Donald Trump se sprema odobriti nove sankcije Rusiji, izvukli smo 6 ključnih pitanja i odgovora o slučaju

Predsjednik SAD-a Donald Trump potpisat će dokument kojim se pooštravaju sankcije Rusiji. Ovaj potez najavljen je nakon što je Moskva od SAD-a zatražila da smanji diplomatsko osoblje i zaprijetila da će zaplijeniti dvije nekretnine kojima se služi američka ambasada u Moskvi.

Glasnogovornica Bijele kuće Sarah Huckabee Sanders izjavila je kako Trump podržava zakon i namjerava ga potpisati kada prouči zadnju verziju nacrta. Ovom najavom otklonjene su sve sumnje da će Trump odbiti potpisati zakon ili na njega uložiti veto. Ovo šest osnovnih stvari koje bi trebali znati o američkim sankcijama Rusiji, Sjevernoj Koreji i Iranu.

1. Zašto SAD uvodi sankcije?

Predstavnički dom američkog Kongresa je većinom od 419:3 u utorak usvojio nove sankcije Rusiji zbog navodnog miješanja u prošlogodišnje predsjedničke izbore, zatim zbog kršenja ljudskih prava, aneksije Krima ali i vojnih operacija na istoku Ukrajine. Te je sankcije u četvrtak potvrdio i Senat s 98 glasova za i dva protiv. Sankcije stupaju na snagu čim ih američki predsjednik Donald Trump potpiše.

2. Tko je sve na udaru sankcija?

Sankcije se odnose na Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran. Sankcije Sjevernoj Koreji uvede su zbog nedavnih izvještaja u kojima obavještajci tvrde da će Pyongyang do iduće godine biti sposoban lansirati ineterkontinentalni balistički projektil koji je sposoban za nošenje nuklearnog oružja, Iran je najavio da će ukoliko SAD uvede nove sankcije toj zemlji uzvratiti istom mjerom. Predsjednik Hasan Rohani izjavio je kako će iranski parlament poduzeti pripremne korake za odgovor na sankcije.

2. Što kaže Rusija?

Rusko ministarstvo vanjskih poslova žali se na sve jače proturusko raspoloženje u SAD-u optužujući “poznate krugove” da traže “otvoreni sukob”. Predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je upozorio da će Rusija uzvratiti na američko, kako je rekao, “prostačko” ponašanje. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u telefonskom razgovoru američkom kolegi Rexu Tillersonu da je Rusija spremna na normalizaciju odnosa s SAD-om i suradnju u velikim globalnim pitanjima. Lavrov i Tillerson “složili se da će ostati u kontaktu u pogledu niza bilateralnih pitanja”, priopćilo je rusko ministarstvo.

5. Što će biti američkim diplomatima u Moskvi?

SAD do 1. rujna mora smanjiti svoje diplomatsko osoblje na 455 ljudi, koliko je ruskih diplomata otalo u SAD-u nakon što ih je Washington u prosincu protjerao 35. Nije odmah navedeno koliko će američkih diplomata i drugih zaposlenika biti prisiljeno napustiti svoja radna mjesta, ali novinska agencija Interfax citirala je upućen izvor koji je naveo da je riječ o “stotinama” ljudi. Ruska državna televizija Rossiya 24 izvijestila je da će biti pogođeno više od 700 zaposlenika veleposlanstva, ali to nisu potvrdili ni rusko ministarstvo vanjskih poslova ni američko veleposlanstvo. Reuters je iz diplomatskih izvora doznao da će SAD morati odlučiti koje će zaposlenike otpustiti, bez obzira na to jesu li američkoga ili ruskoga državljanstva.

5. Koji je stav Europe?

EU je aktivirala diplomatske kanale kako bi spriječila da sankcije protiv Rusije naštete europskim interesima, posebice one koji se odnose na ključne energetske projekte u Europi, kao što je Sjeverni tok 2. Najavila je uvođenje protumjera ukoliko američki Kongres izglasa sankcije protiv Rusije. Strahuju da bi nove američke mjere, ne uzmu li u obzir i posebne europske interese, mogle naškoditi održavanju ili modernizaciji postojećih plinovoda koji iz Rusije preko Ukrajine dolaze do EU. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao da je EU spreman reagirati u roku od nekoliko dana.

6. Koje bi mogle biti posljedice sankcija za Rusiju?

Sankcije bi mogle spriječiti gospodarski rast Rusije. Naime, MMF je nedavno objavio da se ruska ekonomije po prvi put poslije dvije godine, oporavlja i raste. Pretpostavlja se da će sankcije oslabiti rusku ekonomiju, baš kao što se dogodilo 2015. godine , za vrijeme ukrajinske krize, kada je ruska ekonomija oslabila za 9 posto. Rusija je tada uvela kontrasankcije zemljama EU, koje su se najviše odnosile na uvoz hrane