Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Bolnicama prijeti milijunska katastrofa: Doktori masovno dobivaju presude zbog krivog izračuna plaća

Telegram je u posjedu nekoliko takvih pravomoćnih presuda

ZADNJA IZMJENA: sij 20, 2018

Tridesetak pravomoćnih sudskih presuda na različitim županijskim sudovima u Hrvatskoj i još stotinjak novih tužbi koje čekaju pravorijek, tek su vrh ledenoga brijega koji bi skupo mogao stajati hrvatske bolnice. Iz dosadašnjih pravomoćnih presuda u kojima su liječnici i medicinske sestre tužili svoje poslodavce – nekoliko hrvatskih bolnica – vidljivo je da su nezakonitim obračunom plaća unatrag nekoliko godina bili oštećeni za više desetaka tisuća kuna, a u najvećem dosuđenom iznosu do sada, radilo se čak o više od 130.000 kuna!

Kada je krajem 2013. sklopljen novi kolektivni ugovor i kada je došlo do promjene propisa o obračunu dežurstava liječnika i medicinskog osoblja u Centralnom obračunu plaća (COP) pogrešno se počelo obračunavati njihov prekovremeni rad.

Pogrešan obračun prekovremenih

Tako su svi liječnici u Hrvatskoj i sve medicinske sestre koje su radili prekovremeno, zbog greške u Centralnom obračunu plaća, unatrag pet godina značajno zakinuti u primanjima. S obzirom na broj liječnika i medicinskih sestra, radi se o višemilijunskim iznosima koji će, presude li tako sudovi – a sudska je praksa već uspostavljena – u težak položaj dovesti bolnice koje već ionako grcaju u gubicima.

Problem je nastao – kako to u stručnom radu objašnjava Goran Jarić iz odvjetničkog ureda Mišević i Jarić u Osijeku – pogrešnim tumačenjem pojma ”osnovna plaća”. Osnovna plaća u Zakonu o plaćama u javnom službama (ZPJS) definirana je kao umnožak osnovice s koeficijentom složenosti posla, čemu još valja dodati uvećanje temeljem ostvarenog radnog staža, pola postotka za svaku punu godinu staža koju je radnik ostvario. To je, dakle, osnovna plaća.

Prema ZPJS-u dodaci na plaću (među koje spada i prekovremeni rad) obračunavaju se na osnovnu plaću. Centralnim obračunom plaća, međutim, liječnicima i medicinskim sestrama ti su dodaci obračunati na osnovnu plaću koja im se isplaćuje u redovnom, ali ne i na osnovnu plaću koja im se isplaćuje u prekovremenom radu.

Liječnici dolaze u apsurdne situacije

“Sama logika nalaže da ako netko radi u otežanim uvjetima rada, on radi u takvim uvjetima i u redovnom i u prekovremenom radu” kaže Sanja Mišević, odvjetnica koja u brojnim sudskim sporovima zastupa liječnike i medicinske sestre i u tome je vrlo uspješna. “Nisu se uvjeti rada na radnom mjestu promijenili samo zato što je liječnik odradio svoju mjesečnu satnicu. Ako jedan kirurg ima odgovornost za život pacijenta dok ga operira u redovnom radu, jednako takvu odgovornost ima i za drugog pacijenta kojeg operira kada radi prekovremeno.

Doslovno je omoguće da operaciju započne u uredovnoj satnici, a da do kraja operacije već uđe u prekovremeni rad. Kako je onda moguće da mu se u redovnom radu plati dodatak za odgovornost, a u prekovremenom ne? Situacija s obračunom plaća u zdravstvu je do te mjere apsurdna da se događa da je pojedinim liječnicima prekovremeni rad plaćen slabije od redovnog rada”, kaže Mišević.

