Hrvatske javne financije su nakon pandemije ponovno u rasulu. Javni dug približio se razini od 90 posto BDP-a, a manjak u proračunu ove će godine iznositi preko 17 milijardi kuna. Osim toga, pred nama je obnova Zagreba i Banije, nakon potresa koji su prouzročili štete koje se mjere desecima milijardi kuna. No, sve to nije spriječilo Vladu da odluči nekoliko milijuna potrošiti na gradnju nekakve kapelice.
Naime, na današnjoj sjednici Vlade usvojen je prijedlog Ministarstva vanjskih poslova da se odobri isplata 3,4 milijuna kuna za izgradnju Kapele hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu, uz obrazloženje da će to dati “snažan doprinos jačanju međunarodne prepoznatljivosti i pozicioniranja Republike Hrvatske u Svetoj Zemlji i svijetu”.
U vrijeme dok mnogi spavaju u kontejnerima
Iako u ukupnim troškovima proračuna to ne predstavlja veliki iznos, odluka o gradnji kapele iritantna je s obzirom na to u kakvoj situaciji se zemlja trenutno nalazi.
Tako bi, na primjer, međunarodnoj prepoznatljivosti zemlje pridonijela i informacija da u više od godinu i pol dana od prvog potresa u Zagrebu, obnova praktički još nije ni započela. Da mnogi na Baniji, ako nisu negdje odselili, još uvijek žive u kontejnerima i da nemaju pojma kad će im domovi biti obnovljeni.
Da je ukupna šteta 90 milijardi kuna i da je neka vrsta obnove započela tek na 1 posto zgrada. Vjerojatno smo jedina europska zemlja u kojoj je nešto takvo moguće, i sasvim sigurno nam doprinosi prepoznatljivost.
Zdravstveni sustav odavno ne funkcionira
Međunarodnoj prepoznatljivosti svakako doprinosi i situacija gdje država krši vlastite zakone neplaćajući račune u zakonom propisanom roku. Prošle godine, usred pandemije koronavirusa, zdravstveni sustav skoro je ostao bez lijekova i medicinske opreme jer državne bolnice kasne s plaćanjem, u nekim slučajevima i preko godine dana.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Država, kojoj je prioritet, očito, gradnja kapelica, već desetljećima nije našla rješenje za nagomilane dugove, jer “nema novca”. Brojni bolnički odjeli su u vrlo lošem stanju, no i za njihovo uređenje nema novca. Zato ima za gradnju kapelica koje će nas, kao, promovirati u svijetu.
Kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa, odnosno protuepidemijske mjere, koji su uključivale i zabranu putovanja, Hrvatsku su pogodile znatno teže nego druge (neturističke) zemlje. Turizam čini oko 12 posto hrvatskog BDP-a i jasno je da je snažan pad turističkih dolazaka od 50 posto imao snažan utjecaj na ekonomski rast i javne financije.
Pred nama je vraćanje nagomilanih dugova
Pali su prihodi od poreza na dodanu vrijednost koji je jedan od najznačajnijih prihoda proračuna. To je, naravno, stvorilo ogroman proračunski manjak, od čak 25 milijardi kuna, koji se krpao zaduživanjem, pa je došlo do snažnog porasta javnog duga.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Iako se u sljedećim godinama očekuje solidan ekonomski rast, Vlada će, kako bi mogla otplaćivati dugove, morati voditi računa i o proračunskim rashodima, koji odavno nisu pod kontrolom. No, pitanje je koliko je Plenkovićeva Vlada na to spremna, ako su joj, u opisanim okolnostima, prioritet kapelice.
