Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Diplomatkinja koja širi mržnju tvrdi da je hakirana. A što sa znanstvenim radom i člancima gdje iznosi iste teze?

Mađarević je svoje antimigrantske i antigej stavove, osim na Facebooku, iznosila i u svojim tekstovima

ZADNJA IZMJENA: kol 17, 2019

Elizabeta Mađarević, prva tajnica hrvatskog veleposlanstva u Berlinu, danas je za portal Fenix izjavila da je njezin Facebook profil hakiran, i da nije pisala rasističke i homofobne postove zbog kojih je jučer završila u gotovo svim hrvatskim medijima. Nešto kasnije obrisala je svoj Facebook profil.

S obzirom na razmjere skandala koji je izazvala zazivanjem „čiste i autentične“ bijele Europe i prijedlogom da se homoseksualce oslobodi „sve te nemoralnosti i psiholoških poremećaja”, kao i to da je usput stigla okrznuti i njemačku kancelarku Angelu Merkel, kojoj, prema gospođi Mađarević, “nedostaje vlastite kulture”, ne bi bilo preveliko iznenađenje da diplomatska karijera prve tajnice uskoro završi.

Priča o hakiranom profilu ne djeluje uvjerljivo

Priča o hakiranom profilu zvuči nam kao manevar kojim se gospođa Mađarević nastoji izvući iz problema u koje se uvalila, a koji su posebno neugodni postali kada je iz Ministarstva vanjskih poslova jučer pozvana na hitni razgovor. Kada se lik i djelo gospođe Mađarević pomnije prouče, tvrdnje o hakiranom profilu ne djeluju naročito vjerojatno.

Ona je, naime, za sobom ostavila prilično detaljan trag problematičnih stavova prema migrantima, islamu te pripadnicima LGBT zajednice. Na portalu Politikaplus se, recimo, mogu pronaći četiri njezina komentara u kojima su izneseni stavovi koji su posve u skladu s objavama na Facebooku kojima je Mađarević na sebe skrenula pažnju javnosti.

Napadi na Merkel i Vladu

Tako u tekstu naslovljenom „Drukčija slika imigracijske krize – nedostatak vlastite kulture i sukob kultura” objavljenom 24. rujna 2015. godine, Elizabeta Mađarević propituje koncept univerzalnih ljudskih prava, nastojeći pod svaku cijenu dokazati da je taj koncept nespojiv s neeuropskim kulturama. To je komentar u kojem je diplomatkinja napala Angelu Merkel, čiju izjavu da je islam sastavni dio njemačke kulture Mađarević smatra pokazateljem da njemačka kancelarka pati od “nedostatak vlastite kulture koja je, htjeli mi to ili ne, vezana uz kršćanstvo”.

Nekoliko godina nakon toga, Mađarević je čitav jedan komentar posvetila ratifikaciji Istanbulske konvencije, koju doživljava kao tragediju. U tom je tekstu HDZ napala argumentima koji se često čuju kada se vladajuću stranku gađa s desnog krila. Komentar je naslovljen „Razotkrivanje zvano Istanbulska tragedija – traže se novi lideri”, iz čega je vidljivo da je aktualni lideri HDZ-a, koji su gurali ratifikaciju Istanbulske, više ne zadovoljavaju. Štoviše, čitav HDZ je zreo za otpis, i to ne samo “kao stranka koja je opljačkala državu”, nego i kao stranka “koja je prodala dušu ove zemlje.”

Ostatak teksta je žalopojka u kojoj se pravovjernima objašnjava kako žive “pod kapom liberalne hegemonije” te se pita gdje su ljudi koji će Hrvatsku izvući ispod te kape, odnosno, “gdje su naše vođe, gdje su ljudi s karakterom koji se usude boriti protiv struje, imati svoj stav, boriti se za svoje najvažnije? Gdje su ti jaki hrvatski muškarci koji kao Krist služe svojoj zaručnici Crkvi i kojoj se Crkva (žena) tada radosno podlaže jer mu može vjerovati i imati poštovanja prema takvom lideru koji se brine više za njezino, a manje za svoje dobro? Kršćanska ljubav i žrtva bila je presudna za napredak Zapadne civilizacije i izgradnju buržujskih (građanskih) vrlina, a sada progresivne vrline u našemu društvu predstavlja HNS.”

Manjkav znanstveni rad

Osim na portalu Politikaplus, gospođa Madarević je svoje teze o migraciji promicala i u publikaciji nazvanoj „Notitia – časopis za održivi razvoj“. Notitia je zbornik radova koji izlazi jednom godišnje od 2015., a Mađarević je u prvom broju objavila pregledni znanstveni rad „Izbjeglička kriza – najveći izazov za nacionalne države i Europsku uniju”. Zanimljivo, u impresumu toga broja spominju se ljudi poznati po političkom angažmanu pa je tako jedan od članova Međunarodnog znanstvenog odbora časopisa Gvozden Srećko Flego, bivši saborski zastupnik SDP-a. Kao član Uredničkog odbora časopisa naveden je Flegin stranački kolega Rajko Ostojić, a tamo je i bivši SDP-ovac Ljubo Jurčić.

Na portalu Hrčak moguće je pronaći reakciju na gore spomenuti rad Elizabete Mađarević. Riječ je o radu „Kritika jedne interpretacije Hanne Arendt” autora Enesa Kulenovića objavljenom u časopisu Politička misao. U tom radu Kulenović, politolog sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, uništava teze kompromitirane diplomatkinje o migracijskoj krizi. „S obzirom na nisku znanstvenu kvalitetu članka smatram da je odluka uredništva časopisa Notitia o objavi spomenutog članka bila pogrešna”, piše Kulenović na početku svoga rada pa kreće u obračun s problematičnim tvrdnjama koje je Mađarević iznijela o porijeklu i prirodi ljudskih prava.

Nepotrebna buka u raspravi

Potom Kulenović popisuje tvrdnje koje je Mađarević iznijela bez ikakvih referenci, da bi središnji dio rada posvetio onome što je, po njemu, „potpuna falsifikacija političke teorije Hanne Arendt.” U zaključku Kulenović ponavlja kako rad Elizabete Mađarević nikada nije trebao biti objavljen kao znanstveni članak, a za to što se takav uradak našao u znanstvenoj publikaciji politolog krivi uredništvo i recenzente časopisa „Notitia“, Fakultet političkih znanosti koji, prema Kulenoviću, autoricu nije osposobio da se kvalitetno bavi važnim političkim temama.

Najveća odgovornost za manjkavosti rada ipak leži na samoj Mađarević, smatra politolog. „Kao polaznica doktorskog studija iz komparativne politike autorica je u poziciji dati znanstveni doprinos toj kompleksnoj temi. Nažalost, učinak njenog članka je upravo suprotan: ne samo da ne nudi nikakav znanstveni doprinos nego i unosi nepotrebnu buku u već žalosno kakofoničnu raspravu o izbjegličkoj krizi u Europi“, piše Enes Kulenović.

Vedran Vrabec
Telegram autor
793 članka Više o autoru
Više s weba