Zakon o radu ne sadrži definiciju posebnih uvjeta rada

Zakonom o radu, pak, predviđeno je da se plaće uvećavaju za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim neradnim danom. Temeljnim kolektivnim ugovorom određeno je kako će se ta uvećanja obračunavati. Plaću zaposlenika, stoji u tom ugovoru, čini osnovna plaća i dodaci na plaću. U tom kompliciranom obračunu, kaže se dalje, dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaće.

Kao i u mnogim hrvatskim zakonima, gdje postoje određene nejasnoće, tako je i u Zakonu u radu izostala definicija posebnih uvjeta rada. To je prepušteno granskim kolektivnim ugovorima, pa je tako onim za djelatnost zdravstva propisano uvećanje plaće na osnovi otežanih uvjeta rada za sve poslove koji u sustavu postoje i to u iznosu od 7 do 25 posto. Komplicirani način izračuna plaća u javnim službama, doveo je do shvaćanja da se dodatak na posebne uvjete rada obračunava samo na osnovnu plaću, koja se isplaćuje za redovan rad, a ne i na osnovnu plaću koja se isplaćuje za prekovremeni rad.

Pravomoćne presude protiv KBC-a Osijek

”Najveći dio javnih službi taj dodatak uopće ne obračunava u prekovremenom radu, pri čemu se propušta uočiti da za prekovremene sate radnik također ostvaruje pravo na osnovnu plaću, a i na takvu osnovnu plaću također ostvaruje pravo na dodatke koji mu pripadaju, zajedno s dodatkom predviđenim za prekovremeni rad”, stoji u stručnom radu Gorana Jarića. Upravo takvo stajalište prihvatili su i hrvatski sudovi.

Telegram je u posjedu nekoliko pravomoćnih sudskih presuda (županijskih sudova u Zagrebu, Splitu i Bjelovaru) svih protiv Kliničkog bolničkog centra u Osijeku. U samo tri završena sudska postupka, a do sada ih je tridesetak, KBC Osijek mora platiti više od 74 tisuće kuna, zajedno s pripadajućim zakonskim kamatama.

Broj tužbi je eksplodirao

No, broj pokrenutih sudskih tužbi, ne samo kad je u pitanju KBC Osijek, već i druge hrvatske bolnice, naprosto je eksplodirao kad su sudovi pravomoćno počeli presuđivati u korist liječnika i medicinskih sestara. Naravno, uslijedili su i pritisci prema liječnicima da povuku tužbe, a u najmanje jednom slučaju krenule su i odmazde.

Telegram ima saznanja o tome da se liječnicima KBC Osijek koji su podigli tužbe ne daje suglasnost za honorarni rad u drugim ustanovama. Prema našim izvorima onima koji su podigli tužbe kako bi naplatili uskraćeni dio plaća tijekom prošlih godina, usmeno je rečeno da suglasnost za honorarni rad neće dobiti sve dok ne povuku tužbe.

Licemjerno ponašanje države prema doktorima

“Do sada je nekoliko desetaka sporova pravomoćno završeno u korist zdravstvenih radnika. Županijski sudovi u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Bjelovaru, potvrdili su da im pripadaju uvećanja plaće uvijek kada rade u otežanim usvjetima i uvijek kada su odgovorni za živote pacijenata. Doduše, postoji i omanji broj drukčijih presuda za koje se traži razrješenje stvari na Vrhovnom sudu”, kaže odvjetnica Mišević i zaključuje:

“Ovo nije problem koji je nastao jučer, ovaj problem postoji godinama i najtužnije je što zdravstveni radnici s jedne strane moraju svoje plaće tražiti na sudu, a s druge ih država poziva da ne odlaze u inozemstvo. Samo od stranaka koje zastupam iz KBC-a Osijek, do sada ih je već šestero otišlo u inozemstvo, a sve više njih se javlja kako moraju povući tužbu (kojom traže svoje plaće) jer su ‘obaviješteni’ kako neće dobiti suglasnost za dopunski rad ili kako neće moći napredovati ili će morati odstupiti s nekog voditeljskog mjesta”.

Drago Hedl
Istraživački novinar
369 članaka Više o autoru
Više s weba