Dobili smo službeni izračun, predsjedanje EU-om na kraju nas je koštalo 17,8 milijuna eura
U ožujku su fizičke sastanke zamijenili virtualni što je značajno smanjilo troškove
Za prvo hrvatskog predsjedanje Vijećem Europske unije, završeno prije dva mjeseca, Vlada je bila spremna iz državnog proračuna izdvojiti između 50 i 70 milijuna eura. Pozivajući se na iskustva drugih država, u tom su rasponu Vladini dužnosnici proteklih godina procjenjivali koliki bi mogao biti ukupan trošak šestomjesečnog vođenja EU-a za hrvatski proračun.
No, sasvim neplanirano, u ožujku ove godine hrvatsko predsjedanje Unijom pretvorilo se u manje-više virtualni događaj. Epidemija koronavirusa – koja je proračun već koštala milijarde kuna, utrošenih u zdravstveni sustav, gospodarstvo i tako dalje – u slučaju predsjedanja, međutim, donijela je državnoj blagajni određene uštede.
Triput manje novca
Istina, prilično skromne, barem u odnosu na enormne troškove prouzročene epidemijom. Hrvatsko predsjedanje EU-om na kraju je, uglavnom zbog višemjesečnog virtualnog načina rada, bilo otprilike tri puta jeftinije, nego što je Vlada ranije planirala. Pokazuje to računica Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Po tim izračunima, na predsjedanje je – umjesto 50, 60 ili 70 milijuna eura – potrošeno 17,8 milijuna eura. “Prema dosad obrađenim troškovima, ukupni iznos hrvatskog predsjedanja Vijećem EU iznosi 17,8 mil eura, pri čemu su moguće manje korekture vezane uz izvješća koja još mogu doći od nekih tijela državne uprave uključenih u aktivnosti predsjedanja”, odgovorili su ovoga tjedna Telegramu iz resornog ministarstva.
Koliko je ‘ušteđeno’?
U Ministarstvu kažu da su troškovi bili planirani na “više od 50 milijuna eura”. Kako su fizičke sastanke zamijenile video-konferencije, “ostvarena je značajna ušteda u proračunu”, ocjenjuju u resoru ministra Gordana Grlića Radmana. Iz njihovih podataka i ranijih planova proizlazi, dakle, ušteda od oko 32 milijuna eura. U kunama to izgleda ovako: potrošeno je oko 134 milijuna kuna, a ‘ušteđeno’ (preciznije rečeno, nije potrošeno, a bilo je planirano) oko 240 milijuna kuna.
Troškovi, koje su dosad obradili u Ministarstvu, odnose se na sve aktivnosti predsjedanja, kažu – od najma vozila, hotelskog smještaja, cateringa, konferencijske opreme, službenih darova, prevoditelja, plaća timova koji su radili u Zagrebu i Bruxellesu… U prva dva i pol mjeseca predsjedanje je, naravno, funkcioniralo uobičajeno: u Zagrebu i Bruxellesu održavani su sastanci i skupovi, u Hrvatskoj su boravile europske delegacije i strani novinari, a još u siječnju Vlada je, kako to čine svi predsjedatelji, ugostila i cijelu Europsku komisiju.
Primjer EU summita
Sredinom ožujka, međutim, epidemija koronavirusa prekinula je fizičko održavanje sastanaka, EU se prebacila na video-konferencije, pa je tako, eto, i prvo hrvatsko predsjedanje Unijom preko noći, potpuno nenadano, postalo ekonomičnije. Svibanjski summit EU i Zapadog Balkana zorno to pokazuje: početkom svibnja u Zagreb su trebali stići čelnici 27 država članica EU-a te zemalja jugoistočne Europe.
Dolazak tolikog broja premijera i predsjednika bio bi prilično velik zalogaj, protokolarno, sigurnosno, logistički. Primjerice, u Vladi su još prošle godine razmišljali kako nabaviti posebna vozila za toliki broj štićenih osoba, dakle vozila koja moraju zadovoljavati visoke standarde zaštite. Zbog toga su tada razgovarali s velikim europskim proizvođačima automobila, nadajući se da će uspjeti dogovoriti sponzorstvo za ta vozila.
Doček pred ekranom
Ali, umjesto da osiguravaju Angelu Merkel, Emmanuela Macrona i ostale, u svibnju je bilo dovoljno da osiguraju kvalitetnu video-vezu. Summit je, kao i cijeli niz drugih događaja do kraja lipnja, postao virtualan. Umjesto na crvenom tepihu, premijer Andrej Plenković dočekivao je svoje europske kolege pred ekranom.
#ZagrebSummit ključni je događaj i politička ostavština #EU2020HR. Uz odluku o otvaranju pregovora s 🇲🇰 i 🇦🇱, te novu metodologiju pregovora o proširenju, poslali smo važnu poruku podrške državama jugoistoka Europe na putu prema 🇪🇺, borbi protiv #COVID19 i gospodarskom oporavku. pic.twitter.com/8eoKQp27kB
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) May 6, 2020
Nakon prelaska na rad na daljinu, ali i nasušne potrebe da se, zbog korona-krize, štedi i pronađe novac koji je moguće usmjeriti na druge, preče stvari od predsjedanja EU-om, u svibnju je, rebalansom proračuna, značajan dio troškova već bio srezan. Na rashodima Ministarstva vanjskih i europskih poslova, primjerice, oko 31 milijun kuna.
Rezanje proračuna
Ministarstvo je u originalnom proračunu za 2020. godinu na stavci predsjedanja imalo 74,6 milijuna kuna, a nakon preraspodjele ostalo je 43,5 milijuna kuna. No, troškovi predsjedanja rezani su i u drugim tijelima državne uprave.
Mediji su, recimo, pri rebalansu izvijestili da je Ministarstvu unutarnjih poslova srezan dio proračuna planiran za predsjedanje sa 49,3 na 23,5 milijuna kuna – radi se, prije svega, o tome da je otkazivanjem fizičkih sastanaka drastično smanjena i potreba za angažmanom policije.
U što se još ulagalo?
U izračun Ministarstva o troškovima predsjedanja nisu uključene financijski značajne investicije poput ulaganja u preuređenje dijela Nacionalne i sveučilišne knjižnice. NSK je trebala biti centralno mjesto predsjedanja, a kada je to zbog epidemije otpalo, postala je prikladna lokacija za sjednice Vlade jer je u njezinim novouređenim dvoranama moguće održavati propisani fizički razmak.
Značajna sredstva uložena su, dakle, u uređenje kongresnog centra u sklopu NSK, ali to ne ulazi u šestomjesečni trošak, jer se radi o dugoročnoj investiciji. Nadalje, iz NSK je, radi preuređenja, početkom 2019. godine preseljena gruntovnica.
O čuvenoj zgradi
Za gruntovnicu se na novoj, privremenoj lokaciji plaća najam. Prema ranijim procjenama Vlade, kroz tri godine (do veljače 2022. godine) troškovi tog najma i režija iznosit će ukupno 15,3 milijuna kuna.
Spomenimo ovdje još i zgradu u Bruxellesu, nekretninu koja zbog čudesnih birokratskih zavrzlama i teško objašnjivih zapleta nikako da bude stavljena u funkciju. Sad već famozna zgrada trebala je Hrvatskoj biti od stvarne koristi baš za šestomjesečno predsjedanje EU-om, ali se to, kako je poznato, nije dogodilo.