Dok se nagađa ostaje li Grlić Radman ministar, izvukli smo sve senzacije iz njegovog kratkog mandata
Bila bi velika šteta propustiti istupe jednog od najživopisnijih političara na sceni
U srpnju prošle godine, kada je bio prisiljen na veliku rekonstrukciju Vlade, premijer Andrej Plenković iz relativne diplomatske anonimnosti izvukao je Gordana Grlića Radmana. Nakon što je Marija Pejčinović Burić izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe, Plenković je dotadašnjem veleposlaniku u Njemačkoj namijenio dužnost ministra vanjskih i europskih poslova.
Već nekoliko dana nakon stupanja na dužnost, Grlić Radman je sazvao prvu konferenciju za novinare, koja se pretvorila u sasvim nekonvencionalnu pressicu, s gotovo jednosatnim izlaganjem novog ministra koje je, na čuđenje novinara, završio zaključkom da je, eto, zaslužio aplauz. Bio je to tek detalj na početku ministarske karijere tada novog Plenkovićevog suradnika.
Tko je što rekao
Nakon nedjeljne izborne pobjede HDZ-a, mediji ovih dana nagađaju hoće li, nakon samo godinu dana ministarskog mandata, Grlić Radman biti jedan od onih koji više neće biti u timu Andreja Plenkovića. Prema informacijama Večernjeg lista, spominje se da bi ga na čelu Ministarstva vanjskih i europskih poslova mogla zamijeniti Nikolina Brnjac, koja je dosad bila državna tajnica u tom resoru, mada, navodi zagrebački dnevnik, u vrhu HDZ-a ima i onih koji su uvjereni da će Grlić Radman ostati na ministarskoj poziciji.
U godinu dana, koliko je dosad proveo na toj dužnosti, šef hrvatske diplomacije iskazao se sasvim osebujnim javnim nastupima. Kolega iz Jutarnjeg lista je, primjerice, baš s te prve pressice, ovako citirao tada novog ministra vanjskih poslova: “Ja sam, recimo, nešto rekao, onda se u novinama objavi nešto sasvim drugo što nisam rekao. S te strane to nije u redu jer ono što sam rekao, rekao sam. Ono što nisam rekao, nisam rekao. A obično se to reinterpretira. Napiše se: rekao je to i to. Ako ste čitali novine jučer i danas, uopće nisam rekao to što piše, a ispada da sam rekao”.
U superlativima o Plenkoviću
Na čelo Ministarstva, Grlić Radman došao je u dosta bitnom trenutku, pet mjeseci prije nego što će Hrvatska prvi puta preuzeti predsjedanje Europskom unijom. Jedan od upečatljivijih nastupa kada je u pitanju predsjedanje bio je onaj iz kolovoza prošle godine kada je, gostujući na televiziji N1, nekako uspio povezati predsjedanje i ujednačavanje standarda u Hrvatskoj i Njemačkoj, zapitavši se čak zašto ne bi Nijemci dolazili u Hrvatsku raditi – mada je, dakako, trend već desetljećima suprotan. U tom je intervjuu, među ostalim, neizmjerno hvalio Plenkovića i sad već bivšu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović.
Na neskriveno iznenađenje novinara, za premijera je ocijenio da je najutjecajnija osoba unutar Europske pučke stranke (utjecajniji i od Angele Merkel, u čudu ga je pitao Hrvoje Krešić, na što se Radman malo ispravio i kazao da je “jedan od najutjecajnijih”) i najpopularniji premijer u Europi (oko toga se nije ispravljao). Za tadašnju predsjednicu otišao je i korak dalje – ona je “najpopularnija žena u svijetu”, tvrdio je ministar. Pet mjeseci kasnije Grabar-Kitarović nije uspjela osvojiti još jedan predsjednički mandat.
Brat uz brata…
Kada je predsjedanje EU-om konačno počelo, Grlića Radmana mediji su, čini se, prilično frustrirali jer se nisu bavili tim šestomjesečnim poslom koji je Hrvatska upravo bila preuzela nego daleko prizemnijim stvarima – imovinskim karticama ministara. Konkretno, bivšeg ministra zdravstva Milana Kujundžića. “Gospodin ministar će objasniti o tome, ja uopće ne znam, nisam to pratio. Ali vidim da mediji prate takve stvari umjesto da prate zapravo naše predsjedanje i ministri koji su bili u Bruxellesu i gdje su svi europarlamentarci oduševljeni”, bio je nezadovoljan Grlić Radman.
Još uvijek aktualni ministar vanjskih poslova, prije veleposlaničke dužnosti u Berlinu – s koje je došao na ministarsku poziciju – svojedobno je bio i veleposlanik u Mađarskoj. Njegovi odnosi s Vladom Viktora Orbana očito su prilično dobri i bliski: u travnju se, recimo, sastao s mađarskim kolegom Peterom Szijjartom koji je Radmanu, među ostalim, zahvalio što Hrvatska nije popustila pritisku “međunarodnog liberalnog mainstreama” i “nije stala u zbor onih koji uporno napadaju Mađarsku”. Tom je prigodom hrvatski šef diplomacija kazao sljedeće: “Brat uz brata, Mađar uz Hrvata”.
Pismo na 11 stranica
Otprilike dva tjedna kasnije iz Budimpešte je stigla “razglednica”: mađarski premijer je početkom svibnja na Facebooku objavio fotografiju globusa s iscrtanom tzv. velikom Mađarskom. Hrvatski šef diplomacije tada je lijepo objasnio da su teritorijalne pretenzije u EU nezamislive te da Hrvatska i Mađarska imaju odlične odnose. A budući da globus nije bilo prvo sporno poigravanje Orbana s kartama, Telegram je MVEP još u veljači ove godine pitao jesu li i na koji način reagirali na sličnu spornu objavu, onu s kraja 2019. godine.
U resoru Grlića Radmana, očito, nisu našli vremena da odgovore na taj upit. Ali je zato ministar imao i vremena i strpljenja napisati podugačko pismo glavnom ravnatelju i glavnom uredniku njemačke televizije ZDF. U doista nesvakidašnjem pismu, koje na njemačkom jeziku ima čak 11 stranica, Grlić Radman je s njima podijelio što sve, po njegovom mišljenju, ne valja u dokumenarnoj seriji “Balkan u plamenu: Jugoslavija – bačva baruta” koja se emitirala na toj televiziji.
O istrazi EU pravobraniteljice
Ministar Grlić Radman danas je, pak, komentirao istragu koju je europska pučka pravobraniteljica pokrenula protiv potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice zbog poziva u emisiju na lokalnoj dubrovačkoj televiziji, o čemu je prvi pisao Telegram. Ocijenio je, kako prenosi Hina, da je to “malo prenaglašeno” i da “naša Dubravka Šuica jako dobro radi svoj posao”.
U svom je osebujnom stilu naglasio i da “to možda treba sagledavati u nekakvim predizbornim aktivnostima”. Je li pritom mislio na netom završene predizborne aktivnosti u Hrvatskoj i kakve točno veze Emily O’Reilly ima s hrvatskim izborima, nažalost, nije pojasnio.