Bio je ovo politički zanimljiv tjedan, prvi postizborni u Splitu, ali i tjedan objave kandidature Borjane Krišto za Predsjedništvo BiH. Obilježena je i deveta godišnjica ulaska Hrvatske u Europsku uniju, objavljeno je zanimljivo istraživanje RTL-a o odnosu građana prema religiji, zabilježili smo i katastrofalnu presudu protiv Nove TV, dobili smo izravnu željezničku veza između Splita i Osijeka, ali i nakon deset godina vlak od Sarajeva do Ploča.
Političke trzavice nastavljene su u Crnoj Gori, ali i u Sjevernoj Makedoniji, Turska je pristala podržati zahtjev Švedske i Finske za ulazak u NATO, Venecija je odlučila naplaćivati ulaz u grad, a vaterpolisti nisu uspjeli do medalje na Europskom prvenstvu.
Postizborni tjedan u Splitu
Nižu se reakcije nakon splitskih izbora i nevjerojatno premoćne Puljkove pobjede, pri čemu su najzabavnije one koje dolaze iz HDZ-a, čiji glasači su masovno bojkotirali izbore. Te ljeto je i sezona, pa bit će bolje u drugom krugu i sl. Sve uz nepopravljivi optimizam i sveprisutnost Zorana Đogaša na webu i standardni repertoar desničarske kampanje koja se svaki put vadi kao posljednji adut kada ne ide. Posebno je zabavno stoga gledati novog Đogaša koji je zabrinut za identitet Splita, ali također pratiti i ideju da bi Jandrokovićev dolazak u Split mogao okrenuti situaciju. Ako ništa, ovih dva tjedna će brže proći.
Borjana Krišto
Kad smo već kod HDZ-a, možemo svratiti do istoimene sestrinske stranke u Bosni i Hercegovini. Tamo je Dragan Čović, kojemu se s kandidaturama Denisa Bećirovića i Bakira Izetbegovića te izostankom one Fahrudina Radončića i nekoga iz Naše stranke, sve otvorilo da i bez izmjena izbornog zakona Hrvati izaberu člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
Sve što je trebao napraviti da bi u takav scenarij bio siguran, jeste kandidiranje nekog novog čovjeka koji ne izaziva odium u bošnjačkoj i građanskoj javnosti. Umjesto toga, on kao nije kandidirao sebe, ali jeste Borjanu Krišto, vlastitu verziju Ane Brnabić, koja je desetljećima u vrhu HDZ-a i državne politike. Ako pobijedi odlično, a ako izgubi, za Čovića još i bolje.
Spomenimo i to da je Milorad Dodik odlučio ići za predsjednika Republike Srpske, dok je Željku Cvijanović gurnuo u kandidaturu za Predsjedništvo, a sve pod parolom ‘Zato što volimo Srbiju’.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sjeverna Makedonija
Da stvari u regiji ne miruju i da nije riješeno praktički nijedno otvoreno pitanje, svjedoče demonstracije u Sjevernoj Makedoniji u organizaciji oporbenih konzervativaca i nacionalista koji traže da se prestane popuštati Bugarskoj i vide daljnje kompromise kao put prema asimilaciji. Što bi sve bilo u redu da nisu bili dugo na vlasti, da njihov čelnik nije praktično pobjegao iz zemlje i da je Makedonija zahvaljujući tom dobu počela živjeti u nekakvoj vrsti mitološke kič-fantazije, vidljive na spomeničkoj baštini.
Temeljni ugovor
U Crnoj Gori stvari su tamo gdje su bile na početku. Premijer Dritan Abazović bio je u Beogradu i susreo se s tamošnjom kolegicom Anom Brnabić, spomenuvši taj ključni kamen spoticanja unutar zemlje, tj. temeljni ugovor između Srspke pravoslavne crkve i Crne Gore. Što nas opet vraća na to da je nemoguće smiriti društvene sukobe bez jasnog dogovora oko temeljnih stvari i političkog pa i identitetskog smjera zemlje.
