Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Doktor s londonskog sveučilišta analizira snagu hrvatske desnice, fenomen Možemo! i izbore

Razgovarali smo s Ivorom Sokolićem, (34), predavačem i istraživačem na London School of Economics and Political Science

ZADNJA IZMJENA: srp 15, 2020

S doktorom Ivorom Sokolićem, (34), predavačem i istraživačem na prestižnoj London School of Economics and Political Science, razgovarali smo neposredno po završetku izbora u Hrvatskoj. Stoga se na početku intervjua logično nametnulo pitanje o rezultatima parlamentarnih izbora.

“Ishod izbora u Hrvatskoj pridonio je većem pluralitetu u Saboru i politici. Iako je HDZ ostvario uvjerljivu većinu, u Sabor je ušlo nekoliko manjih stranaka iz širokog političkog spektra. U Saboru će sada, više nego prije, biti prisutno nekoliko različitih perspektiva, uključujući i neke nove stranke koje do sada nisu postojale u Hrvatskoj, primjerice, ozbiljna zelena opcija”, kaže dr. Sokolić.

Plenković je za sada uništio najveću unutarstranačku prijetnju

Većina analitičara procjenjuju da je najveće postignuće izbora u Hrvatskoj marginalizacija radikalno-ekstremne desnice. Naime, stranka Domovinskog pokreta nije ostvarila rezultat koji bi joj omogućio sudjelovanje u vlasti, premda su bili uvjereni da će imati veliku ulogu pri sastavljanju vlade. Time je izbjegnuto, slaže se većina komentatora, potonuće Hrvatske prema radikalnoj desnici, kao što se to dogodilo Poljskoj, Mađarskoj, Sloveniji… Istodobno, stranke desnice osvojile su gotovo 70 posto glasova, čak više od onoga kad je na vlasti bio pokojni predsjednik Franjo Tuđman. Zanimalo nas je stoga kako Sokolić doživljava taj, po mnogo čemu, suprotstavljeni fenomen.

“Premijer Plenković sigurno je zaslužan za to što radikalna desnica nije ojačala niti se dodatno radikalizirala. Meni se čini da se po tom pitanju Plenković pokazao kao vrlo pragmatičan i sposoban politički strateg. Pretvorio je HDZ u stranku koja može imati u svojim redovima političare desnog centra, ali i radikalne desnice. Uklonio je pritom osobe koje se nisu bile spremne podrediti njegovom HDZ-u. I čini mi se da je na ovim izborima definitivno uništio najveću unutarstranačku prijetnju s ekstremne desnice. Barem za sada.”

Snažna desnica nije nikakvo iznenađenje

Doktor Sokolić smatra kako snažna desnica nije nikakvo iznenađenje jer ona u Hrvatskoj već dugo dominira zbog krize koja vlada u društvu. “To je najvjerojatnije rezultat razočaranja s tranzicijom iz autoritarizma u liberalnu demokraciju. Očekivanja su bila drugačija od onoga što je donijela realnost. Kapitalizam i Europska unija nisu doveli do općeg porasta standarda i bogatijeg društva.

“Sasvim suprotno, postoji dojam da su se neki obogatili na račun drugih i da je društvo i dalje ugroženo s raznih strana. U takvim kriznim situacijama stranke desnice izuzetno su jake. Najbolji i najnoviji primjer za to je možda američki predsjednik Donald Trump. Desnica u Hrvatskoj najbolje je reagirala u toj situaciji jer je čvrsto povezana s institucijama koje se prikazuju kao najveći branitelji hrvatskog društva. A to su crkva i ratni veterani.”

Jačanje desnice je dio tendencija prisutnih u Europi

Nema sumnje da je jačanje stranaka desnice dio tendencija koje su prisutne u Europi, no sigurno je da je to i posljedica ratnih sukoba tijekom raspada Jugoslavije. Doktor Sokolić smatra da takve tendencije nisu neočekivane jer je desnica uvijek imala jaku bazu u Hrvatskoj. “Ona djeluje na politici identiteta te ima bliske veze s crkvom. I sam HDZ temeljen je na tim načelima te se uvijek poziva na činjenicu da je osnivač moderne hrvatske države i nacije. To su sve posljedice raspada Jugoslavije. Istovremeno Hrvatska prolazi kroz razdoblje društvenih i gospodarskih promjena. Neke vrijednosti dijeli s istočnom Europom u okviru tranzicije iz komunizma u neoliberalizam, a taj proces traje i dalje.”

