Nekad je nužno odabrati stranu

Donosimo iskaze ključnih svjedoka protiv Sanadera. Opisuju kako je MOL sustavno radio na štetu Ine

U ponedjeljak se očekuje presuda: Je li Ivo Sanader dobio 10 milijuna eura mita za prepuštanja Ine MOL-u?

Bivšem premijeru Ivi Sanaderu i predsjedniku uprave mađarskog MOL-a Zsoltu Hernadiju u ponedjeljak bi trebala biti izrečena presuda za korupciju prilikom prodaje Ine MOL-u. Sanader je za prepuštanje upravljačkih prava u Ini od Hernadija dobio obećanje 10 milijuna eura mita. Isplaćeno mu je pet milijuna eura.

Za tu zlouporabu iz 2009., kada je vodio hrvatsku Vladu, Sanader je već bio osuđen. Ustavni sud ukinuo je presudu i slučaj vratio na ponovno suđenje. Županijski sud u Zagrebu sada će izreći drugu presudu Sanaderu, dok će ovo biti prva odluka suda o USKOK-ovim optužbama protiv Hernadija. Proces protiv njega je u međuvremenu spojen s ovim protiv bivšeg hrvatskog premijera. Hernadiju se trenutno sudi u odsutnosti.

Priča o stanju u Ini, osim zbog skore presude Sanaderu i Hernadiju, ponovno je aktualna budući da je prije tri godine, na Badnjak, Vlada Andreja Plenkovića objavila da će “vratiti Inu”. No, model otkupa dionica još uvijek nije osmišljen.

Radi li MOL-ova uprava za dobrobit Ine?

U međuvremenu, ljudi iz vrha Ine tijekom suđenja su opisali što se u toj kompaniji događalo nakon MOL-ovog preuzimanja temeljem ugovora za koji se sumnja da je sklopljen jer je Sanader dobio mito od Hernadija. Oni za mito ne znaju, no plastično opisuju poteze mađarske uprave.

“MOL-ova uprava ne radi na dobrobit Ine”, uvjeravaju predsjednik Nadzornog odbora Ine Damir Vanđelić, te dvojica hrvatskih članova uprave Davor Mayer i Ivan Krešić. Jesu li u pitanju samo ljudi frustrirani pozicijom u kompaniji, kao što tvrde Sanaderovi odvjetnici, ili menadžeri s iskustvom koji ukazuju na ozbiljne probleme? Njihove iskaze već u ponedjeljak ocijenit će sud.

Ništa od modernizacije i širenja u regiju

“Nakon sklapanja ugovora 2009. Ina je financijski stablizirana, no ono što je problematično jest da su drastično smanjene rezerve nafte, smanjena je proizvodnja ugljikovodika, proizvodnja nije modernizirana niti je proširena na zemlje regije. Rafinerija Sisak uopće nije modernizirana, dok je kod modernizacije rafinerije u Rijeci sve teklo presporo za zahtjeve tržišta. Ne mogu reći da je strateški partner MOL baš sve negativno odradio, no ovo što je učinjeno dovelo je u pitanje daljnji razvoj kompanije”, smatra Davor Mayer, član uprave Ine.

Prema njegovim riječima MOL nije ispoštivao sve odredbe međudioničarskog ugovora iz 2009. godine.

Kako je MOL dobio upravljačka prava u Ini?

U pitanju je dakle sporni ugovor zbog kojeg se i sudi Sanaderu i Hernadiju. Tim ugovorom MOL, koji je još od 2003. bio u vlasničkoj strukturi Ine, stekao je ukupno oko 48 posto dionica najveće hrvatske naftne kompanije. U rukama hrvatskih dioničara ostalo je oko 44 posto. Unatoč tome MOL je dobio upravljačka prava, sumnja se, upravo zbog mita koje je dobio Ivo Sanader.

Čelni hrvatski predstavnici u Ini na suđenju Sanaderu i Hernadiju izjavili su kako je ta činjenica – da bez natpolovičnog vlasništva MOL ipak ima upravljačka prava – nije bila normalna u poslovnom svijetu.

Zašto je tražena zaštita interesa RH u Ini?