Turska, Švedska i Finska
Turska je pak skinula veto na ulazak Švedske i Finske u NATO, dobivši za to podršku za nastavak istog odnosa prema Kurdima i njihovim političkim zahtjevima. Ukratko. Sve se mijenja, da bi sve ostalo isto. Što se uloge Hrvatske na susretu NATO-a tiče, tamo je boravio Zoran Milanović, posvetivši se opet temi bosanskohercegovačkih Hrvata, ali bez ikakvog efekta i posve izoliran, što realno nije iznenadilo nikoga.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Deveta godišnjica članstva u EU
Obilježena je pak i deveta godišnjica članstva u Europskoj uniji, čime je Hrvatska, s teškom mukom i s puno godina zaostatka zbog Tuđmanove nacionalističke politike, zapravo ostvarila sve svoje nacionalne ciljeve. Proces će biti zaokružen uvođenjem eura i ulaskom u Schengen, a onda ćemo se naći pred pitanjem kamo dalje. Jedino mjesto na kojem Hrvatska može biti relevantna jeste regija, ali je to nemoguće dok se ne odmakne od devedesetih, na što očito nitko nije spreman. Da li je pak članstvo koristilo? Pa naravno da jeste, unatoč inertnosti i nespremnosti da se država modernizira.
Hrvatske željeznice
Za potvrdu dubinske zaostalosti po mnogim pitanjima, dovoljno je pogledati stanje u Hrvatskim željeznicama, koje su upravo uvele izravan sezonski vlak iz Osijeka prema Splitu, a koji pak putuje beskrajno dugo, toliko dugo da bi kondicionirani biciklist brže. Taj isti HŽ je bez ikakvog vidljivog razloga, odlučujući da štedi na najbitnijem, prije deset godina ukinuo liniju iz Sarajeva do Ploča, eutanaziravši pločanski kolodvor. Što se u ovom tjednu konačno sezonski promijenilo.
Za usporedbu, bez obzira što su uklonili zgradu Željezničke stanice u Beogradu, tamošnje su željeznice uvele brzi vlak između Beograda i Novog Sada koji vozi praktično čitav dan, vožnja traje ravno 36 minuta i stalno je pun putnika.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Istraživanje o odnosu prema religiji
RTL je pak objavio zanimljive rezultate istraživanja o odnosu prema religiji, koji su nam kazali ono što smo instinktivno pretpostavljali. A to je da je društvo puno religioznije pri izjašnjavanjima nego u stvarnosti te da činjenica da se netko smatra vjernikom ne znači da je spreman slijediti crkvu u političkim zahtjevima. Pravu i svakodnevnu religioznost iskazuje tek oko četvrtine građana.
Presuda protiv Nove TV
Nerazumijevanje između dobrog dijela pravosuđa i novinarstva kao profesije nastavljeno je presudom protiv Nove TV, zbog toga što je objavila svjedočenje žene koja je prijavila nasilje. Iako je to svjedočenje bilo u interesu javnosti. Zastrašujuće je zapravo koliko su ljudi koji bi trebali činiti elitu društva temeljito politički i građanski nepismeni.
Venecija naplaćuje ulaz u grad
U Veneciji je proces eutanazije grada i njegovo pretvaranje u tematski park za turiste doveden do kraja, kako god gradske vlasti objašnjavale odluku da naplaćuju ulaz u grad jednodnevnim turistima. Slične ideje zabilježili smo i u Dubrovniku, Splitu i Mostaru, što znači da će se na koncu i dogoditi, a koliko to sve skupa ima smisla, prosudite sami.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vaterpolisti
Vaterpolska reprezentacija Hrvatske kao da je potrošila svu energiju u četvrtfinalnom srazu sa Srbijom, nakon čega je glatko poražena od Španjolske u polufinalu te nešto neizvjesnije od Grčke u borbi za broncu. No, bez obzira na to, za vaterpolo straha nema, jer je očito kako je smjena generacija izvedena uspješno.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Članak se nastavlja ispod oglasa
Devetu obljetnicu ulaska u EU obilježili smo dosta očekivano: zaostalim HŽ-om i skandaloznom presudom
Markovina donosi pregled još jednog tjedna za nama
Bio je ovo postizborni tjedan u Splitu, vaterpolisti nisu uspjeli do medalje, obilježena je i deveta godišnjica ulaska Hrvatske u EU, objavljeno je zanimljivo istraživanje o odnosu prema religiji i skandalozna presuda protiv Nove TV, Hrvatske željeznice su uvele dvije nove linije, a Dragan Čović odlučio je o kandidatu za predsjedništvo
Bio je ovo politički zanimljiv tjedan, prvi postizborni u Splitu, ali i tjedan objave kandidature Borjane Krišto za Predsjedništvo BiH. Obilježena je i deveta godišnjica ulaska Hrvatske u Europsku uniju, objavljeno je zanimljivo istraživanje RTL-a o odnosu građana prema religiji, zabilježili smo i katastrofalnu presudu protiv Nove TV, dobili smo izravnu željezničku veza između Splita i Osijeka, ali i nakon deset godina vlak od Sarajeva do Ploča.
