Donosimo mali podsjetnik na opus ministra Kujundžića, prije sutrašnjeg glasanja o nepovjerenju

Konkretno, pobrojali su 52 razloga zbog kojih smatraju da Kujundžić više ne može obnašati dužnost ministra zdravstva. A prije sutrašnjeg glasanja podsjećamo vas tek na neke od afera gospodina Kujundžića zbog kojih je sutrašnji dan, iako sumnjamo da će se nešto zaista i dogoditi, zbilja važan.

Znao je za užase po psihijatrijskim bolnicama

Najfriškiju aferu ministra Kujundžića otkrio je Telegramov Jasmin Klarić, odmah nakon objave alarmantnog izvješća Vijeća Europe o užasavajućim uvjetima u hrvatskim psihijatrijskim ustanovama, među kojima su i dječje bolnice. U njemu stoji da se djeca sa psihičkim problemima ponekad vezuju. Zgrada u kojoj borave je premala. Na jedan WC dolazi 20 djece. Neki pacijenti po tjedan dana ne borave na zraku, niti imaju ikakvih fizičkih aktivnosti, a terapija elektrošokovima daje se odraslima u zajedničkim sobama, čemu mogu svjedočiti i drugi pacijenti…

Izvješće Odbora Vijeća Europe za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja objavljeno je na osnovu posjeta njihove ekipe Hrvatskoj u ožujku prošle godine, a nakon njegove objave ministar je vrlo pompozno javno zatražio ravnatelje problematičnih institucija da se očituju o ovom slučaju.

Problem je što je sasvim jasno da je Kujundžić cijelo vrijeme znao za saznanja iz izvještaja. Naime, ministar se već pismeno očitovao o stanju u navedenim ustanovama kakvo je zatekla ekipa Vijeća Europe – u svom odgovoru Odboru VE prije sedam mjeseci. Štoviše, ministrov odgovor u kojem objašnjava razloge lošeg stanja u ovim ustanovama i mjere koje su poduzete da se ono popravi – sastavni je dio izvješća Odbora Vijeće Europe! Istog onog izvješća oko čijih navoda Kujundžić traži da mu se očituju ravnatelji Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež i u KBC-a Zagreb.

Slučaj umrlog dečka u Zaprešiću

Hrvatsku je ovog ljeta potresla tragedija kad je 21-godišnji Matteo Ružić preminuo u Zaprešiću nakon što je na mjesto događaja izašla Hitna pomoć, ali bez liječnika. Naime, u tom trenutku dežurni tim s liječnikom bio je na drugoj intervenciji pa je ovdje upućen sanitetski tim iz Zaprešića koji su činili medicinska sestra i vozač. Dakle, bez liječnika. Počeli su s reanimacijom, kasnije je stigla i ekipa iz Jastrebarskog, no za 21-godišnjaka već je bilo prekasno. Građani su zbog tragičnog događaja odmah zatražili odgovornost ministra Kujundžića, tražeći dodatno financiranje Hitne pomoći i osnivanje novih timova te zapošljavanje još doktora.

Osam dana nakon tragične smrti 22-godišnjeg Mattea objavljeni su nalazi obdukcije koji tvrde da je preminuo zbog prethodnog astmatskog bronhitisa i neprepoznate srčane mane. Dakle, poručeno je da bi nesretni dečko vjerojatno preminuo i da je u spasilačkom timu bio liječnik. Ministar je rekao da je od prvog dana govorio kako će podnijeti ostavku, ako se ustanovi da je zatajio sustav. “Pokazalo se da sustav nije zakazao”, poručio je i ustvrdio da mladiću zapravo nitko nije mogao pomoći. S tim se nije složio otac dječaka; roditelji su dan nakon obdukcije organizirali u Zaprešiću prosvjed. Okupilo se stotinjak ljudi koji su, kako su rekli, htjeli ukazati na još uvijek nerazriješene okolnosti smrti 22-godišnjeg dečka, podsjećajući na svoje zahtjeve.

U rujnu su se stvari napokon počele mijenjati, objavljeno je da će u ispostavama hitne medicinske pomoći u Zaprešiću i Samoboru od sada biti dostupna dva liječnika u dnevnoj i noćnoj smjeni. Također, radom medicinskih sestara u dnevnoj i noćnoj smjeni osigurano je da su vrata hitne otvorena 24 sata dnevno.

Osobno je ugrozio obnovu hitnog prijema 7 bolnica

Negdje u isto vrijeme usred slučaja s preminulim dečkom iz Zaprešića, otkrivena je možda najveća afera ministra Kujundžića. Tjednik Nacional otkrio je da je osobno ugrozio obnovu hitnog prijema 7 bolnica. Naime, Europska unija odobrila je 173 milijuna kuna za obnovu hitnog prijema u sedam hrvatskih bolnica. Te projekte prvo je moralo odobriti Ministarstvo zdravstva, no prema dokumentima koje je objavio Nacional, ministar Kujundžić nekim bolnicama naprosto je radikalno smanjio iznose, a nekima uopće nije potpisao odobrenje.

Tri KBC-a – splitski, osječki i zagrebački Sestara milosrdnica, trebali su dobiti 31 milijun kuna svaki, a bolnice u Varaždinu, Sisku, Bjelovaru i Dubrovniku po 20 milijuna. No onda se uključio ministar. Iz ekskluzivnog dokumenta koji je objavio Nacional proizlazi da je gospodin Kujundžić osobno potpisao dokument kojim KBC Osijek te KBC Split, umjesto spomenutog iznosa, 31 milijun kuna, mogu dobiti najviše 20,5 milijuna kuna, a Varaždinska bolnica 14 umjesto 20.

Priča se zakomplicirala i za zagrebački KB Sestara milosrdnica; za obnovu hitnog bolničkog prijema bilo je potrebno ukupno 50 milijuna kuna. Iz europskih fondova odobren im je 31 milijun, no rokovi su isticali, a ministar nije potpisao suglasnost ni objasnio kako će država osigurati preostalih 19, iako su projekti prošli kompletnu proceduru i dobili odobrenje europskih institucija. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je još u travnju 2017., no gospodin Kujundžić od tada se nije oglasio pa, kako je pisao Nacional, iz EU su zaprijetili i raskidanjem ugovora. Ministar je navodno i lagao. Na upite Nacionala odgovarao je kako nema ništa sa smanjenjem sredstava, i upućivao ih na stručno povjerenstvo, a onda je osobno poslao pisma ravnateljima spomenutih bolnica. Nacional je ta pisma i objavio.

Sramotica s kandidaturom za sjedište Europske agencije za lijekove

A tu je i sramotica iz 2017., kad je Hrvatska poslala nepotpunu kandidaturu za sjedište Europske agencije za lijekove, koju je potom Europska komisija detaljno analizirala. Tada su izvukli hrpu nevjerojatnih propusta, pa smo tako iz objavljenog dokumenta mogli vidjeti prijavu u kojoj je nedostajalo 30-ak ključnih informacija koje je EK tražila. Hrvatska je nešto kasnije odlučila povući kandidaturu za sjedište Europske agencije.

Ipak, ministar se nije pokolebao. Cijelo vrijeme je tvrdio da je Hrvatska napravila korektnu i objektivnu aplikaciju za EMA-u. “Nismo ništa uljepšavali. Nismo mogli napisati da imamo sto letova za Beč, London, Bruxelles, rekli smo da je Zagreb povezan sa svim gradovima zračnom linijom”, rekao je Kujundžić, referirajući se na činjenicu da u izvješću ni na pitanje o letovima nisu bili u stanju točno i konkretno odgovoriti, što je EK ocijenila nepotpunim.