Nekad je nužno odabrati stranu

Donosimo novi dokumentarac o Putinu, autsajderu i KGB-ovom špijunu koji je postao ruski car

S nemalim ponosom predstavljamo dokumentarac Silvane Menđušić 'Kako vlada Vladimir Vladimirovič'

Russian President Vladimir Putin visits the KamAZ vehicle plant in Naberezhnye Chelny, in the Russia's region of Tatarstan, about 700 kilometers (450 miles) east of Moscow, on February 12, 2016. AFP PHOTO / POOL / ALEXANDER ZEMLIANICHENKO / AFP PHOTO / POOL / ALEXANDER ZEMLIANICHENKO
FOTO: AFP/AFP

Omražen na Zapadu, i dalje voljen u svojoj domovini, siguran u pobjedu, predsjednik Ruske Federacije u potpunosti je personalizirao vlast nametnuvši parolu: ako nema Putina, nema ni Rusije. On je središte u čijoj su orbiti tužiteljstvo i sudovi, vojska pod oružjem i vojska birokrata, obavještajni sustav, parlament, oporba koja je dekoracija, financije i ekonomija.

Od New York Timesa do Economista analitičari ga nazivaju na novim ruskim carem. Objašnjavaju da je zaslužio tu titulu kada je kao nepoznati činovnik, bivši KGB-ovac izvučen iz opskurne Jeljcinove sjene, “spasio” tu zemlju od onog što mnogi nazivaju kaosom devedesetih godina.

Stabilnost nakon Jeljcina

Nakon ere predsjednika Borisa Jeljcina uveo je stabilnost u federaciju koja broji 145 milijuna ljudi. Maknuo je oligarhe koji su dominirali u Jeljcinovo vrijeme i sagradio vlastitu piramidu moći: gospodarstvo je povjerio liberalnim tehnokratima, politiku bivšim članovima obavještajne zajednice, preuzeo je medije i energetski sektor, i otada kontrolira sav pristup novcima.

Njegovi su vojnici u Ukrajini i Siriji, na Baltiku je instalirao tipove koji rade kavgu, upućeni tvrde da ima prste u izborima u Češkoj, Francuskoj i Sjedinjenim Državama. Svjetski je vođa neokonzervativizma, idol nacionalista u svim krajevima svijeta, sponzor euroskeptika u s ljevice i s desnice. Aneksija Krima i operacije u Siriji slavljene su ruskim medijima kao trijumf, a sankcije su samo učvrstile njegovu popularnost.

Telegram je pripremio Putinov video-portret

Uoči sutrašnjih predsjedničkih izbora pripremili smo Putinov video-portret. Božo Kovačević, Telegramov kolumnist i bivši veleposlanik RH u Ruskoj Federaciji, predavačica s Hrvatskih studija Jelena Jurišić i Marko Stričević, novinar HRT-a objašnjavaju kako vlada Vladimir Vladimirovič.

Putin pokušava razmontirati svjetski poredak izgrađen nakon pada Berlinskog zida. Prije nekoliko dana u Kaliningradu, izjavio je da kada bi mogao vratiti vrijeme ne bi dopustio raspad Sovjetskog saveza. To smatra najvećom geostrateškom katastrofom 20. stoljeća. U Rusiju redovito upiru prstom i zbog vojne pomoći režimu sirijskog predsjednika Bašara al Asada.

Ni otkriće proširene prakse dopingiranja sportaša zbog kojega je Rusija izbačena s Olimpijskih igara 2018. nije pridonijelo porastu popularnosti ruskog predsjednika u svijetu, a u međuvremenu je stigla i optužba za trovanje bivšeg špijuna Skripalja u Britaniji. U očima Vladimira Putina sve te zamjerke zapravo pokazuju da snažna Rusija smeta Zapadu. Upravo zato je ruski predsjednik odlučio voditi kampanju za izbore 18. ožujka pod sloganom “Snažan predsjednik snažne zemlje”.

Raspored mu je planiran mjesecima

Njegovi ga ministri navodno moraju čekati o do četiri sata, raspored mu je organiziran u jedinice od 15 minuta i planiran mjesecima. Ima dvije kćeri koje ne žive u Rusiji, djed mu je kuhao za Lenjina i Staljina. Voli džudo i hokej. Pažljivo njeguje svoj imidž kroz televizijske nastupe, on je Ironmen koji ponižava vladine dužnosnike, šarmira strane državnike, kroti divlje životinje.

Voli pse i smješka se stvorenjima koji mu nisu pokorni. Ne bi mogao oprostiti samo izdaju, izjavio je prije nekoliko dana u gotovo hagiografskom dokumentarcu objavljenom na ruskoj državnoj televiziji. To su samo neki od biografskih detalja jednom od najmoćnijih svjetskih političara ispisanih posljednjih mjeseci u svjetskim medijima.

Za milijune Rusa, on je čovjek koji je donio stabilnost i obnovio ugled Moskve na međunarodnoj pozornici izgubljen nakon raspada SSSR-a. Nakon aneksije Krima Rusiji su uvedene međunarodne sankcije, a nakon slučaja s trovanjem bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćeri u Londonu prijeti mu još veća međunarodna izolacija nakon što je britanska premijerka Theresa May rekla je da je “vrlo vjerojatno” da je Rusija odgovorna za trovanje bivšeg ruskog dvostrukog agenta.

Izbori su samo formalnost

Izbori 18. ožujka će biti, pokazuju ankete, formalnost: protiv njega se natječe nekoliko kandidata mršavih šansi, a glavnog je protivnika antikorupcijskog borca Alekseja Navalnog eliminirao, zbog sudske presude. Proglašen neregularnim kandidatom zbog sudske osude za koju tvrdi da su mu je smjestile vlasti, glavni oponent Kremlja Aleksej Navaljni pozvao je Ruse da bojkotiraju izbore.

Putin se Rusima obratio u video-snimci emitiranoj u noći s četvrtka na petak kako bi ih pozvao da izađu glasovati u nedjelju na izborima za koje Kremlj strahuje da će biti obilježeni slabim odazivom. S obzirom da se rezultati izbora čine unaprijed poznati, Kremlj strahuje od visoke stope neodazivanja koja bi umanjila vjerodostojnost rezultata te potiče Ruse da izađu na izbore 18. ožujka.

Putin, na čelu Rusije već više od 18 godina u svojstvu predsjednika ili premijera, trebao bi, osim ako ne dođe do nevjerojatnog preokreta, osvojiti četvrti mandat u nedjelju čime bi ostao na čelu države do 2024.