Političke trzavice nastavljene su u Crnoj Gori, ali i u Sjevernoj Makedoniji, Turska je pristala podržati zahtjev Švedske i Finske za ulazak u NATO, Venecija je odlučila naplaćivati ulaz u grad, a vaterpolisti nisu uspjeli do medalje na Europskom prvenstvu.
Postizborni tjedan u Splitu
Nižu se reakcije nakon splitskih izbora i nevjerojatno premoćne Puljkove pobjede, pri čemu su najzabavnije one koje dolaze iz HDZ-a, čiji glasači su masovno bojkotirali izbore. Te ljeto je i sezona, pa bit će bolje u drugom krugu i sl. Sve uz nepopravljivi optimizam i sveprisutnost Zorana Đogaša na webu i standardni repertoar desničarske kampanje koja se svaki put vadi kao posljednji adut kada ne ide. Posebno je zabavno stoga gledati novog Đogaša koji je zabrinut za identitet Splita, ali također pratiti i ideju da bi Jandrokovićev dolazak u Split mogao okrenuti situaciju. Ako ništa, ovih dva tjedna će brže proći.
Borjana Krišto
Kad smo već kod HDZ-a, možemo svratiti do istoimene sestrinske stranke u Bosni i Hercegovini. Tamo je Dragan Čović, kojemu se s kandidaturama Denisa Bećirovića i Bakira Izetbegovića te izostankom one Fahrudina Radončića i nekoga iz Naše stranke, sve otvorilo da i bez izmjena izbornog zakona Hrvati izaberu člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
Sve što je trebao napraviti da bi u takav scenarij bio siguran, jeste kandidiranje nekog novog čovjeka koji ne izaziva odium u bošnjačkoj i građanskoj javnosti. Umjesto toga, on kao nije kandidirao sebe, ali jeste Borjanu Krišto, vlastitu verziju Ane Brnabić, koja je desetljećima u vrhu HDZ-a i državne politike. Ako pobijedi odlično, a ako izgubi, za Čovića još i bolje.
Spomenimo i to da je Milorad Dodik odlučio ići za predsjednika Republike Srpske, dok je Željku Cvijanović gurnuo u kandidaturu za Predsjedništvo, a sve pod parolom ‘Zato što volimo Srbiju’.
Sjeverna Makedonija
Da stvari u regiji ne miruju i da nije riješeno praktički nijedno otvoreno pitanje, svjedoče demonstracije u Sjevernoj Makedoniji u organizaciji oporbenih konzervativaca i nacionalista koji traže da se prestane popuštati Bugarskoj i vide daljnje kompromise kao put prema asimilaciji. Što bi sve bilo u redu da nisu bili dugo na vlasti, da njihov čelnik nije praktično pobjegao iz zemlje i da je Makedonija zahvaljujući tom dobu počela živjeti u nekakvoj vrsti mitološke kič-fantazije, vidljive na spomeničkoj baštini.
Temeljni ugovor
U Crnoj Gori stvari su tamo gdje su bile na početku. Premijer Dritan Abazović bio je u Beogradu i susreo se s tamošnjom kolegicom Anom Brnabić, spomenuvši taj ključni kamen spoticanja unutar zemlje, tj. temeljni ugovor između Srspke pravoslavne crkve i Crne Gore. Što nas opet vraća na to da je nemoguće smiriti društvene sukobe bez jasnog dogovora oko temeljnih stvari i političkog pa i identitetskog smjera zemlje.
