Dok traje ovo s Povjerenstvom, učinilo nam se zgodno podsjetiti da je Hrvatska druga u EU po percepciji korumpiranosti
Ali Saboru se, evidentno, ne žuri izabrati novu šeficu Povjerenstva za sukob interesa
Donedavna šefica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković jučer je povukla svoju kandidaturu za novi mandat na čelu tog povjerenstva. Njezina je odluka uslijedila nakon što je u petak na tajnom saborskom glasanju dobila 46 glasova, dok je njena protukadidatkinja Nataša Novaković, za koju su glasali vladajući, dobila 75 glasova. Predsjednica Povjerenstva tako nije izabrana, jer za izbor treba najmanje 76 glasova. Saborskim zastupnicima, dakle, evidentno se ne žuri izabrati novu šeficu Povjerenstva.
A najavljujući svoje odustajanje od kandidature, Orešković je, među ostalim, prozvala premijera Andreja Plenkovića kojem je poručila da “njegov PR počne pripremati fraze na svih pet jezika kojima vladate za kamuflažu činjenice da smo u borbi protiv korupcije na samom dnu”.
Građani misle da je korupcija u Hrvatskoj ozbiljan problem
A činjenica je da gospođa Orešković nije jedina koja tako misli. Naime, čini nam se dobar trenutak za podsjetiti na rekultate ankete Eurobarometra o percepciji korupcije prema kojoj je Hrvatska, zajedno sa Španjolskom i Ciprom, na drugom mjestu ljestvice o percepciji korpucije. Anketa je provedena kako bi se ispitalo u kojoj su mjeri Europljani svjesni korupcije, kakva su njihova iskustva i percepcija korupcije u njihovoj zemlji.
Odgovarajući na pitanje “Je li korupcija rasprostranjena u vašoj zemlji?”, 94 posto Hrvata odgovorilo je potvrdno. Isti trend zabilježen je i u Španjolskoj i Cipru, a ispred nas je Grčka u kojoj 96 posto stanovnika smatra da je u njihovoj zemlji korupcija rasprostranjena. Prosjek percepcije korupcije na području čitave Europske unije, odnosno njezinih 28 zemalja članica, je 68 posto.
Korupcija je, prema ovim rezultatima i percepciji građana, najmanje zastupljena u skandinavskim zemljama. Tako, recimo, samo 22 posto Danaca i 21 posto Finaca smatra da je korupcija zastupljena u njihovim zemljama.
Orešković donosila odluke o političkom vrhu
Povjerenstvo, inače, dok ga je vodila gospođa Orešković, visokim političarima nije bilo drago. Vjerojatno najzvučniji bio je slučaj Tomislava Karamarka kojeg je odluka Povjerenstva gurnula do kraja. Gospodin Karamarko naknadno se žalio, no Visoki upravni sud 19. siječnja ove godine i pravomoćno ju je potvrdio. Prema Povjerenstvu je, u listopadu prošle godine, vrlo emotivno reagirala i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Na vijest da bi Povjerenstvo moglo opet provjeravati rođendan koji joj je navodno organizirao Zdravko Mamić, Daliji Orešković poručila je da “prestane s osobnim ratom protiv nje”.
Na jednoj od posljednjih sjednica Povjerenstvo je odlučilo i o pokretanju postupka protiv ministra Zdravka Marića zbog sudjelovanja na sastancima s Ivicom Todorićem. Kaženjena je i ministrica gospodarstva Martina Dalić jer nije prijavila suprugov bonus u Ini, zbog čega je morala platiti 6000 kuna.
Ovo Povjerenstvo s gospođom Orešković nije bilo nimalo blago ni prema Vladi za vrijeme Zorana Milanovića. Bivšeg ministra zdravstva Sinišu Vargu, recimo, Orešković je kaznila jer je kao ministar odobrio novac za organizaciju konferencije u organizaciji Udruge koju je ranije osnovao. Orešković je zbog sukoba interesa kaznila i bivšu ministricu kulture Andreu Zlatar Violić, ali i bivšeg ministra obrane Antu Kotromanovića.