Došli smo do presude: Arhiv Toše Dabca mora iseliti, vlasniku prostora dosuđena je milijunska odšteta
Grad Zagreb 2005. dodijelio je prostor Muzeju suvremene umjetnosti koji međutim u velikom dijelu nije bio gradski
Arhiv jednog od najvećih hrvatskih fotografa Toše Dabca mora iseliti iz zgrade u Ilici 17. Kamo, još se ne zna. Presudio je to Trgovački sud u Zagrebu na kojem je vlasnik prostora, hrvatski investitor Karlo Kaufman pokrenuo postupak zbog nezakonitog korištenja njegove nekretnine. Riječ je o prostoru, na prvom katu zgrade u Ilici 17, koji je Grad dodijelio Muzeju suvremene umjetnosti za Arhiv Toše Dabca. No, ni vlasnički odnosi, ni obveze plaćanja najma prije toga nisu bili u potpunosti riješeni. Zato sada, osim što mora iseliti svoju vrijednu arhivsku građu, Muzej mora gospodinu Kaufmanu platiti gotovo 1,5 milijuna kuna i to zbog nezakonitog korištenja njegove nekretnine. S kamatama od 2005., kako stoji u recentnoj presudi, iznos bi mogao biti i dvostruk.
U ovom sudskom slučaju, koji je za sada dobio tek nepravomoćan epilog, isprepliću se priče o Toši Dabcu, velikom hrvatskom umjetniku, gospodinu Kaufmanu, imućnom zagrebačkom poduzetniku i nasljedniku brojnih nekretnina, što su njegovoj obitelji oduzete za vrijeme komunističke vladavine, o čemu je Telegram već ponešto pisao, te o zgradi u središtu Zagreba u Ilici – kući Job koja je izgrađena u prvoj polovini 20. stoljeća i zaštićeno je kulturno dobro.
Ako se doista dogodi da arhiv Toše Dabca zbog nezakonitosti što ih je utvrdio sud bude izbačen iz zgrade u Ilici 17, bit će to i svojevrsna pljuska gradskoj vlasti na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem. Grad je, naime, vlasnik Arhiva Toše Dabca, dok Muzej, kojem sada prijeti plaćanje milijunskog iznosa, njime samo upravlja. Bit će to, drugim riječima, velika sramota za sve uključene u ovaj slučaj koji datira upravo s početka jednog od Bandićevih mandata 2005. godine.
Kuća Job dio je kulturnog blaga Zagreba
Valja ovdje krenuti upravo iz središta Zagreba, prvog kata kuće Job gdje je i bio fotografski studio Toše Dabca (1907.-1970.). Prema dostupnim podacima, trgovačka kuća Job sagrađena je 1930 godine. Ovu četverokatnicu, čija je gradnja počela godinu ranije, projektirali su Stjepan Hribar i Ivan Velikonja i to pod izravnim utjecajem češke moderne koja je u to vrijeme imala veliki utjecaj na razvoj hrvatske arhitekture. Povjesničari tvrde kako ova kuća osim velike arhitektonske ima i ogromnu kulturološku vrijednost.
Hrvatski povjesničar umjetnosti Krešimir Galović, pišući o ovoj kući podsjeća kako je u njezinom prizemlju nekad bio glasoviti prvi zagrebački Automatski buffet, a u gornjim etažama foto ateljei Rudolfa Mosingera i Toše Dabca. U istoj je zgradi atelje imao i arhitekt Josip Pičman, a nakon njega i Ivan Vitić, te Kazimir Ostrogović i Marijan Haberle.
Tošo Dabac najviše je slikao ljude s ulica
U ateljeu Toše Dabca, koji je zajedno sa zbirkom također proglašen kulturnim dobrom, na prvom katu kuće Job, sačuvano je 160.013 umjetničkih predmeta ovog autora s golemim utjecajem na razvoj fotografije u Hrvatskoj. U svojoj 50-godišnjoj fotografskoj praksi, Tošo Dabac snimao je ljude i događaje, selo, seosku arhitekturu, narodne običaje, mjesta i gradove, krajolike, kulturne spomenike, portrete umjetnika, umjetnička djela, poslijeratnu arhitekturu Zagreba. Posebna tema bio mu je Zagreb i njegovi “ljudi s ulice”.
