Dok predsjednica briljira u Čileu, zgodno se prisjetiti svih senzacionalih međunarodnih istupa
Izvukli smo primjere nezgodnih izjava s putovanja u ovih nekoliko godina njezina mandata
Predsjednica RH u posljednje vrijeme, dakle, opet nema sreće s međunarodnim istupima. Posjet Južnoj Americi počela je nespretnim izjavama po Argentini; izvrijeđala je hrvatske građane koji su posljednjih godina iselili zbog ovog beznađa, romantizirala je sudbine ustaša koji su nakon ’45. pobjegli u Južnu Ameriku i tako dalje.
Zgodna je i anegdota iz Čilea, kamo je otišla iz Argentine. Novinarima je ispričala kako su joj mladi ljudi s kojima se susrela pričali kako bi se rado vratili u Hrvatsku, a onda je rekla kako tu postoji problemčić – hrvatski zakon koji je, usput, standardna međunarodna praksa. Naime, problematičan joj je Zakon o državljanstvu koji traži poznavanje hrvatskog jezika.
“Toliko mi je mladih reklo da se želi vratiti, nisu u pitanju samo posao i stan koji trebaju naći, već smo nažalost prilično zakomplicirali Zakon o državljanstvu tražeći poznavanje hrvatskog jezika, što je za neke od njih problem. Oni su nedvojbeno Hrvati hrvatskog podrijetla i smatraju se Hrvatima, ali ovdje zbog povijesnih, obiteljskih i sličnih okolnosti nisu uspjeli naučiti hrvatski jezik”, rekla je gospođa Grabar Kitarović, a mi smo zaključili kako je ovo možda zgodan trenutak za prisjetiti se ostalih gafića u ovih nekoliko godina njezina mandata
Put u SAD koji je proglasila državnom tajnom
Najpoznatije je, sigurno, bilo ono obraćanje pred ogradom Bijele kuće. Iako do tog istupa nitko nije znao gdje se točno nalazi i kojim je povodom otputovala u Ameriku, iz njezinog su ureda naknadno pojasnili kako je riječ o državnoj tajni. Kazali su kako službeni protokol putovanja sadrži popis osoba s kojima se sastala i institucija u kojima je boravila, no “iz sigurnosnih ga razloga ne mogu objaviti”. Međutim, kasnije je otkriveno da predsjednica ne posjeduje nikakvu dokumentaciju koja bi dokazala službene susrete tijekom njezina posjeta SAD-u te da je sama te materijale proglasila tajnima.
U Vijeću UN-a odbila nepostojeće tumačenje
Nakon presude šefovima Herceg-Bosne u Haagu, predsjednica je govorila u Vijeću UN-a. Rekla je kako odbija kolektivnu krivnju koja se pripisuje Hrvatskoj. “Odbijamo tumačenja nedavne presude u predmetu Prlić i drugi da su Hrvatska, tadašnje hrvatsko vodstvo ili hrvatski narod optuženi ili proglašeni krivima”, istaknula je Grabar-Kitarović. No, haška presuda ne govori o “hrvatskom narodu” i hrvatski narod u presudi nije proglašen krivim, nije bio optužen, niti mu se sudilo. Ukratko, pred predstavnicima UN-a kazala je kako odbija nepostojeće tumačenje.
Demantirala vlastite stavove iz kampanje
U ožujku prošle godine predsjednica je posjetila Švedsku. Nakon protokolarnog susreta s kraljem, u Stockholmu je održala press konferenciju. Složila se sa švedskim premijerom da treba raditi na deeskalaciji odnosa s Ankarom koja je zaprijetila da će izaći iz migranstkog sporazuma s EU i prema Europi pustiti novi val izbjeglica iz Sirije. Komentirajući ograde, zidove i žice na granicama, kazala je da ne želi fizičke prepreke između susjednih zemalja. “To je tragedija za odnose u Europi, za koncept solidarnosti i za ostale vrijednosti na kojima je utemeljena Europa”, rekla je zaboravljajući na riječi koje je govorila prije izbora. Tada je branila Orbanove žice i rekla: “Činjenica je da smo preplavljeni migrantima i postalo je vrlo teško upravljati protokom ljudi”.
Osuđuje NDH i slika se s ustaškom zastavom
U studenom 2015., tijekom posjeta Kanadi, Kolinda Grabar Kitarović slikala se s ustaškom zastavom. Tu su vijest prenijeli gotovo svi svjetki mediji među njima i AFP. Iz kabineta predsjednice tada su poručili da ne vide ništa sporno u fotografiji s takvom zastavom. “Ta zastava je pred Hrvatskim saborom stajala devedesete, a stav predsjednice o fašističkoj NDH je jasan i više ga je puta izrekla”, naveli su. Fotografiju je na Facebooku objavio kanadski sveučilišni profesor koji je kasnije rekao da predsjenica nije imala ništa protiv poziranja sa zastavom s prvim bijelim poljem. Tijekom tog posjeta izjavila je i da Kanada ima manjak prirodnih bogatstava iako je ta zemlja po prirodnim bogatstvima na četvrtom mjestu u svijetu.
Čuveno prišuljavanje Trumpu
U svibnju prošle godine završila je na 9GAG-u, nakon što se na NATO Summitu suptilno progurala ispred državnika većih zemalja, protokolom pozicioniranih u prve redove. Na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu Grabar Kitarović se uspjela progurati i do Mikea Pencea. Na kamerama se vidi da je uspjela biti kraj njega točno osam sekundi, no predsjednica je taj događaj opisala ovako: “Gospodin Pence i ja smo se sastali kratko, izmijenili nekoliko rečenica, ali vrlo srdačnih i konstruktivnih rečenica. Dogovorili smo se o daljnjoj saradnji”.
Kolinda i njena dostignuća. pic.twitter.com/bJhZAfZkOh
— njofranjofra (@njofranjofra) May 25, 2017
Upozorila na opasnost od radikalizacije Bošnjaka
Ne tako davno, na znanstvenom skupu u Neumu, Kolinda Grabar Kitarović ponovno je izrazila zabrinutost zbog radikalizacije Bošnjaka. “BiH je izložena novim izazovima posebno međunarodnog terorizma te prijetećoj migrantskoj krizi. Raste broj ekstremističnih zajednica”, rekla je Grabar Kitarović. Podsjetivši na njezin intervju u časopisu Defense News u kojem je rekla da je “nestabilna BiH najveća prijetnja regionalnoj sigurnosti”, poglavar Islamske zajednice u Hrvatskoj optužio ju je da potiče netrpeljivost i predrasude prema bosanskohercegovačkim mulimanima. Nakon velike drame koja je nastala zbog tih njezinih izjava, kazala je kako ništa od toga nije rekla te kako je sve izvučeno iz konteksta.