“Istodobno s ostatkom Europe i svijeta dijeli sve velike promjene u društvu koje se događaju, od demografskih promjena, digitalizacije, nestajanja starih industrija… Ali i velikih kriza, kao što je problem migranata i izbjeglica. Na Balkanu su se ti novi problemi lako svrstali uz već rutinirane programske sadržaje desnice. Političari desnice lako su uspjeli pretvoriti svaku moguću prijetnju društvu u svoj politički kapital.”

Zavidan životopis dr. Sokolića

Iako je Ivor Sokolić rođen u Zagrebu, uglavnom se školovao u Londonu, maturirao je u Stockholmu, studirao u Londonu, diplomirao je i magistrirao Europsku politiku na University of Wales u Aberystwythu te doktorirao na političkim znanostima na University College Londonu. Sokolić je u statusu istraživača na London School of Economics and Political Science, u Department of Government. Autor je knjige International Courts and Mass Atrocity, Narratives of War and Justice in Croatia, Međunarodni sudovi i masovno zločinstvo.

Narativi rata i pravde u Hrvatskoj, u kojoj analizira rad Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju. Među ostalim, bavi se pitanjima kako se u Hrvatskoj razumijeva povijest, vladavina zakona, manjinska prava…. U središtu njegova zanimanja su tranzicija i odnosi među novonastalim državama na prostoru bivše Jugoslavije nakon završetka ratnih sukoba. Bio je postdoktorski istraživač na projektu “Umjetnost i pomirenje: sukob, kultura i zajednica” na London School of Economic and Political Science.

Održao je brojna predavanja na raznih stručnim skupovima, objavljuje tekstove u uglednim međunarodnim časopisima kao što su Nations & Nationalism, Nationalities Papers, Südosteuropa i The Croatian Political Science Review. Držao predavanja na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti te je nominiran je za nagradu za “izvrsnu povratnu informaciju i komunikaciju”.

Rat se uzima kao značajna olakotna okolnost

Doktor Sokolić tvrdi da je narativ Domovinskog rata u Hrvatskoj, odnosno način na koji se razumijeva rat, toliko prevladavajući i utjecajan, da sve drugo ostaje u drugom planu, pa čak i vladavina prava. Dakako, smatra Sokolić, to nikako ne znači da se u Hrvatskoj ne poštuju ljudska prava, ali se rat uzima kao značajna olakotna okolnost. “To se najbolje vidi u odnosu prema manjinama. One se u globalu poštuju, no ponekad, kad je u pitanju srpska manjina, zbog utjecaja ratnog narativa, prava se ograničavaju, kao, primjerice, u Vukovaru. To je jasan primjer sukoba između univerzalnih ljudskih i manjinskih prava. Osim toga ako netko ne dijeli do kraja prevladavajuće mišljenje o narativu Domovinskog rata odmah se nađe na udaru.”

Svojedobno je doktor Sokolić ustvrdio kako je hrvatski identitet primarno određen religijom i jezikom. U čemu, kaže Sokolić, nema ništa problematično dok društvo prihvaća slobodu izražaja kod drugih i različitih. “To međutim postaje opasno tek kada se sama država identificira s tim vrijednostima.Tada država prestaje biti sekularna i demokracija te postaje etnički definirana. A to u slučaju izbijanja konflikata može biti iznimno opasno.”

Politička kultura u Hrvatskoj je bogata

Unatoč osvajanju velikog broja glasova stranaka desnice na izborima, za Sokolića je jednako važno što su ovi izbori dokazali da u Hrvatskoj postoji puno modernih, ambicioznih i kreativnih političara, koji su se sada uspješno pozicionirali kao ozbiljne političke opcije. “U puno drugih država to nije uspjelo, što pokazuje da je politička kultura u Hrvatskoj bogata, raznovrsna i dinamična te da su promjene moguće.”

