Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Dogradonačelnica Gline: 'Ljudi na Baniji žive u kontejnerima u kojima je 45°C. Kod nas je sve tromo, pogledajte Češku'

Predložila je i da se jedan kontejner stavi na Trg bana Jelačića i da svi političari iskuse kako je biti unutra desetak minuta na +40

Pola godine od razornog potresa na Baniji, gostujući u radijskoj emisiji U mreži Prvog, dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić upozorila je kako među tamošnjim stanovnicima vlada veliko nezadovoljstvo. “Na temperaturama koje su u kontejnerima penju do 45 stupnjeva nemoguće je živjeti”, istaknula je Bakšić Mitić.

Kazala je i kako ljudi nisu zbrinuti, već smješteni u kontejnerima samo nužno. “Obnova ide sporo”, upozorila je i dodala, na primjeru Češke, kako su se “oni u dva dana zbrojili i kod njih je to sve drugačije organizirano”. Dogradonačelnica Gline smatra kako kod nas sve ide tromo i sporo. “Smatram da se država treba orijentirati na izgradnju drvenih kuća, montažnih kuća, ljudi ne mogu zimu dočekati u kontejnerima. Mi smo s donatorima izgradili oko 20 kuća na području grada Gline, u tome ljudi mogu čekati obnovu. U kontejnerima se obnova ne može čekati”, poručila je.

Bakšić: ‘Ljudi ne mogu čekati’

Pojasnila je i da ona sama već mjesec dana čeka elaborate koje je predala u Nacionalni stožer za uklanjanje kuća te da imaju donatore koji žele početi raditi kuće. “Mi u ovome sistemu rješavamo samo hitne pojedinačne slučajeve – ako je hladno – nabavljamo grijalice, ako je vruće – klime. Neki mogu dobiti klime, neki ne mogu. Onda je rečeno da će svi dobiti klime. Ljudi to ne mogu čekati”, upozorila je Bakšić Mitić.

“Ja bih voljela da se jedan kontejner stavi na Trg bana Jelačića i da svi političari budu unutra po 10 minuta na + 40 stupnjeva i onda će vidjeti da ljudi ne mogu u tome živjeti”, ustvrdila je. U emisiji je gostovala i gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes, koja je istaknula da je zatekla veliki kaos po preuzimanju dužnosti prije tri tjedna.

Imovinsko-pravni problemi

“Prema dostupnim informacijama nije bilo nikakve suradnje između lokalne jedinice i Stožera”, kazala je i potom zahvalila Vladi što je formiran stožer u Petrinji; Komes smatra “da nije bilo stožera, ne bi se ništa napravilo”. Dodaje kako na terenu ima dosta problema, poput imovinsko-pravnih odnosa, i kako su djelatnici Ministarstva svakodnevno na teren, no da ne može ići brže.

“Znam da su građani nestrpljivi, posebno oni u kontejnerima. Od kada sam stupila na funkciju pokrenuli smo masovno izrade elaborata za rušenje. Sredstva koja smo dobili od države, onih 30 milijuna kuna trebalo je, po mom mišljenju, usmjeriti u tu dokumentaciju koja je bila preduvjet za sve ostalo, a to nije učinjeno. Sada jeste i krećemo u daljnju suradnju”, istaknula je gradonačelnica Petrinje.

Pripremljeno 930 klima uređaja na 2300 kontejnera

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek U mreži Prvog je kazao kako je grad Glina dobio 25 milijuna kuna za sanaciju posljedica potresa i da je utrošeno pola od toga.

“Osnovna zadaća lokalnih jedinica samouprave je osnivanje civilnih stožera koji djeluju unutar nacionalnog civilnog stožera. Svi smo zajedno i surađujemo. Ako imamo neki kontejner iz donacije to je zadaća lokalnog stožera da prijavi nacionalnom. 930 klima uređaja smo pripremili prepoznajući problem s ovim toplinskim udarom. Imamo 2300 kontejnera, neki su imali klime, neke su donirane. Mislim da je ovo pitanje međusobne suradnje svih”, rekao je Hanžek

Dodao je i da je Ured dao na raspolaganje sve stanove koje su imali unutar Središnjeg državnog ureda na ovom području, kao i da je veliki problem što stanovnici nisu željeli dislokaciju. “Mi krećemo s izuzetno velikim brojem ugroženih stambenih jedinica, oko 20 tisuća. Mi definitivno krećemo s nekonstrukcijskom obnovom, to će trajati 6 mjeseci do godinu dana zbog poštivanja zakonskih procedura. Govorimo o 10 tisuća obiteljskih kuća”, istaknuo je.

Dekan Građevine: Nije poanta graditi na brzinu

Dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić kazao je kako je dogovoreno da se izradi plan tipskih rješenja kuća, kao i da nije upoznat jesu li ta tipska rješenja prihvaćena. “Jedno od rješenja koje smo predložili je bilo da pojedine projektantske kuće dobiju cijela naselja radi lakšeg nadzora provedbe projekta i radova. Vjerujem da će koordinatori u tom smjeru djelovati”, rekao je.

Istaknuo je i da nije poanta da se nešto izgradi na brzinu, već da je cilj Ministarstva da to bude korektno tehnički izvedeno i sukladno zakonu. “Moram primijetiti da zgrade koje su izgrađene po pravilima struke u zadnjih 20-30 godina nisu jako stradale u potresu”, rekao je Lakušić. Komentirao je i medijske napise da cijeli građevinski sektor u Hrvatskoj može izgraditi 5000 kuća godišnje.

“Često se govori da građevinski sektor nema snagu, nema radnika. Prošli smo godinu dana, a građevinski sektor nije učinio mnogo. Pustimo da se građevinski sektor bori na tržištu, da sam misli o tome gdje će nabaviti radnu snagu, materijale. Bitno je taj sektor upotrijebiti. Treba što više pokrenuti resurse sa same Banovine, radno mjesto također osigurava boravak ljudi na tom području”, rekao je.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više