Dobro jutro. Probudili ste se u državi u kojoj Ivi Sanaderu treći put počinje suđenje za djelo od prije 27 godina
Ivu Sanadera USKOK-ova optužnica tereti da je uzeo milijunsku proviziju u vrijeme dok je bio zamjenik ministra vanjskih poslova
Bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu danas po treći puta počinje suđenje za aferu Hypo. Presudu kojom ga je vijeće Županijskog suda u Zagrebu nepravomoćno osudilo na dvije i pol godine zatvora lani je srušio Vrhovni sud RH. Sada se proces opet ponavlja.
USKOK tereti Sanadera da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova iskoristio razdoblje Domovinskog rata, teške gospodarske situacije i loše financijsko stanje države kako bi nezakonito zaradio.
Detalji USKOK-ove optužnice
Sasvim precizno, od kraja 1994. do 22. ožujka 1995. dogovarao je za sebe proviziju od Hypo banke umjesto da je radio za Hrvatsku. Prema optužnici, po nalogu tadašnjeg ministra vanjskih poslova Mate Granića, Sanader je došao u kontakt s austrijskim bankarima budući da je Vlada Republike Hrvatske u ono vrijeme teško pronalazila banke kod kojih bi se povoljno kreditno zadužila. Zato je Sanader s Hypo bankom u Klagenfurtu trebao dogovoriti uvjete zajma za kupnju zgrada veleposlanstava Republike Hrvatske u svijetu.
I tada, umjesto da radi u interesu Hrvatske, Sanader je prema USKOK-ovoj optužnici, tijekom pregovora s Hypo bankom uz zajam od 140 milijuna tadašnjih šilinga, dogovorio i sedam milijuna šilinga provizije za sebe. Tih pet posto iznosa kredita Sanader je uzeo kako bi pomogao Hypo banci da uđe na hrvatsko tržište. Nakon što je 10. siječnja 1995. potpisan ugovor o zajmu između Vlade Republike Hrvatske i Hypo banke iz Klagenfurta, Sanaderu je u nekoliko rata, do 22. ožujka iste godine, isplaćena i provizija. Sve to na štetu probitaka i ugleda Republike Hrvatske, u trenutku kada su interesi zemlje bili ugroženi, a financijske prilike loše.
Sanader: ‘Nisam ratni profiter’
Sanader je od početka procesa negirao krivu, tvrdeći kako možda i nije najzaslužniji za međunarodno priznanje Hrvatske, no ratnim profiterstvom nije se bavio. Lani je i Vrhovni sud RH zaključio da ratno profiterstvo nije dokazano, odnosno iz prvostupanjske presude nije jasno kako su Sanaderovi postupci imali utjecali na hrvatsko društvo u cjelini. To je i bio ključan detalj bez kojeg se na ovaj slučaj ne može primijeniti Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.
“Nije pravilno utvrđeno na koji je način postupanje Ive Sanadera imalo štetni utjecaj na materijalne uvjete života stanovništva u ratu i gospodarski potencijal države. Nije utvrđeno ni kako je to utjecalo na druge imovinske interese ili probitke države u ratu”, ustvrdio je Vrhovni sud RH.
Što točno mora utvrditi sud?
“To ratno profiterstvo mora biti rezultat svjesnog iskorištavanja ratnog stanja na štetu materijalnih uvjeta života stanovništva i gospodarskog potencijala države. Mora dovesti do ozbiljnih povreda javnog poretka ili povreda javnog poretka širih razmjera, odnosno do ugrožavanja temeljnih vrijednosti ili interesa državne i društvene zajednice. Nejasno je u prvostupanjskoj presudi na koji način bi počinjenjem kaznenog djela s iznosom stečene imovinske koristi 3.610.528,18 kuna bilo ozbiljno dovedeno u pitanje funkcioniranje države i bile ugrožene temeljne državne i društvene vrijednosti u ratu, odnosno kako bi bili ugroženi materijalni uvjeti života stanovništva”, obrazložio je Vrhovni sud RH.
Na ponovljenom suđenju to bi trebalo biti razjašnjeno. Odnosno, Županijski sud u Zagrebu trebao bi utvrditi može li se na ovaj slučaj uopće primijeniti Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva ili će pak postupak protiv Sanadera u aferi Hypo na kraju biti obustavljen.
Sanader je do sada u aferama Ina-MOL, Planinska i Fimi Media već pravomoćno osuđen na ukupno 19 godina zatvora, te bi državi trebao vratiti ukupno 74 milijuna kuna koje je nezakonito zaradio.