Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Došli smo do obrazloženja presude za Grubore, Vrhovni sud kaže da je zataškano tko je ubio srpske starce. I? Ništa

Telegramova novinarka analizirala je obrazloženje pravomoćne presude kojom su oslobođeni Frano Drljo i Božo Krajina

ZADNJA IZMJENA: lis 9, 2019
Foto: Screenshot Al Jazeera, prilog ‘Zločini u Gruborima, selu kojeg više nema’

Kao što smo već javljali, Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je nedavno pravomoćnu oslobađajuću presudu dvojici pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko Frani Drlji i Boži Krajini koji su bili optuženi za ratni zločin u Gruborima. Telegram je sada došao do obrazloženja te presude u kojem su vrhovni suci izravno prozvali ondašnje zapovjednike ATJ Lučko, kao i njima nadređene ljude u hijerarhiji specijalne policije za propuste u razotkrivanju odgovornih za ubojstvo šest srpskih civila u zaseoku Grubori 25. kolovoza 1995. godine.

Tog dana specijalci su prošli kroz Grubore u sklopu operacije čišćenja terena uoči prolaska Vlaka slobode za Split. Tim vlakom vozio se i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Što je točno utvrdio Vrhovni sud o Gruborima?

Vrhovni sud, koji je prije donošenja pravomoćne presude analizirao cijeli sudski spis, u ‘slučaju Grubori’ napisao je, citiramo: “Utvrđena linija zapovijedanja ATJ Lučko propustila je poduzeti dužne radnje kako bi se pravovremeno otkrili neposredni počinitelji. Njihove propuste treba promatrati u kontekstu svekolike pasivnosti i potpune nezainteresiranosti i drugih zapovjednika, pozicioniranih više i znatno više od zapovjednika ATJ Lučko.

Umjesto učinkovitog otkrivanja odgovornih za ubojstvo civila Milice Grubor, Marije Grubor, Jove Grubora, Jovana Grubora, Miloša Grubora i Đure Karanovića, samo zato što su bili Srbi, i paljenja kuća u zaseoku Grubori, samo zato što u njima žive Srbi, na djelu je bila sramotna konstrukcija o izmišljenom četničkom napadu i bešćutna ignorancija ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Međutim, to nije dio ovog kaznenog postupka”.

Drugim riječima, vrhovni suci zaključili su kako je tijekom procesa za zločin u Gruborima što je vođen protiv Drlje i Krajine doista utvrđeno da su njihovi nadređeni zataškavali ovaj slučaj. No, optužnica je teretila samo dvojicu pripadnika ATJ Lučko koji su taj dan sudjelovali u akciji čišćenja terena, a za njihovu krivnju nije bilo dovoljno dokaza.

Tko je sve bio u zapovjednom lancu ove akcije?

Telegram je već detaljno analizirao kako je među svjedocima vladao zakon šutnje, a tužiteljstvo nije pokrenulo postupak protiv zapovjednika koji su lažnim izvješćima o akciji u Gruborima pokušali zataškati zločin. Kako su svjedoci mijenjali iskaze i kako su krivotvorena izvješća možete pročitati ovdje.

Valja još podsjetiti da je tog dana na terenu bio i Josip Ćelić, tadašnji zamjenik zapovjednika ATJ Lučko, koji je danas zamjenik ravnatelja hrvatske policije. Njemu je nadređen bio Zdravko Janić, zapovjednik operacije “Oluja obruč”. Zapovjednik ATJ Lučko u ono vrijeme bio je Josip Turkalj, koji u Gruborima nije bio. Iznad njega u hijerarhiji su bili Željko Sačić, pomoćnik načelnika Specijalne policije, Mladen Markač, pomoćnik ministra za specijalnu policiju, te Ivan Čermak, zapovjednik zbornog područja Knin nakon oslobodilačke operacije Oluja. Ministar unutarnjih poslova bio je Ivan Jarnjak.

S obzirom na zaključak Vrhovnog suda RH iz pravomoćne presude, te činjenicu da ratni zločin ne zastarijeva, pitali smo Ravnateljstvo policije hoće li nastaviti kriminalističko istraživanje zločina u Gruborima. Njihov odgovor objavit ćemo čim ga dobijemo.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
1310 članaka Više o autoru
Više s weba