“U to vrijeme ministar gospodarstva bio je Đuro Popijač. Nakon sklapanja ugovora s MOL-om bili smo s njim i državnom tajnicom Natašom Vujec u svakodnevnom kontaktu. U Ministarstvu se već tada znalo da su izmjene Ugovora štetne za Republiku Hrvatsku. Tražili su od nas u upravi da pokušamo u okviru Zakona o trgovačkim društvima te interese zaštititi. MOL je inače preuzimanjem upravljačkih prava značajno poboljšao i svoj financijski položaj, jer je stekao pravo upravljanja imovinom Ine”, objasnio je na sudu predsjednik Nadzornog odbora Ine Damir Vanđelić.

Ina prodala pumpe da bi MOL mogao kupiti

Ilustrirao je to i jednim konkretnim primjerom. Radilo se o kupovini tvrtke Tifon od strane MOL-a. Kako je to predstavljalo preveliku koncentraciju na tržištu, Ina je morala prodati određeni dio benzinskih crpki koje je imala u svom vlasništvu.

“Koja bi uprava na takvo nešto pristala? Dakle, Ina je morala prodati dio svoje distribucijske mreže kako bi MOL kupio Tifon. Pa, uprava mora donositi odluke koje su profitabilne za kompaniju”, istaknuo je Vanđelić. Mayer je dodao kako mađarska uprava nije željela provesti raspravu kada je hrvatska strana tražila da se Ina proširi na Sloveniju.

“Oko toga su nas odbili, da bi se na kraju naš strateški partner MOL samostalno proširio na Sloveniju. Ima danas tamo 55 benzinskih postaja”, kaže Mayer.

Članovi uprave Ine: ‘MOL nas marginalizira’

Sva trojica Hrvata iz vrha Ine opisuju kako je zapravo hrvatska uprava potpuno marginalizirana kod donošenja odluka u kompaniji. Tvrde kako ne dobivaju na vrijeme relevantne informacije za donošenje odluka. U nekoliko navrata morali su izvesti svojevrsne diverzije kako neke odluke, po njihovom mišljenju štetne, ne bi bile donesene.

“Na žalost morali smo jednom srušiti kvorum na sjednici uprave što je jako neprimjereno i neugodno. Bilo je to kada je predsjednik uprave došao s prijedlogom da je potrebno odmah zatvoriti rafineriju u Sisku. Mi jednostavno to nismo razumjeli, pa smo pokušali inicirati razgovore, no bili smo odbijeni. Zato je takav prijedlog otišao na glasovanje, pa samo odlučili otići i napraviti da sjednica ne bude legitimna. Da smo ostali i glasovali ‘protiv’ bili bismo preglasani, jer je odluka predsjednika uprave prevladavajuća”, prisjeća se Ivan Krešić.

Što je MOL zapravo htio napraviti u Rusiji?

Ovaj član uprave Ine opisao je pred sudskim vijećem i kako je MOL preko Ine pokušao praktično sam od sebe otkupiti jedno naftno polje u Rusiji.

“Na stol smo dobili prijedlog da otkupimo to naftno polje koje je bilo u vlasništvu MOL-a. Radilo se o poslu koji je Inu trebao koštati nekih 80, 90 milijuna dolara. Kada smo se malo detaljnije počeli raspitivati o samoj transakciji i vrijednosti tog polja prijedlog je naglo povučen”, kazao je Krešić.

Mayer je pojasnio kako su se hrvatski članovi uprave počeli raspitivati o ovom poslu nakon što su dobili neformalne informacije da je vrijednost polja puno niža od one za koju ga je Ina trebala kupiti. Davor Mayer svjedočio je i o netransparentnoj kupovini nafte za Inu. Naime, MOL-ova uprava nikada svojim kolegama iz Hrvatske nije pokazala precizne podatke o tome.

Ivo Sanader: ‘Odluku je donijela Vlada RH’

“Mi nismo mogli dobiti mogućnost da se uvjerimo da li je u postupku kupovine nafte za Inu doista postignuta najbolja cijena. Sama cijena nafte i trenutak nabave mogu biti iznimno bitni i u tome može doći do manipulacija. Strahovali smo od te mogućnosti i tražili podatke, no nikad ih nismo dobili”, rekao je Mayer na sudu.

Ivo Sanader, inače, od početka procesa negira krivnju za bilo kakve malverzacije u Ini, te podsjeća da je pitanju odluka Vlade RH o izmjeni međudioničarskog ugovora imeđu Ine i MOL-a.