Politika & Kriminal

Divna je ta naša država. Poduzetnicima koji zbog korone nemaju novca plaća režije. Samo ih prvo moraju sami platiti

Udrugama je sporan način na koji je mjera zamišljena: oni koji su zatvoreni najprije trebaju platiti račune, pa onda mogu predati zahtjev

“Učinit ćemo sve što je u našoj moći da u najkraćem mogućem roku i bez ikakvih problema ova mjera zaživi”, izjavio je 30. studenog ministar financija Zdravko Marić. Na sjednici Vlade svojim kolegama upravo je bio predstavio novu mjeru za pomoć gospodarstvu u pandemiji koronavirusa.

Na toj je sjednici, uz sad već uobičajene naknade za radnike, Vlada odlučila da će poduzetnicima, čije je poslovanje pogođeno pandemijom, dijelom ili potpuno kompenzirati fiksne troškove, ovisno o tome koliki će im biti pad prihoda u prosincu.

Tri dana ranije Stožer je donio nove restrikcije, kojima su mnoge djelatnosti ponovno zatvorene. Mjera pokrivanja troškova računa za prosinac bila je stoga dobrodošla. Je li u međuvremenu i zaživjela, kako je to obećavao ministar Marić, sasvim je drugo pitanje.

Skroman broj zahtjeva

Zahtjev za nadoknadu dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova za prosinac može se podnijeti od 11. siječnja do 15. veljače. U prvih tjedan dana predano je samo 119 zahtjeva. Tijekom prošlog tjedna broj zahtjeva se ipak nešto povećao. U petak ih je ukupno bilo 524, doznajemo iz Porezne uprave.

Tijekom prosinca, međutim, tisuće i tisuće poduzetnika nije smjelo raditi, što znači nisu imali niti zaradu, ali su im računi za režije, dakako, stizali. Zbog čega je onda tako mali broj njih dosad tražio da im država refundira troškove za zakup, pričuvu, komunalije, internet, HRT pretplatu, spomeničku rentu, knjigovodstveni servis i tako dalje?

Problem – u mjeri?

Iz udruga koje zastupaju poduzetnike tvrde da razlog treba tražiti u načinu na koji je kompenzacija zamišljena: vlasnik restorana ili kafića, primjerice, najprije mora platiti račune za prosinac, pa tek onda može od države tražiti povrat dijela ili cijelog iznosa (ovisno o tome koliki mu je pad prihoda).

U Udruzi Glas poduzetnika i Nacionalnoj udruzi ugostitelja smatraju da se, ukratko, radi o apsurdu kojim se uvelike otežava provedba mjere, a time i pomoć poduzetnicima. “Očekivalo se 25 tisuća zahtjeva, a predano ih je nekoliko stotina. Ovi ostali nemaju novca da plate režije”, kaže Vedran Jakominić iz UGP-a, dodajući da državu, prema njegovom mišljenju, brine moguća zloporaba – da netko dobije novac, a da onda ne pokrije troškove režija.

Zahtjev Vladi i stožeru

Predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja Jelena Tabak podsjeća da je jedan od njihovih prijedloga, koje su ovog vikenda skupa s UGP-om slali Vladi i stožeru, upravo izmjena odredbe o plaćenim fiksnim troškovima, odnosno da se makne uvjet da računi moraju biti unaprijed plaćeni.

“Izdani računi za fiksne troškove su kao takvi vjerodostojne isprave i njihova vjerodostojnost neće biti veća samim plaćanjem istih računa”, napisali su preko vikenda u dopisu.

Koji su drugi razlozi

Iz odgovora Porezne uprave, koja zaprima zahtjeve, na upit Telegrama može se, međutim, zaključiti da smatraju da postoje (i) drugi razlozi za zasad skroman broj zahtjeva. Za korištenje ove mjere poduzetnik mora dokazati i da mu je pad prihoda u prosincu bio najmanje 60 posto u odnosu na prosinac 2019. godine (odnosno studeni 2020. godine ako su tek lani počeli raditi).

“Pad prihoda/primitaka u prosincu 2020., u odnosu na prihode/primitke u studenom 2020., odnosno prosincu 2019., temelji se, između ostalog, i na PDV obrascu, koji se za prosinac 2020. predaje do 20. siječnja 2021. godine”, navode iz Porezne uprave. Iz ovoga proizlazi da bi oni koji su tek prošli tjedan predali PDV obrasce, mogli eventualno sada predavati i ove zahtjeve.

‘Namjensko trošenje’ novca

Što, međutim, s onima koji ne mogu platiti račune za prosinac? Konkretno, Poreznu upravu pitali smo na koji način naknadu mogu zatražiti oni poduzetnici koji nisu platili račune za fiksne troškove poput struje, vode, pričuve, najma i tako dalje za mjesec prosinac jer, zbog toga što ne rade, nemaju prihoda da bi ih platili te zbog čega je određen uvjet plaćenih troškova, a ne troškova općenito.

Iz Porezne, među ostalim, ističu da nadoknada “ne obuhvaća one troškove koji su evidentirani u poslovnim knjigama kao porezno priznati rashod, iako nisu plaćeni”. “Riječ je o nadoknadi za izvršena plaćanja vjerovnicima za fiksne troškove koji predstavljaju stvaran trošak poslovanja (porezno priznati trošak poslovanja), čime se omogućuje nastavak poslovanja te se ujedno osigurava namjensko korištenje sredstava”, odgovaraju na upit.

Što će poduzeti Vlada

Ne preciziraju, dakle, što može – i može li išta – učiniti poduzetnik ako nije uspio platiti režije za prosinac. Jakominić, koji je i predsjednik Udruge ugostitelja Istre i Kvarnera, ocjenjuje, međutim, da je šteta “s ovakvim osiguračima” veća nego što bi mogla biti šteta nastala eventualnim pokušajima manipulacije ovom mjerom. “Pa valjda postoje i neki kontrolni mehanizmi da se nadzire” kako se troši novac, kaže naš sugovornik.

“Dobra volja Vlade pada na administrativnom nivou”, ističe, pak, Jelena Tabak, procjenjujući da je 90 posto ugostitelja u problemu s ovim uvjetom. Uvjerena je ipak da će Vlada imati sluha za njihove primjedbe i da će promijeniti ovu, njima spornu odredbu.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu