Dosta nevjerojatno. Država lani potrošila 224 milijuna kuna da bi promovirala uspjehe ministarstava

Jedan od najvećih potrošača je Ministarstvo gospodarstva Darka Horvata, koje je lani na promidžbu utrošilo gotovo 31 milijun kuna

FOTO: Telegram ilustracija

U mandatu Vlade Andreja Plenkovića drastično su povećani proračunski izdaci za usluge promidžbe, pokazuje analiza Telegrama.

U prošloj godini na stavke “promižbe i informiranja” iz državnog proračuna otišlo je 224 milijuna kuna, odnosno 107 milijuna kuna više nego 2016. godine, kada je oformljena trenutna Vlada.

To je rast promidžbenih izdataka od 91 posto u razdoblju od 2016. do 2019. Svi podaci javno su dostupni u službenim dokumentima Ministarstva financija o izvršenju proračuna, a obuhvaćaju proračunske korisnike, uglavnom Ministarstva i njihove programe.

Eksponencijalni rast u ministarstvu gospodarstva

Jedan od najvećih potrošača na usluge promidžbe je Ministarstvo gospodarstva Darka Horvata, koje je u prošloj godini za tu stavku izdvojilo gotovo 31 milijun kuna. U 2017., isto je ministarstvo na promidžbu, prema podacima iz proračuna, potrošilo 4,3 milijuna kuna.

Tijekom mandata trenutne Vlade, proračunski rashodi za prodmidžbu rasli su prosječnom stopom od 24 posto godišnje. To je stopa rasta oko 5 puta veća od prosječnog godišnje rasta proračunskih rashoda, i gotovo 10 puta veća od prosječnog rasta BDP-a u istom razdoblju.

U 2015. godini, posljednjoj godini mandata Zorana Milanovića, na promidžbu i informiranje otišlo je također pozamašnih 106 milijuna kuna. No, uvećanje trošenja na promidžbu od tada je vrtoglavo.

Dobar dio ide iz europskih sredstava

U 2017., prvoj punoj godini trenutne Vlade, na promidžbu je potrošeno 145,4 milijuna kuna, 23,5 posto više nego godinu prije. U 2018. godini dolazi do najvećeg skoka – 25,1 posto – a potrošnja na promidžbene usluge raste na 181,9 milijuna kuna.

U prošloj godini dolazi do rasta od 43 milijuna kuna, odnosno 23,2 posto. Ova potrošnja na promidžbu i infomiranje ne obuhvaća poduzeća u potpunom ili djelomičnom vlasništvu države, npr. Hrvatske šume, izvanproračunske korisnike kao što je HZZO, kao ni tijela lokalne samouprave.

Velik dio odnosi se na programe i subvencije koje Hrvatska povlači iz europskih fondova, konkretno sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Od 31 milijun kuna koje je ministar Horvat utrošio na promociju u 2019., 23,7 milijuna kuna bilo je promoviranje programa financiranih iz ERDF-a.

Povećani budžeti Hrvatskih cesta i voda

Pregled takozvanih “izvanproračunskih korisnika proračuna”, u kojem nema većine državnih poduzeća kao što su Hrvatske željeznice ili Hrvatske Šume, ukazuje na sličan trend u njihovim budžetima.

Primjera radi, u 2016., Hrvatske ceste u promidžbu su investirale 1,2 milijuna kuna, a već iduće godine iznos se penje na 1,5 milijuna kuna, što je rast od gotovo 20 posto. U 2018. godini potrošeno je 1,7 milijuna kuna, a iako još nema finalnih podataka za 2019., planom je predviđeno 1,9 milijuna kuna. Ukupno povećanje promidžbe Hrvatskih cesta tijekom mandata Vlade iznosilo bi 58 posto.

Na usluge promidžbe i inofmiranja, Hrvatske vode potrošile su 281.946 kuna u 2017. godini, a iduće godine 11 posto više, odnosno 312.750 kuna. U istom periodu proračun Hrvatskih voda smanjen je za 12,7 posto. Podaci za 2019. godinu još nisu dostupni.