Donosimo 10 najvažnijih promjena koje nas čekaju u Kaznenom zakonu
Konačni prijedlog izmjena zakona ušao je u saborsku proceduru
Ovih je dana konačni prijedlog izmjena Kaznenog zakona stigao u Sabor. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavio je izmjene kaznenog zakona i izdvojio vraćanje nasilničkog ponašanja, nasilja u obitelji, ukidanje zastare za najteža kaznena djela i još dosta relevantnih promjena, koje nam donose nove izmjene Zakona. Izdvojili smo one najbitnije.
1. Dorađene odredbe o sramoćenju
U Zakonu ostaje sramoćenje kao takvo. Međutim, samo najteža kršenja časti i ugleda dovode do kaznene odgovornosti, zbog čega je i naziv djela izmijenjen u teško sramoćenje. Neće biti kaznenog djela ako počinitelj uspije dokazati istinitost činjenične tvrdnje koju je iznosio ili pronosio ili postojanje ozbiljnog razloga zbog kojeg je povjerovao u njezinu istinitost.
Najzanimljiviji je dio koji se tiče medijskih sloboda. Naime, novim je izmjenama izričito propisano da nema kaznenog djela teškog sramoćenja ako je novinar postupao u javnom interesu ili iz drugih opravdanih razloga.
2. Dodatna zaštita prosvjetara
Dosada su učitelji, zdravstveni djelatnici i ostali javni službenici trebali podnositi privatne tužbe u slučajevima prisile i prijetnje prema njima. Sad će se u tim slučajevima pokretati progon po službenoj djelatnosti. Pritom će se prijetnja tretirati kao kvalificirani oblik kaznenog djela prisile.
3. Uvodi se nasilje u obitelji
Kazneno djelo nasilja u obitelji uvodi se kao samostalno kazneno djelo, koje će obuhvatili teže oblike nasilništva u obiteljskom okruženju. To podrazumijeva intezitet i ustrajnost, koji prelaze okvire prekršajne odgovornosti. Primjer za ovakvo kazneno djelo su teška vrijeđanja, zastrašivanja, itd.
Nasilje u obitelji definirano je kao djelo koje čini član obitelji ili bliska osoba koja ustrajno krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod žrtve izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj.
4. Vraća se nasilničko ponašanje
U Kazneni zakon vraća se i kazneno djelo nasilničkog ponašanja, koje podrazumijeva nasilje, zlostavljanje, iživljavanje ili drugo osobito drsko ponašanje te dovođenje drugoga na javnom mjestu u ponižavajući položaj.
5. Zastara za teška kaznena djela
Dolazi do promjena povezanih s procesima zastare kaznenih djela. Naime, prema novim izmjenama zakona kazneni progon i izvršenje kazne za najteža kaznena djela (poput teškog ubojstva) više neće moći otići u zastaru. Međutim, ovo će vrijediti samo za zločine počinjene nakon stupanja izmjena zakona na snagu, a nikako ne retroaktivno na već počinjena kaznena djela jer bi se za to, prema tvrdnjama ministra Miljenića, trebao mijenjati Ustav.
6. Zbrajat će se sitne krađe
Uvodi se novo načelo o produljenom kaznenom djelu. Naime, produljeno kazneno djelo sad će se utvrđivati prema zbroju više istih kaznenih djela. To znači da će se, primjerice, više sitnih krađa zakonski tretirati kao jedno produljeno kazneno djelo.
7. Definiranje neodređenih vrijednosti
Prema dosadašnjem Kaznenom zakonu neodređene vrijednosti su bile definirane prema pravnim shvaćanjima Vrhovnog suda pa je, na primjer, vrijednost stvari ili imovinske koristi tretirana kao ‘mala’ ako ne prelazi 2000 kuna.
Novim izmjenama zakona sve neodređene vrijednosti bit će definirane u samom Kaznenom zakonu, a mala vrijednost iznosit će 1000 kuna. Ova promjena je važna jer će se sada obvezni kazneni progon pokretati za kaznena djela protiv imovine u kojima je šteta bila 1000 ili više kuna, a dosad se kazneni postupak pokretao u slučajevima štete više od 2000 kuna. Država će, dakle, po službenoj dužnosti goniti počinitelje ovog kaznenog djela, a dosad se progon u slučaju 1000 kuna pokretao samo po privatnoj tužbi.
8. Proširenje djela terorizma
Izmjenama se proširuje kažnjivost priprema vezanih uz počinjenje terorističkih djela. Naime, pripremom se sada svaka radnja kojom se stvaraju uvjeti za izravno počinjenje kaznenih djela terorizma.
Kažnjavat će se pripremne radnji za pristupanje terorističkoj organizaciji, pa će se, primjerice, moći kazniti i žene koje se spremaju na put u stranu zemlju radi sklapanja braka s teroristima, bez obzira na to namjeravaju li postati pripadnice terorističke organizacije ili samo hoće pomagati svojim supruzima u terorističkim akcijama.
9. Ugrožavanje okoliša iz nehaja
Dodatno se poradilo i na zaštiti okoliša. Naime, u odredbi kojom se propisuje kazneno djelo ugrožavanja okoliša otpadom proširena je odgovornost počinitelja. To je napravljeno uvođenjem odgovornosti za počinjenje osnovnog oblika ovog kaznenog djela iz nehaja.
10. Bliske osobe kao žrtve otmice
Kaznena djela protuzakonitog oduzimanja slobode i otmice prošireni su i na bliske osobe. Izmjenama zakona proširen je krug osoba koje su uhvaćene kvalificiranim oblikom ovih kaznenih djela, pa su uz djecu, kao posebno ranjiva skupina obuhvaćene i bliske osobe jer su one izložene većem riziku da im nasilni član obitelji ograniči slobodu kretanja.
Bliske osobe su, prema izmjenama zakona, članovi obitelji, bivši ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.