Politika & Kriminal

Dok se Katolička crkva kod nas bori protiv Istanbulske, u Njemačkoj su još 2004. objavili dokument o rodnoj pravednosti

Justita et pax Njemačke biskupske konferencije pozitivno vrednuje usvajanje rodne pravednosti

The Archbishop of Cologne Cardinal Rainer Maria Woelki (in red) walks among the bishops in the funeral procession of Cardinal Karl Lehmann. The funeral of Cardinal Karl Lehmann was held in the Mainz Cathedral, following a funeral procession from the Augustiner church were he was lying in repose. German President Frank-Walter Steinmeier attended the funeral as representative of the German state. Cardinal Karl Lehmann was the bishop of the Roman Catholic Diocese of Mainz for 33 years until his retirement in 2016. He was also the chairman of the Episcopal Conference of Germany for 21 years until he stepped down from this position in 2008. (Photo by Michael Debets/Pacific Press), Image: 366613005, License: Rights-managed, Restrictions: *** GETTY OUT ***, Model Release: no, Credit line: Profimedia, Barcroft Media
FOTO: Profimedia, Barcroft Media

Katolička crkva u Hrvatskoj najveći je protivnik ratifikacije Istanbulske konvencije s obrazloženjem da se u njoj ‘implementira’ u sadržaj zakonskog akta terminologija “rodne ideologije”. Zanimljivo je stoga citirati Komisiju Justitia et pax Njemačke biskupske konferencije koja je još daleke 2004. objavila dokument pod naslovom “Rodna pravednost i djelovanje Crkve po svem svijetu”, “Geschlechtergerechtigkeit und weltkirchliches Handeln. Ein Impulspapier der Deutschen Kommission Justitia et pax”, koja se u potpunosti razlikuje od stajališta Hrvatske biskupske konferencije.

Njemačka biskupska konferencija smatra, naime, da je “Justita et pax rodno osviještena politika prikladno sredstvo promicanja pravednih odnosa među spolovima, sredstvom koje je u skladu s njezinim temeljnim djelovanjem, odnosno, s ciljem ukazivanja na strukturne nepravde i nasilja te traženje sredstava i putova njihove prevencije. Pojam rod Komisija tumači kao društveni i kulturni vid spolne razlike koji se razlikuje od biološke spolne razlike. Rod se odnosi na sve predodžbe i načine ponašanja koji se utvrđuju snagom tradicije, odgoja, kulture, društvenih uzora kao općeg razumijevanja spolnih uloga, tipična žena, tipični muškarac.

Rodno osviještena politika, pak, znači kritičko promatranje, pod znakom pravednosti, takvih učvršćenih uloga i traženje poboljšanja u odnosima spolova. Rodno osviještena politika je, prema Komisiji, princip djelovanja koji treba pomoći i ženama i muškarcima da nesmetano, oslobođeni naslijeđenih pripisivanja uloga, pristupaju svim područjima javnoga života, od gospodarstva i politike s jedne strane, do privatnog života s druge strane”.

Njemačka Katolička crkva živi od crkvenog poreza

Prije nego li u cijelosti prenesemo tu izjavu Njemačke biskupske konferencije valja podsjetiti da se Katolička crkva u Njemačkoj ne razlikuje od Hrvatske biskupske konferencije samo po odnosu prema “rodnoj ideologiji”. Ponajprije, njemačka Katolička crkva živi od crkvenog poreza, a ne od državnih dotacija kao Katolička crkva u Hrvatskoj. Procjenjuje se da se u crkvenu blagajnu svake godine slije više od 600 milijuna kuna, što je više nego državna izdvajanja za socijalnu pomoć. U 2017. 27 njemačkih biskupija prikupilo je rekordnih 6 milijardi eura pa je ukupno bogatstvo Crkve naraslo na više od 26 milijardi eura. Od toga je Crkva uložila 15 milijardi eura u financijske investicije, a 20 milijardi u nekretnine. Uz to postoji i poseban mirovinski fond u kojemu se nalazi oko pet milijardi eura, iz kojeg se isplaćuju mirovine crkvenim velikodostojnicima.

Većina tog novca prikupljeno je iz crkvenog poreza koji plaćaju katolici i protestanti po stopi od 8 do 9 posto. Taj porez uveden je još 1919., u Weimarskoj Republici. Procjenjuje se da je upravo zbog poreza od 2000. godine oko 2,2 milijuna Nijemaca napustilo Katoličku crkvu, čime su izgubili pravo na pričest, bolesničko pomazanje, da budu kumovi na krštenju, a ne mogu se ni ispovjediti. Uspordeno s rastom njenog bogatstva Katolička crkva u Njemačkoj na dramatičan način gubi sve više vjernika. Tako je 1960. godine 46,1 posto katolika dolazilo na nedjeljne mise, a taj je broj 2016. pao na svega 10,2 posto.