Dok Vlada gradi kapelice po Betlehemu, ljudi im na Baniji spavaju u kontejnerima
Iako u ukupnim troškovima proračuna to ne predstavlja veliki iznos, odluka o gradnji kapele iritantna je s obzirom na to u kakvoj situaciji se zemlja nalazi
Međunarodnoj prepoznatljivosti zemlje pridonijela bi, na primjer, i informacija da u više od godinu i pol dana od prvog potresa u Zagrebu, obnova praktički još nije ni započela. Da mnogi na Baniji, ako nisu negdje odselili, još uvijek žive u kontejnerima
Hrvatske javne financije su nakon pandemije ponovno u rasulu. Javni dug približio se razini od 90 posto BDP-a, a manjak u proračunu ove će godine iznositi preko 17 milijardi kuna. Osim toga, pred nama je obnova Zagreba i Banije, nakon potresa koji su prouzročili štete koje se mjere desecima milijardi kuna. No, sve to nije spriječilo Vladu da odluči nekoliko milijuna potrošiti na gradnju nekakve kapelice.
Naime, na današnjoj sjednici Vlade usvojen je prijedlog Ministarstva vanjskih poslova da se odobri isplata 3,4 milijuna kuna za izgradnju Kapele hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu, uz obrazloženje da će to dati “snažan doprinos jačanju međunarodne prepoznatljivosti i pozicioniranja Republike Hrvatske u Svetoj Zemlji i svijetu”.
U vrijeme dok mnogi spavaju u kontejnerima
Iako u ukupnim troškovima proračuna to ne predstavlja veliki iznos, odluka o gradnji kapele iritantna je s obzirom na to u kakvoj situaciji se zemlja trenutno nalazi.
Tako bi, na primjer, međunarodnoj prepoznatljivosti zemlje pridonijela i informacija da u više od godinu i pol dana od prvog potresa u Zagrebu, obnova praktički još nije ni započela. Da mnogi na Baniji, ako nisu negdje odselili, još uvijek žive u kontejnerima i da nemaju pojma kad će im domovi biti obnovljeni.
Da je ukupna šteta 90 milijardi kuna i da je neka vrsta obnove započela tek na 1 posto zgrada. Vjerojatno smo jedina europska zemlja u kojoj je nešto takvo moguće, i sasvim sigurno nam doprinosi prepoznatljivost.
Zdravstveni sustav odavno ne funkcionira
Međunarodnoj prepoznatljivosti svakako doprinosi i situacija gdje država krši vlastite zakone neplaćajući račune u zakonom propisanom roku. Prošle godine, usred pandemije koronavirusa, zdravstveni sustav skoro je ostao bez lijekova i medicinske opreme jer državne bolnice kasne s plaćanjem, u nekim slučajevima i preko godine dana.
Država, kojoj je prioritet, očito, gradnja kapelica, već desetljećima nije našla rješenje za nagomilane dugove, jer “nema novca”. Brojni bolnički odjeli su u vrlo lošem stanju, no i za njihovo uređenje nema novca. Zato ima za gradnju kapelica koje će nas, kao, promovirati u svijetu.
Kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa, odnosno protuepidemijske mjere, koji su uključivale i zabranu putovanja, Hrvatsku su pogodile znatno teže nego druge (neturističke) zemlje. Turizam čini oko 12 posto hrvatskog BDP-a i jasno je da je snažan pad turističkih dolazaka od 50 posto imao snažan utjecaj na ekonomski rast i javne financije.
Pred nama je vraćanje nagomilanih dugova
Pali su prihodi od poreza na dodanu vrijednost koji je jedan od najznačajnijih prihoda proračuna. To je, naravno, stvorilo ogroman proračunski manjak, od čak 25 milijardi kuna, koji se krpao zaduživanjem, pa je došlo do snažnog porasta javnog duga.
Iako se u sljedećim godinama očekuje solidan ekonomski rast, Vlada će, kako bi mogla otplaćivati dugove, morati voditi računa i o proračunskim rashodima, koji odavno nisu pod kontrolom. No, pitanje je koliko je Plenkovićeva Vlada na to spremna, ako su joj, u opisanim okolnostima, prioritet kapelice.