Događaji ovih dana dokazuju, odnosi Amerike i EU toliko su narušeni da ih Bidenovo preuzimanje vlasti neće automatski izgladiti
Trumpova vanjskopolitička agresivnost utjecala je na sve aspekte europskog života
Da se sukobi niskog intenziteta i odnosi između Europske unije i SAD-a, barem u prvo vrijeme, neće bitno promijeniti niti nakon ulaska novog američkog predsjednika Joe Bidena u Bijelu kuću, pokazuje nekoliko najnovijih odluka Europske komisije.
U Bruxellesu je dovršen dokument u kojem se upozorava da su četiri godine vladavine Donalda Trumpa uvjerile Europsku uniju da se mora zaštititi od dominacije američkog dolara te negativnog učinka sankcija koje SAD uvode protiv pojedinih zemalja.
“Trumpove godine upozorile su na našu ranjivosti, a mi to moramo riješiti čak i ako te opasnosti nema,” izjavio je Financial Timesu visoki dužnosnik u Bruxellesu, jasno aludirajući da će Europska komisija nastaviti štititi svoje interese i nakon što u Washingtonu vlast preuzme novi predsjednika Joe Biden. Sugovornik FT-a zaključio je kako EU mora biti “ekonomska i financijska sila proporcionalna našoj veličini.”
Žele ojačati euro
Tim dokumentom Bruxelles također želi upozoriti da se globalna tržišta previše oslanjaju na dolar što onda slabi sposobnost EU da efikasno zaštiti svoje interese koji su bili ugroženi, primjerice, sankcijama koje su SAD uvele protiv Irana i Kine.
Zbog Trumpove politike America first EU želi ojačati svoju samostalnost u nizu sektora, uključujući financije. Pri tomu će Europska komisija, ističe se, pronaći načine za jačanje uloge eura u svijetu kako bi “ublažila financijske napetosti i rizike stabilnosti,” koje donosi dominacija američkog dolara.
Otkazivanje Pompeovog posjeta
Prošli tjedan otkazan je dolazak državnog tajnika SAD-a Mike Pompeo na sastanak s europskim i NATO čelnicima. Zaključeno je, naime, kako bi takav susret na kraju Trumpovog mandata bio besmislen zbog nepopravljive štete koju je njegova administracija nanijela odnosima između Washingtona i Bruxellesa.
Posjet je otkazan nakon što je Jean Asselborn, luksemburški ministar vanjskih poslova, Trumpa nazvao “piromanom,” a u Bruxellesu pak izravno optužili Trumpa “za kaos u Americi od izbora, uključujući nered na Kapitolu.” Otkazivanje Pompeovog posjeta sramotan kraj Trumpove vanjske politike, izjavio je visoki dužnosnik Europske unije dodajući kako je “iz naše perspektive Trump Europu doživljavao kao neprijatelja” te se potrudio da “postupno poništi puno onoga na čemu EU radi na svjetskoj pozornici, posebno ukazujući na iranski nuklearni sporazum i pariški klimatski sporazum.”
Cathryn Cluver Ashbrook, izvršna direktorica Projekta o Europi i transatlantskim odnosima u školi Harvard Kennedy ovih je dana izjavila: ”Iako će se odnosi Washingtona i Bruxellesa bitno poboljšati ulaskom Joe Bidena u Bijelu kuću, oni više neće biti kao nekad jer će biti obavijeni skepticizmom.”
Dogovor s Kinom
Na samom kraju prošle godine kineski predsjednik Xi Jinping i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nakon 7 godina pregovora, potpisali su sporazum koji će, kako je istakao Valdis Dombrovskis, povjerenik EU za trgovinu, omogućiti članicama Unije lakši pristup kineskom tržištu, brža i sigurnija ulaganja, poštenu konkurencije i održivi razvoj.
Dombrovskis je kazao kako se očekuje da će “europska poduzeća imati više sigurnosti i predvidljivosti za svoje poslovanje” jer su do sada “trgovinski i investicijski odnosi s Kinom bili dugo neuravnoteženi.”
Ostali dijelovi sporazuma nastoje osigurati transparentnost subvencija i postaviti jasna pravila protiv prisilnog prijenosa tehnologije, a osigurana su i jamstva protiv diskriminacije europskih privatnih tvrtki u odnosu s kineskim državnim poduzećima.
Produbljivanje sukoba zbog Pekinga
Taj sporazum je potpisan unatoč otvorenom protivljenju nove američke administracije. Naime, Jake Sullivan, savjetnik predsjednika Bidena za nacionalnu sigurnost, izjavio je prije potpisivanja dokumenta kako bi SAD “pozdravile rane konzultacije s našim europskim partnerima o našoj zajedničkoj zabrinutosti zbog kineske gospodarske prakse.”
