Dok mu Vladu trese nova afera, Plenković u Saboru uporno nabraja svoje fantastične uspjehe

Premijer se naprosto ne da smesti

08.11.2023., Zagreb - Aktualnim prijepodnevnom, postavljanjem zastupnickih pitanja Vladi, pocela je nova, 19. sjednica Sabora.  Photo: Patrik Macek/PIXSELL
FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Premijer Andrej Plenković u srijedu je u Saboru prozvao Most i Domovinski pokret da “love” na temama poput elementarnih nepogoda ili bolesti poput afričke svinjske kuge, poručivši kako niti jedna Vlada do sada nije više učinila za Slavoniju i selo. “Vi i Domovinski pokret – stranke bez ideje, projekta i rješenja o bilo kojoj političkoj temi, lovite se ili elementarnih nepogoda ili bolesti poput ove (afričke svinjske kuge)”, rekao je Plenković.

Time je premijer odgovorio Mostovom Nikoli Grmoji koji je optužio da se u Slavoniji, tijekom provedbe mjera protiv afričke svinjske kuge, “igra za uvozne lobije” i ustvrdio da se svinjogojcima ‘bez razloga ubijaju zdrave svinje’ te im se ‘na silu ulazi u dvorišta’. Podsjetivši kako su Most i Domovinski pokret kada je bila pandemija COVID-a bili prvi antivakseri, Plenković je rekao kako su sada stali “na branik” kao da afričke svinjske kuge (ASK) nema, iako protiv te bolesti nema cjepiva i lijeka. Uz to, ASK je prisutna i u Grčkoj, Srbiji, BiH i Bugarskoj, dodao je.

Plenković je s gnušanjem odbacio Grmojine teze o ‘odnarođenoj i korumpiranoj vlasti’, poručivši mu da to samo mogu biti “u očima stranke koja nema nikakvu drugu agendu nego da se osvećuje HDZ-u nakon što su iz Vlade izbacili njihova četiri ministra koji su se pokazali nelojalni”. “Žao mi je što sam bio naivan da smo vas uopće uzimali u našu prvi vladu”, rekao je premijer Plenković.

‘Nadoknadit ćemo štetu od svinjske kuge’

Ocijenio je da se Most “uputio” u Slavoniju jer u Metkoviću stoje – sve gore. Plenković je također istaknuo da niti jedna vlada nije učinila više za Slavoniju i selo od aktualne. “Kompenzirat ćemo sve s 30 milijuna eura onima koji su imali štetu od afričke svinjske kuge”, poručio je.

Na to mu je Grmoja odgovorio da ako tako nastave činiti za Slavoniju i hrvatsko selo – na selu nitko neće ostati. “To su rezultati vaše politike i Vlade”, rekao je Grmoja. Da je Most ostao u vlasti, dodao je, HDZ ne bi mogao potkradati i krasti. “To vam je smetalo i zato vam Most toliko smeta”, ustvrdio je Grmoja.

To je izazvalo i više reakcija HDZ-ovaca, a Nikolu Mažara zanimalo je kako to da organizacijska tajnica Mosta šalje mailove za sastanak tzv. odbora za zaštitu sela, tj. pravne udruge koja ne postoji i nije u Registru udruga. “Varate, manipulirate i lažete – kao i s pandemijom, potresom i svime”, rekao je HDZ-ov Mažar zaradivši treću opomenu.

‘Imamo nikad veći vojni proračun’

Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) upozorio je na potrebu jačanja vojske i pješaštva te se založio za uvođenje vojnog roka, a Plenković je istaknuo da, što se tiče ulaganja u vojsku, nikada nismo imali veći vojni proračun.

Premijer je najavio da će se sutra, kada na Vladi bude proračun za iduću godinu, vidjeti koliko se više sredstava daje za vojsku i obrambene sposobnosti. Naglasio je kako smo 2016. godine bili na oko 500 milijuna eura a sada ćemo biti na 1,1 milijardu eura godišnje. “Velik broj sredstava ide za modernizaciju Hrvatske vojske”, istaknuo je Plenković.

Katica Glamuzina (Socijaldemokrati) upitala je Plenkovića što misli poduzeti kako bi se vratilo povjerenje u institucije i pravnu državu, a premijer je poručio kako ono što se dogodilo u slučaju Agrokor, ne znači da naše pravosudne institucije ne funkcioniraju ili nisu neovisne. “Da je to tako onda vjerojatno nitko nikada iz HDZ-a ne bi bio optužen u našem mandatu. Ne bi bilo niti jedne afere, mi bi sve znali na vrijeme. Gle, čuda to se ne događa”, rekao je.

Problem doživotne penalizacije mirovine

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je, na upit Silvana Hrelje (HSU) vezano uz problem doživotne penalizacije prijevremene mirovine, odgovorio kako nije izvjesno da će se ukinuti institut penalizacije jer je cilj mirovinskog sustava održivost te povećanje prosječnog godina mirovinskog staža, koji danas prosječno iznosi do 32 godine. Podsjetio je da su izmijenili Zakon o mirovinskom osiguranju te najavio i da se ide i sa izmjenama Zakona o kapitaliziranoj štednji.

Uz to, očekuju prijedloge radne skupine i svih socijalnih partnera što će biti njihov slijedeći iskorak, a jedna od tema bit će i revidiranje sustava penalizacije u mirovinskom sustavu, dodao je Piletić.