Za autorova života njegov je atelje, kako stoji u službenoj kronologiji, bio kultno sastajalište umjetnika i intelektualaca. Nakon njegove smrti 1970. godina atelje je preimenovan u Arhiv Tošo Dabac. Umjetnikov nećak i nasljednik, i sam poznati fotograf, Petar Dabac 1980-ih godina u Arhivu osniva galeriju, u kojoj priređuje izložbe i radionice svjetski poznatih autora. Od tada su vrata Arhiva otvorena hrvatskim i inozemnim umjetnicima, znanstvenicima i istraživačima.
Tko je ignorirao imućnog poduzetnika?
Jedan od poslovnih prostora u kojima se sada nalazi ovaj arhiv bio je svojevremeno u vlasništvu obitelji Karla Kaufmana. Za vrijeme jugoslavenske, komunističke vladavine ta im je imovina oduzeta, kao i brojne druge nekretnine u Zagrebu i na Jadranu.
Naknadno su tražili povrat imovine. Država im, prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine postepeno vraća nekretnine, ili pak nadoknađuje oduzeto. U kući Job, na prvom katu vraća im se jedna trećima poslovnog prostora što su ga nekoć posjedovali. Dvije trećine ostaju u vlasništvu države. U pitanju je ukupno 177 kvadrata, dakle nešto malo manje od 60 je Kaufmanovo.
No, kada je Grad Zagreb 2005. s Muzejem suvremene umjetnosti sklopio ugovor o zakupu ovog prostora, gospodina Kaufmana i njegov tvrtku Benz koja je postala formalni vlasnik dijela prostora, potpuno se ignoriralo. Doznajemo da je Kaufman, kao suvlasnik, godinama upozoravao na kršenje zakona. Napominjao je da Muzej koristi njegov prostor i da mu se bez ikakve naknade uzurpira imovina. Odgovore, međutim, nije dobivao.
Golema naknada nakon sudske presude
Zato je prije par godina odlučio tužiti Muzej suvremene umjetnosti, a u slučaj se uključio i Grad Zagreb s kojim je Muzej sklopio ugovor o korištenju prostora. Sudski proces počinje 2014. i u njemu se ponovno analizira tko je i u kojem trenutku bio vlasnik poslovnog prostora u kući Job gdje je stvarao Tošo Dabac. Sud utvrđuje kako je Kaufmanova tvrtka definitivno bila suvlasnik jedne trećine, dok su dvije trećine bile u vlasništvu države.
Pritom naglašava kako postoji sudska praksa prema kojoj i suvlasnik (a ne samo vlasnik) može tražiti iseljenje osobe koja nekretninu koristi bez valjane osnove. Kako od Kaufmana nije dobivena nikakva suglasnost za iznajmljivanje poslovnog prostora, prema presudi će arhiv sada morati iseliti, a Muzej platiti zakup za razdoblje od 2005. do 2017. godine.
Obračunato je i koliko mu Muzej suvremene umjetnosti doista duguje. Naime, Zakon o vlasništvu kaže da “nepošteni posjednik tuđe stvari mora ju predati vlasniku, te nadoknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svog posjedovanja”. Vještaci zato odlaze u središte Zagreba i utvrđuju kako je prosječna cijena najma, tih 60-ak kvadrata koji su u suvlasništvu gospodina Kaufmana, oko 8.500 kuna. Množe taj iznos s brojem mjeseci, u tih gotovo 13 godina, te dolaze do iznosa od 1.482.200 kuna. Muzej suvremene umjetnosti na ovu presudu može uložiti žalbu.