Nema sumnje da će taj sporazum dodatno antagonizirati odnose EU i nove američke administracije koja je zatražila da Bruxelles i Washington ostvare zajednički transatlantski pristup suradnji s Pekingom. No, dužnosnici EU odmah su odgovorili kako je unatoč trgovinskom ratu, sličan sporazum između Kine i SAD-a potpisan već ranije, a da Washington nije zatražio od Bruxellesa dopuštenje prije sklapanja posla s Pekingom.
Zbog toga se u Bruxellesu komentira kako je to potpisivanje sporazuma demonstracija “strateške autonomije EU.” Prihvaćanjem tog dokumenta, među ostalim, EU je pokazala da ne želi sudjelovati u trgovinskim ratovima koje su SAD nametnule Kini i Iranu.
Skepticizam prema odnosu sa SAD-om
Unutar EU međutim ipak ne podržavaju svi ovaj potez Europske komisije. Reinhard Bütikofer, predsjednik izaslanstva Europskog parlamenta o Kini, ocijenio je kako je “EU dopustila Kini da zabije ogroman klin između SAD-a i Europe.”
Iako je Janka Oertel, direktorica azijskog programa pri think-tanku Europskog vijeća za vanjske odnose izjavila da je taj sporazum “velika diplomatska pobjeda za Kinu,” on je bez sumnje jednako tako i trijumf njemačke kancelarke Angele Merkel. Na kraju njemačkog predsjedavanja EU, Merkel je uspjela nagovoriti svih 26 članica, pa čak i Poljsku, da prihvate taj sporazum.
Unatoč promjenama u Bijeloj kući i pozitivnih najava Joe Bidena, pokazuje se da u Bruxellesu, Berlinu i Parizu, prevladava ozbiljan skepticizam prema odnosima sa SAD. Sve upućuje da će i nakon odlaska Angele Merkel, u Njemačkoj, ali i EU, ostati na snazi njena doktrina da se Europa više ne može pouzdati u SAD.
Merkel prvenstveno brani njemačke interese
Premda na taj način Angela Merkel ponajprije brani interese Njemačke, ipak u Berlinu se čuju upozorenja kako bi Njemačka zasigurno vodila posve različitu politiku spram Pekinga da nema automobilsku industriju ili da godišnje ne ostvaruje trgovinsku razmjenu s Kinom od 200 milijardi dolara.
Njemačka je najviše profitirala od kineske integracije u globalni ekonomski sustav jer je ta zemlja postala njen najveći trgovinski partner. Stoga iz oporbenih krugova u Berlinu upozoravaju kako bi se Angela Merkel morala složiti s činjenicom da je “Kina više nego veliko tržište. To ne znači animozitet, već realizam u ophođenju s novom velikom silom.”
Sve upućuje da će ponašanje Donalda Trumpa prema Europi još dugo opterećivati odnose SAD-a i EU. Trumpova vanjsko politička agresivnost utjecala je na sve aspekte europskog života, od obrambene politike i trgovine, dok kulturne suradnje i odnosa spram velikih tehnoloških kompanija. Osim toga Trump se povukao iz Pariškog sporazuma, Svjetske zdravstvene organizacije i Transpacifičkog partnerstva, omalovažavao je NATO pakt, paralizirao Svjetsku trgovinsku organizaciju te nametnuo brojnim zemljama trgovinske zapreke.
Kina je učvrstila svoj status
Zbog svega toga u Berlinu, Parizu i Bruxellesu nisu baš uvjereni da će Biden moći prikupiti dovoljnu dvostranačku podršku da se vrati ili učvrsti neki od ovih multilateralnih aranžmana. Istodobno Kina je poduzela preventivne i snažne mjere kako bi podigla svoj položaj u multilateralnom sustavu.
Potpisivanjem Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva (RCEP) s još 14 azijsko-pacifičkih zemalja te s EU, Kina je, unatoč protivljenju SAD-a, učvrstila svoj status globalne političke i ekonomske velesile. To uostalom potvrđuje najnoviji podatak da se kineski bruto domaći proizvod u četvrtom tromjesečju 2020. povećao se za 6,5 posto, brže nego prije pandemije koronavirusa. Rast BDP-a u posljednjem tromjesečju iznad je svih očekivanja, pa će kineski godišnji prosjek rasta iznositi 2,3 posto, više od bilo koje velike razvijene države na svijetu.
Tako neočekivano brzi oporavak učinit će kinesko tržište još primamljivijim za europske kompanije što političke elite u Berlinu, Parizu i Bruxellesu ne mogu ignorirati, pa makar to značilo produbljivanje jaza između SAD-a i Europske unije.