Dok se u posljednje doba dogodilo nekoliko teških antisrpskih incidenata, premijer Plenković je, na iznenađenje mnogih, posebnice onih s desnog političkog spektra, ponudio manjinama mjesto potpredsjednika Vlade, koje će, očekivano pripasti predstavniku srpske manjine. Takva odluka premijera Plenkovića, smatra Sokolić, dio je njegove političke strategije.

“Premijer Plenković je pragmatičan i odličan strateg. On, kao i predstavnici manjina, u zajedničkoj suradnji vide politički dobitak za sebe. Manjine tako dobivaju veću moć i snažniji utjecaj, a Plenković se može lakše prezentirati kao političar sklon manjinama. Ta mu pozicija istodobno pomaže da ne treba strogo kritizirati ispade protiv manjina. Tako zadovoljava obje strane, i u tome je izuzetno vješt.”

Debakl SDP-a ga nije iznenadio

Ivora Sokolića nije iznenadila činjenica da je SDP doživio težak izborni debakl, a da su istodobno stranke koje zastupaju ideje ljevice i pokreta zelenih prvi puta dobile gotovo deset zastupnika u Saboru.

“Iako je Davor Bernardić bio vođa oporbe i SDP-a, ipak je gotovo skoro anoniman. Najveći je problem što je u vodstvu SDP-a previše starih političara. Ne vidim kako bi oni mogli uspostaviti veze s mladim glasačima ili s onima koji su razočarani s političkim sustavom. Iz tog razloga razumijem zašto su modernije stranke ljevice ili pokreta zelenih imale tako značajan doseg na ovim izborima. Pokazuje se također da, iako svi osjećaju krizu, nacionalizam nije jedini odgovor na nju. Do sada je bio jedini način da se spriječi širenje nacionalizma glasovati za SDP, kao jedinu ozbiljnu opoziciju HDZ-u. Na ovim izborima međutim, sve upućuje, glasalo se za nešto, umjesto da se glasalo protiv nečega, kao što se događalo na prethodnim izborima.”

Odluka o zabrani komemoracije u Bleiburgu neće naštetiti HDZ-u

Upravo dok smo vodili intervju, austrijski parlament, izglasao je rezoluciju kojom se od vlade u Beču traži da ispita sve mogućnosti kako bi se od sljedeće godine spriječilo održavanje Bleiburške komemoracije u Koruškoj. Time se parlament jasno odredio protiv, kako stoji u službenom priopćenju, “ultranacionalističke-fašističke komemoracije”. Uz to od nadležnih upravnih tijela pokrajine Koruške zatraženo je da prikupi sve relevantne informacije o transakcijama vezanim uz kupnju zemljišta od strane udruge Počasni bleiburški vod.

Takvu odluku parlament je donio u vrijeme dok je na vlasti radikalno desna koalicija predvođena Austrijskom narodnom strankom te ekstremno desnom Slobodarskom strankom Austrije, što je dodatni udarac za premijera Plenkovića. Naime, hrvatski Sabor je, zahvaljujući većini HDZ-a u Saboru, donio odluku da bude službeni pokrovitelj događanja na Bleiburgu, za koja vladajuća desna austrijska koalicija tvrdi da je fašistički dernek.

“Mene to ne iznenađuje i nije prvi put da hrvatska vlada podupire kontroverzne osobe ili događaje, koje su izvan Hrvatske žestoko kritizirane. Time vlada dobiva puno političkog kapitala u Hrvatskoj, a gubi vrlo malo izvan Hrvatske. Naime, kritike izvana nemaju neke značajne posljedice na unutarnje političke procese. Slična događanja vidjeli smo u vrijeme kad je sud u Haagu sudio hrvatskim generalima. Tada je HDZ-ova vlada žestoko branila generale pred domaćom publikom, ali je istodobno uredno surađivala s Tribunalom. Učinila je to jer je bila svjesna značajne koristi iz te suradnje, naročito kad je bio u pitanju napredak prema članstvu u NATO i Europskoj uniji.”