Tamo se zatvaraju crkve i sve je manje katolika

Njemačka biskupska konferencija izvijestila je da je krajem 2016. bilo registrirano oko 23,6 milijuna katolika ili 28,5 ukupnog stanovništva. Dvadeset godina ranije, dakle 1996., taj je broj bio ukupno veći za 15 posto, katolika je bilo čak 4 milijuna više, oko 27 milijuna. U Njemačkoj je u posljednje doba zatvoreno oko 400 crkva, od kojih je 60 katoličkih i sada se ti objekti koriste u druge svrhe. Procjenjuje se da će sljedećih godina biti napušteno ili srušeno još oko 15.000 crkvenih zgrada i pratećih objekata, jer neće biti ni vjernika niti novaca za uzdržavanje. U 2016. u Njemačkoj je zatvoreno 537 župa, a od 1996. više od 3000. Nekadašnji pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Gerhard Ludwig Müller nedavno je komentirao ove brojke i opisao ih kao “katastrofalne”.

I još jedan važan podatak: Katolička crkva u Njemačkoj neusporedivo je samostalnija od one u Hrvatskoj. Među ostalim, Njemačka biskupska konferencija sama imenuje svoje biskupe, za razliku od Hrvatske katoličke crkve koja to pravo nema jer sve njene biskupe imenuje papa. U nastavku izjave Njemačke biskupske konferencije stoji također “da u svojem dokumentu osvjetljava i odnos između ‘tradicionalne’ politike ravnopravnosti, koja je bila usmjerena na interese žena i politike gender mainstreaminga”. Mišljenja je da rodno osviještena politika ne može zamijeniti „klasičnu“ politiku ravnopravnosti, nego je nadopunjava.

To su dva različita puta u službi postizanja jednog te istoga cilja i treba ih zajedno provoditi sve dok se u cijelom društvu ne postigne stvarna ravnopravnost spolova. Glavnu razliku između rodno osviještene politike i klasične politike ravnopravnosti usmjerene na žene, Komisija vidi u čimbenicima zaduženim za provedbu tih politika i u načinu postavljanja i provedbe političkih koncepata. “Tradicionalni“ oblici politike ravnopravnosti polaze od konkretno postavljenih problema koji se izvode iz nepravednog položaja žena i na temelju toga zahtijevaju njihovo konkretno političko rješavanje. Rodno osviještena politika zbilji pristupa temeljitije.

Poziv Crkve je djelovati na humaniziranju svijeta

U konceptu rodno osviještene politike rodna perspektiva, odnosno, različite situacije žena i muškaraca, postaju kriterijem već kod ispitivanja, organizacije i pristupa nekom području djelovanja. Justitia et pax također pozitivno vrednuje obvezatnost koncepta rodno osviještene politike na institucionalnoj međunarodnoj razini. Kao pozitivan primjer navodi Socijalno i gospodarsko vijeće Ujedinjenih naroda (ecoSoc), koje je 1997. godine donijelo smjernice Mainstreaming the Gender Perpsective into all Policies and Programmes in the UN System davši tako tom konceptu prvenstvo provedbe u sustavu Ujedinjenih naroda. Justitia et pax pozitivno vrednuje i dokument europske unije Leitfaden zur Bewertung geschlechterspezifischer Auswirkungen (1997.), koji je trebao pomoći rodno osjetljivom pristupu pojedinim područjima politike Europske unije.

Pozitivno se vrednuje i amsterdamski ugovor iz 1999. godine, kojim je rodno osviještena politika za sve članice europske unije postala prvotnom zadaćom. Kad je u pitanju prihvaćanje rodno osviještene politike u Katoličkoj crkvi, Justita et pax procjenjuje da je po srijedi „osjetljiva zadaća“ s obzirom na to da je crkva u prošlosti imala velik udio u širenju tradicionalnih spolnih uloga što se mora ocijeniti kao jednostrano i štetno. Predodžbe o spolnim ulogama utemeljile su određene uzorke ponašanja i učinile da budu samorazumljive. Posljedice su bile velike nepravde među spolovima koje su, dijelom, još uvijek na djelu. Budući da je poziv Crkve djelovati na humaniziranju svijeta i uspostavi civilizacije ljubavi u kojoj nepravde trebaju biti uklonjene, ciljevi rodno osviještene politike pokazuju se pogodnima.

Rodna perspektiva pokazuje se korisnom za provedbu nužnih koraka na putu postizanja pravednosti među spolovima na međunarodnoj razini jer njezino polazište nudi konkretna i provodljiva sredstva i metode koji pomažu pri analizi različitih situacija i provedbi prijedloga poboljšanja. Justita et pax Njemačke biskupske konferencije pozitivno vrednuje usvajanje rodne pravednosti kao načela ustrojstva mnogih ustanova. Komisija ocjenjuje da je rodna pravednost u mnogim ustanovama usvojena kao njihovo etičko načelo, izričaj je društvene i komunikativne sposobnosti ustanove te sve više pridonosi da je bolje prihvaćaju njezini djelatnici i šira javnost.

Nastavite čitati