije, dva možda najkonkretnija dijela programa Starta su kanaderi i vlakovi. Naime, jedno od ključnih političkih nastojanja stranke na europskoj razini je borba protiv klimatskih promjena, sa ciljem da do 2050. cijela EU prijeđe na potpuno ugljično neutralnu ekonomiju (a tu bi podržali formiranje posebne klimatske banke, kakvu je nedavno predložio i francuskih predsjednik Emmanuel Macron). U sklopu te tranzicije, Start će inzistirati da EU investira u razvoj transeuropske mreže ultrabrzih električnih vlakova i da se odvoje posebna sredstva za razvoj te infrastrukture u siromašnijim članicama.

Rezultat takvog ulaganja bilo bi da se od Zagreba do Osijeka vlakom može stići za 70-ak minuta, a do Splita za sat i po do dva. “Znamo što su autoceste napravile za Hrvatsku, ajmo to sad napraviti sa željeznicom”, govori entuzijastično Glavašević dok skrola po nacrtu programa stranke na čijoj će listi izići na europske izbore. “Ako možeš živjeti u manjem mjestu i za relativno malo vremena doći u glavni grad na posao i isti dan se vratiti kući, to može čuda učiniti i za kvalitetu života u Hrvatskoj i za regionalizaciju zemlje”, kaže Glavašević.

Flota kanadera upravljana iz Hrvatske

I priča u kojoj se spominju kanaderi vezana je za klimatske promjene. Klimatolozi upozoravaju da će zbog zagrijavanja planeta samo u narednih pet godina broj požara na Mediteranu porasti za 20 posto. Start stoga predlaže reformu sustava civilne zaštite i vatrogastva u EU, prije svega na najugroženijim jugu i jugoistoku Europe.

Za taj dio kontinenta bi se ustanovila dijeljena flota kanadera koja bi bila na raspolaganju svima kad se požari pojave. Jasno, flotom bi se upravljalo iz jednog zapovjednog središta, a Start predlaže da ono bude u Hrvatskoj i zbog geografskog položaja i zbog iskustva u gašenju požara i zbog činjenice da u našoj zemlji još nema nijednog središta neke EU agencije.

Europski demokratski osigurač

Posebno je zanimljiva, a i aktualna s obzirom na slučajeve Mađarske i Poljske, ideja o stvaranju svojevrsne procedure slične onom koje EU ima po pitanjima ekonomije, kad se govori o makroekonomskim ravnotežama i prekomjernom deficitu. Start predlaže da se napravi neka vrsta europskog demokratskog osigurača, koji bi ispravljao demokratske deficite.

“Tamo gdje se po nizu indeksa, kojima naš premijer nije impresioniran, zabilježi drastičan pad neke države članice u demokratskim standardima, trebala bi se pokrenuti procedura kojim bi se ta situacija uz pomoć drugih zemalja članica, ispravljala, liječila”, kaže Glavašević. Stvar bi se, ako eskalira, mogla i kažnjavati, uskraćivanjem prava glasa ili uskraćivanjem novca iz EU fondova.

Europski protekcionizam

Start će se o pitanju ekonomije zalagati za europsku minimalnu plaću, prilagođenu za svaku zemlju, koja bi se revidirala jednom godišnje, a i za određenu vrstu europskog ekonomskog protekcionizma. Naime, EU ponuditelji bi imali prednost u javnoj nabavi. “To već rade Kina i SAD, pa moramo i mi. Da postoji već takva odredba, Pelješki most ne bi radili Kinezi, a Hrvatska bi imala lijepu flotu Gripena, od partnera koji su nam pouzdani i bez potrebe za sumnjivim posrednicima”, opisuje Glavašević.

Ovakva odredba bi, tvrdi, na kraju dana omogućila maloj tvrtki iz Svete Nedjelje koja jedina u EU proizvodi štapiće za uši koji su potpunosti od papira, a ne od plastike, da zadovoljava potrebe cijele Unije kad zabrana jednokratne plastike stupi na snagu.

Porez na robote

Iako to po uobičajenim pravilima igre za predizborne kampanje nije baš preporučljivo, Start će se založiti i za uvođenje jednog novog poreza. Bio bi to privremeni “porez na robote”, koji postaju sve važniji dio radne snage i koji ne plaćaju ni poreze ni doprinose na plaće kakve moraju plaćati zaposlenih ljudi. Tim porezom bi se financirala reedukacija radnika koji su zbog automatizacije izgubili radna mjesta.

Što se tiče migracija, recept ne iznenađuje, jača kontrola vanjskih granica EU i to sa zajedničkim policijskim snagama Unije, te veće ulaganje u razvoj zemalja iz kojih dolazi najviše migranata.

Predstavljanje programa za tjedan dana

Ne iznenađuje ni žestoki naglasak na borbi protiv korupcije. Start predlaže međunarodni sporazum o transparentnosti i suradnji u provjeri imovinskog stanja dužnosnika, kako se ne bi događalo da se do podataka o imovini nekog političara ne može doći ako je uložio novac u nekoj drugoj zemlji. Posebno naglašavaju kontrolu trošenja novca iz EU fondova jer, kako kaže Glavašević, postoje slučajevi gdje čak i supružnici europarlamentarki i europarlamentaraca koristeći povlaštene informacije u zemljama koje nisu u EU vuku ogromne novce iz pretpristupnih fondova.

Ovdje nabrojano je samo mali dio programa Starta za Europske izbore koji će i službeno biti predstavljen vjerojatno sljedećeg vikenda. No, činjenica je da se Start bori za osvajanje barem jednog mandata (za što će im trenutna anketna potpora još trebati rasti) u Europskom parlamentu koji će imati 705 članova. Kako u tim okolnostima ostvariti išta od ovoga?

Stvaranje saveznika, ali kojih?

“Tako što nađeš saveznike. Od hrvatskih eurozastupnika samo je Biljana Borzan pokazala djelić onoga kako se može uspješno djelovati u Europskom parlamentu. Tanja Fajon iz Slovenije je također, okupljajući saveznike, vrlo uspješno gurala svoju agendu. Mnoge od konkretnih mjera koje predlažemo su vezane za probleme koje imaju i druge zemlje i u suradnji sa zastupnicima iz drugih članica ih možemo izgurati”, uvjeren je Glavašević.

A stvaranje saveznika ima veze i s odabirom u koju će političku grupu eventualni zastupnik ili zastupnici Starta. Njihov program ima elemente socijaldemokracije skandinavskog tipa, ali i zelenih, stoga je jasno da odluka nije jednostavna (pogotovo kad se uzme u obzir da su u sadašnjem sazivu Europarlamenta dvije različite grupacije zelenih stranaka). U Startu još tu vrstu odluke nisu donijeli, ali Glavašević za sebe kaže da bi se on najradije pridružio velikoj grupaciji progresivnog saveza socijalista i demokrata, koja će, po prognozama, biti druga najjača snaga i u novom sazivu Europarlamenta.