Snažan utjecaj crkve na politiku

U Hrvatskoj Katolička crkva ima važnu ulogu u političkom životu zemlje. Među ostalim, najviši crkveni prelati otvoreno se upliću u unutarnje političke odnose, a država bogato financira sve njene aktivnosti. Istodobno vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj uopće ne krije svoje neslaganje s političkim poslanjem pape Franje za kojega drže da je previše liberalan i lijevo orijentiran.

“Uloga vjera na ovim prostorima nedvojbeno je velika. Etnički identiteti i vjera usko su povezani. Hrvati su katolici, Srbi pravoslavci….. U Hrvatskoj se Katolička crkva doživljava kao ona koja oprašta, dok se Pravoslavna crkva prikazuje kao agresivna i suodgovorna za srpsku agresiju. I ostale crkve u regiji igraju golemu ulogu u politici. Hrvatska je po ustavu sekularna država, ali crkva ima značajan utjecaj kroz razne neformalne veze s politikom, tako da uspješno guraju svoju politiku, primjerice, vjeronauk u školama. Crkve u regiji također se rado upliću u odnose svojih država s drugim zemljama te često pokušavaju utjecati na svoje vlade pri formiranju vanjskih politika. Primjerice, Pravoslavna crkva u Srbiji često iskazuje izuzetno agresivnu politiku prema Kosovu.”

Sličnosti između izbora u Srbiji i Hrvatskoj

S obzirom na to da su nedavno održani parlamentarni izbori i u Srbiji, zanimalo nas je imali nekih sličnosti s rezultatima izbora u Hrvatskoj. “Iako je Srbija postala definitivno hibridni režim, ni stanje hrvatske demokracije nije dobro jer su uočavaju slični trendovi. Također, izborima u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, dominirale su slične teme, kao Covid-19 i dugoročno neriješena pitanja političke, društvene i gospodarske krize.”

Iz odgovora Sokolića odmah se moglo zaključiti kako su po njemu razlike u izbornim rezultatima neusporedivo veće nego sličnosti. “Ovi izbori su možda dobar, ali i dramatičan indikator razlika između stanja demokracije u Hrvatskoj i Srbiji. Prema Freedom House-u Srbija je postala hibridni režim, što je vidljivo i na ovim izborima. Predsjednik Aleksandar Vučić iskoristio ih je kako bi konsolidirao svoju vlast. Njegova stranka sada kontrolira gotovu cijeli parlament bez neke ozbiljnije opozicije. Vučić je zapravo pretvorio parlament u instrument koji legitimira njegovu nedemokratsku vlast i omogućava zahvate koji će njega i njegovu stranku održati na vlasti. Slično onome što se dogodilo u Mađarskoj.”

Srbija prema EU nema lagan put

S obzirom na to da Pravoslavna crkva u Srbiji igra vrlo značajnu ulogu u političkom životu zemlje, jasno je da Srbija ima velike zasluge za transformaciji Srbije u liberalnu demokraciju i praktički jednopartijsku državu.

“O tom pitanju ispisuju se knjige. I naročito bih preporučio nedavno objavljenu knjigu profesora Floriana Biebera. Ukratko, u Srbiji, kao i u Hrvatskoj, autoritarni se komunistički režim transformirao prvo u konkurentski autoritarizam i onda tek kasnije od 2000. počela je istinska tranzicija u liberalnu demokraciju. Demokratske institucije su tada bile slabe i takve su ostale. Poticaj za nužne demokratske reforme iznutra nije bio dovoljno snažan, pa one nisu obavljene, dok su poruke izvana, naročito od Europske unije, bile slabe i dvosmislene.”

“Europska unija nije otvorila Srbiji lagani put prema uniji. Istovremeno, prioritet Bruxellesa bila je politička stabilnost u Srbiji, uostalom kao i u cijeloj regiji. Nisu inzistirali na demokratskim reformama, jer su se bojali da bi one mogle imati destabilizirajući efekt. To je omogućilo Vučiću i njegovoj Srpskoj naprednoj stranci da se predstave kao stabilan partner za Europsku uniju, dok su istodobno mogli stvoriti nepravedan politički sustav u kojoj opozicijske stranke ne mogu igrati značajniju ulogu na izborima. Profesor Bieber taj sistem definira kao izborni autoritarizam. Nije baš demokracija, ali nije ni autoritarizam.”