Turska, Švedska i Finska
Turska je pak skinula veto na ulazak Švedske i Finske u NATO, dobivši za to podršku za nastavak istog odnosa prema Kurdima i njihovim političkim zahtjevima. Ukratko. Sve se mijenja, da bi sve ostalo isto. Što se uloge Hrvatske na susretu NATO-a tiče, tamo je boravio Zoran Milanović, posvetivši se opet temi bosanskohercegovačkih Hrvata, ali bez ikakvog efekta i posve izoliran, što realno nije iznenadilo nikoga.
Deveta godišnjica članstva u EU
Obilježena je pak i deveta godišnjica članstva u Europskoj uniji, čime je Hrvatska, s teškom mukom i s puno godina zaostatka zbog Tuđmanove nacionalističke politike, zapravo ostvarila sve svoje nacionalne ciljeve. Proces će biti zaokružen uvođenjem eura i ulaskom u Schengen, a onda ćemo se naći pred pitanjem kamo dalje. Jedino mjesto na kojem Hrvatska može biti relevantna jeste regija, ali je to nemoguće dok se ne odmakne od devedesetih, na što očito nitko nije spreman. Da li je pak članstvo koristilo? Pa naravno da jeste, unatoč inertnosti i nespremnosti da se država modernizira.
Hrvatske željeznice
Za potvrdu dubinske zaostalosti po mnogim pitanjima, dovoljno je pogledati stanje u Hrvatskim željeznicama, koje su upravo uvele izravan sezonski vlak iz Osijeka prema Splitu, a koji pak putuje beskrajno dugo, toliko dugo da bi kondicionirani biciklist brže. Taj isti HŽ je bez ikakvog vidljivog razloga, odlučujući da štedi na najbitnijem, prije deset godina ukinuo liniju iz Sarajeva do Ploča, eutanaziravši pločanski kolodvor. Što se u ovom tjednu konačno sezonski promijenilo.
Za usporedbu, bez obzira što su uklonili zgradu Željezničke stanice u Beogradu, tamošnje su željeznice uvele brzi vlak između Beograda i Novog Sada koji vozi praktično čitav dan, vožnja traje ravno 36 minuta i stalno je pun putnika.
Istraživanje o odnosu prema religiji
RTL je pak objavio zanimljive rezultate istraživanja o odnosu prema religiji, koji su nam kazali ono što smo instinktivno pretpostavljali. A to je da je društvo puno religioznije pri izjašnjavanjima nego u stvarnosti te da činjenica da se netko smatra vjernikom ne znači da je spreman slijediti crkvu u političkim zahtjevima. Pravu i svakodnevnu religioznost iskazuje tek oko četvrtine građana.
Presuda protiv Nove TV
Nerazumijevanje između dobrog dijela pravosuđa i novinarstva kao profesije nastavljeno je presudom protiv Nove TV, zbog toga što je objavila svjedočenje žene koja je prijavila nasilje. Iako je to svjedočenje bilo u interesu javnosti. Zastrašujuće je zapravo koliko su ljudi koji bi trebali činiti elitu društva temeljito politički i građanski nepismeni.
Venecija naplaćuje ulaz u grad
U Veneciji je proces eutanazije grada i njegovo pretvaranje u tematski park za turiste doveden do kraja, kako god gradske vlasti objašnjavale odluku da naplaćuju ulaz u grad jednodnevnim turistima. Slične ideje zabilježili smo i u Dubrovniku, Splitu i Mostaru, što znači da će se na koncu i dogoditi, a koliko to sve skupa ima smisla, prosudite sami.
Vaterpolisti
Vaterpolska reprezentacija Hrvatske kao da je potrošila svu energiju u četvrtfinalnom srazu sa Srbijom, nakon čega je glatko poražena od Španjolske u polufinalu te nešto neizvjesnije od Grčke u borbi za broncu. No, bez obzira na to, za vaterpolo straha nema, jer je očito kako je smjena generacija izvedena uspješno.