Dobili smo na uvid tu staru kaznenu prijavu MUP-a Republike Srpske na osnovi koje BIH istražuje Krstičevića
Desetak takvih prijava upućeno je tužiteljstvu BiH koje vodi istrage
Telegram je dobio uvid u prijavu koju je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske podnijelo protiv dijela hrvatskih generala zbog sumnje da su počinili ratni zločin tijekom vojnih operacija Južni potez i Maestral. Glasnogovornica MUP-a Republike Srpske Mirna Miljanović u svom je današnjem istupu ustvrdila kako je to jedna jedna od prijava na osnovu kojih tužiteljstvo BiH provodi istragu.
“Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske podnijelo u razdoblju od 1996. do 2010. godine deset prijava za ratne zločine. One se odnose na zločine počinjene na području općina Mrkonjić Grad, Šipovo, Ribnik, Jezero, Jajce, Banjaluka, Srbac, Gradiška u vojnim akcijama Maestral, Oluja, Južni potez, Petrovačka cesta koje je provodila Hrvatska, dodala je glasnogovornica MUP-a RS.
I Hrvatska je vodila svoje istrage
“Na izvještajima se nalaze pripadnici HVO-a i određeni generali. Svi izvještaji su predani u nadležnost Tužiteljstva BiH i oni provode istragu o njima”, rekla je Mirna Miljanović.
Ne treba zaboraviti da se postupci za ratni zločin na tom području ne vode samo u BiH, već je i Hrvatska istraživala postupke svojih vojnika tijekom operacije Južni potez. Presude koje su donijete na Županijskom sudu u Zagrebu oslobodile su krivnje pripadnike VII. gardijske brigade. Oni su se na području Mrkonjić Grada nalazili pod zapovjedništvom pokojnog generala Ivana Koradea.
Zašto sud u Haagu nije pokrenuo procese
I haški istražitelji ispitali su dio osumnjičenika, no postupke, osim onog protiv Ante Gotovine, koji je također oslobođen, nisu pokretali. Jedan od njegovih odvjetnika, Luka Mišetić, prije nekoliko sati na Twitteru je apelirao na novinare da budu oprezni kad izvještavaju o slučaju. Gospodin Mišetić ustvrdio je kako se “istraga Republike Srpske temelji na lažima i manipulacijama” te kako je “Haag odbacio propagandu Republike Srpske o Mrkonjic Gradu”.
Razna su, međutim, tumačenja zašto Haag nije pokretnuo postupke za spomenute slučajeve. Danas smo razgovarali s nekolicinom neposredno upućenih pravnika. No sugovornici Telegrama, iako imaju saznanja u istragama zločina za koje je prijave podnijelo Ministarstvo unutarnjih poslova Repubilke Srpske, ne mogu jednoznačno ocijeniti je li haško tužiteljstvo odustalo od kaznenih progona hrvatskih zapovjednika na ratištu u BiH zbog nedostatka dokaza ili je pak njihovo procesuiranje prepustilo nacionalnim tužiteljstvima. Većina je ipak sklona vjerovati kako je Haag odlučio procesuirati samo najvažnije slučajeve, dok je sve ostalo prepustio državnim sudovima.
Zašto baš sada ove istrage?
Ovi posljednji događaji ne mogu se izvući ni iz konteksta pretpristupnih pregovora Srbije i BiH s Europskom unijom, dosadašnje nesuradnje srpske strane s Hrvatskom na rasvjetljavanju zločina na hrvatskom teritoriju, uhićenja navodnog hrvatskog špijunu u Beogradu, do posljednjih iznenadnih uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju.
U prijavi koju je na uvid dobio Telegram, prvookrivljeni je Damir Krstičević, aktualni ministar obrane RH, koji je u drugoj polovini 1995. godine, periodu na koji se prijava i odnosi, bio zapovjednik 4. gardijske brigade.
Prvom verzijom te prijave, koju smo također dobili na uvid, bili su okrivljeni i sada već pokojni predsjednici Hrvatske i BiH, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Naime, policija Republike Srpske, tvrdila je kako su Splitskim sporazumom, na koji se danas pozivao i premijer Andrej Plenković dokazjući legalnost boravka hrvatskih snaga u BiH, bile dogovorene operacije Južni potez i Maestral, a tijekom njih su, kako se sumnja, ubijeni i protjerani brojni srpski civili i vojnici.
Ekshumacije tijela nakon povlačenja HV-a
Nakon što su se HV, HVO i Armija BiH povukle, tijekom siječnja i veljače 1996. godine na području Mrkonjić Grada, Šipova, Drvara i Ključa pronađeno je 358 tijela civilnih žrtava i pripadnika Vojske Republike Srpske. Dio tih tijela – njih 131 – ekshumiran je iz zajedničke grobnice u Mrkonjić Gradu. U prijavi se navodi kako je ovaj zločin nad civilima bila odmazda zbog pogibije legendarnog pripadnika 4. gardijske brigade Andrije Matijaša Pauka, a Krstičevića se tereti prema zapovjednoj odgovornosti.
MUP Republike Srpske priložio je, uz kaznenu prijavu, i zapisnik s ekshumacije te izjave 98 članova obitelji osoba čija su tijela pronađena u masovnoj grobnici. U prijavi su navedena ubojstva Milana Bajića (44), Đure Jakovljevića (80) i Marije Niškanović (86) u Baraćima kraj Mrkonjić Grada. Bajić je, kako se sumnja, ubijen na kućnom pragu, dok je Jakovljević umro od iscrpljenosti i hladnoće u susjedovoj štali. Uzrok smrti Marije Niškanović nije mogao biti utvrđen jer su njezino tijelo raskomadale životinje.
Jovan Konjević, 58-godišnjak iz Baljvina ubijen je, stoji u prijavi, udarcima tupo-tvrdim predmetom u glavu. Obducenti su na tijelima mnogih žrtava utvrdili povrede upravo od takvih udaraca. Više tijela pronađeno je nagoreno u obiteljskim kućama.
Ostavili poruke na kućama
Ubojstvu Uroša Kizića (44), čije je tijelo ekshumirano u travnju 1996. godine, svjedočila je nejgova supruga Milena. Tvrdi kako su krajem rujna 1995. godine u dvorište njihove kuće upali pripadnici HV ili HVO, te ubili Uroša, dok je ona ranjena.
Srpski istražitelji kao dokaze navode i grafite ispisane na kućama na tom području iz kojih, zaključuju, proizlazi da su u ovim mjestima bili pripadnici IV. gardijske brigade HV kojoj je zapovijedao Krstičević, te pripadnici I. gardijske brigade HVO-a Ante Bruno Bušić sa zapovjednikom Željkom Glasnovićem. Bila je tamo i 80. domobranska pukovnija HVO Livno kojom je zapovijedao Zoran Marelja i 79. domobranska pukovnija HVO Kralj Tomislav s Darijom Sušićem kao zapovjednikom. Glasnovića se sumnjiči za zločine na području Šipova i Kupresa gdje je ubijeno desetak civila i dvojica pripadnika Vojske Republike Srpske.
Više od sto svjedoka
Ista prijava odnosi se i na zločine za koje se sumnja da su ih počinili pripadnici Armije BiH na području Ribnika.
Prijavom su srpski istražitelji predložili ispitivanje više do sto svjedoka, te uvid u zapisnike što su ih sastavila dvojica forenzičara – dr. Željko Karan, direktor Zavoda za sudsku medicinu Republike Srpske i Zoran Stanković, specijalist sudske medicine iz Beograda.