Stanje u regiji se neće tako skoro normalizirati

S obzirom na to da su HDZ i Vučićeva Srpska napredna stranka nakon izbora ojačali svoje pozicije, da u BiH u vlasti participiraju isključivo nacionalističke stranke, a u Sloveniji je došao na vlast radikalni desničar i nacionalist Janez Janša, teško je u skoroj budućnosti očekivati normalizaciju odnosa na ovim prostorima. Ipak Sokolić ne misli da se događa nešto novo. “U svim državama bivše Jugoslavije vlada politika identiteta. Ljudi se na izborima opredjeljuju na osnovu pripadnosti jednom narodu ili obrane svoga naroda. U BiH je to očito jer se cijeli politički sustav zasniva na politici identiteta.”

“Ljudi se opredjeljuju skoro isključivo za stranku koja predstavlja njihovu etničku skupinu, ostalo je sporedno. U Sloveniji i Hrvatskoj to nije toliko izraženo, premda desnica i dalje promiče obranu države, nacije i naroda. Tako da skoro sve države u regiji, ili barem vladajuće stranke, temelje svoje politike na identitetima koji su konstruirani u opoziciji prema susjednim državama. Identitet novih država, kao i nacija, izgrađen je kroz diskurse. Diskursi su mobilizirani na razini svakodnevice, primjerice, u udžbenicima ili na nogometnim utakmicama, ali i na nivou politike.”

Trajni osjećaj krize u zemljama regije

Doktor Sokolić smatra kako je ključni razlog rasta nacionalističke desnice u svim državama nastalim nakon 1990., uz već spomenuti faktor politike identiteta, trajni osjeća krize među građanima. “U takvoj situaciji lako je graditi nacionalističku politiku koja uvijek prikazuje da je netko drugi i drugačiji najveća prijetnja društvu. Na Balkanu je to još lakše jer postoji toliko raznih diskursa vezanih uz sjećanja na brutalna razdoblja u nedavnoj prošlosti.”

Zbog toga Sokolić nije optimist kad je riječ o normalizaciji odnosa među državama na Balkanu. “Dok vlada politika identiteta, ne vidim kako bi došlo do promjena. Političari nemaju potrebe ni poticaja da to mijenjaju jer bi skoro sigurno izgubili puno glasova ili se barem izložili žestokim kritikama. Dobar primjer je premijer Plenković. Za mnoge je njegova suradnja s predstavnicima srpske manjine bila znak slabosti u kontekstu rastuće radikalne desnice. Možda su stoga nužne nove generacije koje neće biti opterećene tim identitetima i sjećanjima na rat. Ali trend u cijeloj regiji je da se čak i mladi iz različitih etničkih skupina i nacionalnosti razilaze, a socijalna distanca raste.”

Balkansko bure baruta

S obzirom na to da već godinama živi po različitim državama Europe, zanimalo nas je kako Sokolić objašnjava činjenicu da je na Zapadu i dalje prisutno stajalište kako je Balkan bure baruta, pa zbog toga na Zapadu nerijetko države i narode s ovih prostora podcjenjuju, tretiraju kao drugorazredne zemlje koje uvijek izazivaju nevolje.

“Ne bih htio previše komentirati te teorije, jer su bazirane na suludoj ideji da su ljudi s Balkana nekako drugačiji, u smislu da su divlji i skloni ratovanju. Da su iz nekih genetskih razloga suđeni da se uvijek bore. To je nažalost jedna od teorija koja je imala utjecaj na Zapadu, gdje je Balkan bio romantiziran kao divlji i neciviliziran. Mislim da su razne povijesne posebnosti i geopolitički razlozi doveli regiju u situaciju da, nažalost, uvijek postoji veliki rizik od naoružanih sukoba.”

Mladen Pleše
Novinar
601 članak Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program