Doznajemo detalje pregovora o totalno novom planu za Ustavni sud
Telegram ekskluzivno doznaje detalje pregovora o dubinskoj promjeni
U diskretnim i kompliciranim pregovorima predstavnika lijeve i desne koalicije oko Ustavnog suda, počeli su se nazirati prvi obrisi budućeg sastava te institucije. Milanovićev povjerenik za ustavna pitanja Peđa Grbin, Šeksov nasljednik u HDZ-u Davorin Mlakar te Mostov potpredsjednik Sabora i stručnjak za ustavno pravo profesor Robert Podolnjak tjednima pregovaraju o kriterijima i mehanizmu izbora novih sudaca.
A bira se njih ukupno deset. Iz sadašnjeg sastava Ustavnog suda, obilježenog nizom skandala (slučaj sutkinje Banić) i kontroverznih odluka (presude Bandiću i Sanaderu), ostaju samo trojica: Mato Arlović, Miroslav Šeparović i Antun Palarić. Prvi je bivši visoki član vodstva SDP-a. Druga dvojica, Šeparović i Palarić, rezultat su izravnog Sanaderovog inženjeringa na sudu.
Trojica ostaju na sudu
Recimo da bi Arlović spadao u ponešto liberalniju frakciju sudaca iako se prečesto priklanjao konzervativnoj većini i njihovim odlukama. Druga dvojica, Šeparović i Palarić, školski su reprezenti konzervativne struje koja već godinama, u različitim interesnim i istim političkim savezništvima, dominira sudom.
Prema Telegramu dostupnim informacijama, na sastancima gospode Grbina, Mlakara i Podolnjaka, kojima se ponekad pridruže neki istaknutiji pravni stručnjaci s obje strane političkog spektra, pokušava se dogovoriti jasna kvota imenovanja. Zasad se, kako čujemo, načelno diskutira o nekoliko modela: 6 osoba iz desne koalicije naspram 4 iz lijeve, zatim jednaka podjela 5 prema 5 i još jedna, možda najizglednija varijanta, 4 kandidata iz desne koalicije te 4 kandidata iz lijeve plus još dva.
Prema stavovima nekih pregovarača, prva varijanta 6:4, gdje bi u podjeli dominirala desna koalicija na čelu s HDZ-om, jako je problematična za SDP. Predstavnici HDZ-a inzistiraju da se tim modelom vjerodostojno preslikava odnos snaga u Saboru nakon izbora. Najmanje je vjerojatno, kažu nam upućeni sugovornici, da će SDP i partneri pristati na takav raspored sudačkih mjesta jer HDZ-ov argument ne može biti dalje od političke realnosti. S dvojicom sudaca koji ostaju (Šeparovićem i Palarićem), objašnjavaju, HDZ bi imao osam političkih istomišljenika na sudu i ozbiljno bi bila poremećena ravnoteža.
Ostala dva modela, pak, pružaju realnije temelje za konačni dogovor. Bez obzira je li riječ o modelu 5:5 ili onom 4:4:2. Oba modela, kako doznajemo od upućenih sugovornika, predviđaju potpunu autonomiju odabira kandidata. Dakle, na predložena imena budućih sudaca ne bi postajala mogućnost stavljanja veta druge strane. Popisi bi bili konačni i nepromjenjivi. Osim kod prijedloga 4:4:2 gdje bi se o ta dva kandidata pregovaralo između lijeve i desne koalicije.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Robert Podolnjak, u intervjuu za prošli broj Telegrama, objasnio je da je ovaj izbor ustavnih sudaca osjetljiva zadaća cjelovite rekonstrukcije Ustavnog suda. “To će biti iznimno težak posao, ali svjesni smo da bi neuspjeh u izboru ustavnih sudaca u potpunosti ugrozio ustavnopravni poredak. Ne samo da se ne bi mogla provesti ocjena ustavnosti i zakonitosti propisa nego se ne bi mogao imati nadzor nad provedbom i ustavnosti parlamentarnih izbora i referenduma”, kazao je novinaru Telegrama jedan od čelnika Mosta.
Podolnjak je također upozorio na još jedan problem. A to je kratkoća roka u kojem se mora pronaći razmjerno veliki broj kvalitetnih stručnjaka. Kako doznajemo, sve strane imaju preliminarne spiskove kandidata iako se još nije došlo do te faze u razgovorima.
Milanovićeva stranka sprema se, kako doznajemo, gotovo sigurno poslati na Ustavni sud stranačkog patrijarha i bivšeg šefa Sabora Josipa Leku te saborsku veteranku Ingrid Antičević-Marinović. Na to, barem za Leku, upućuje činjenica da je umjesto njega u novi saziv DSV-a izabran bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Osim te čvrste stranačke jezgre skloni su ponoviti kandidaturu riječke profesorice ustavnog prava Sanje Barić (ona je na prošlom saborskom glasanju u mandatu lijeve koalicije gotovo skupila potreban broj glasova) i čini se bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića (on je dobio nešto manje glasova od profesorice Barić). Ne može se, naravno, isključiti mogućnost i nekih novih imena. Pogotovo jer će se oko imena kandidata Milanović konzultirati s vodstvom HNS-a koje SDP ne želi isključiti iz procesa odlučivanja. Moguće je da će i oni imati svog kandidata uz suglasnost najjače oporbene stranke.
Poznavatelji prilika upozoravaju da će biti jako zanimljivo pratiti reakciju HDZ-a na ponovljenu kandidaturu Mladena Bajića. “Ako se postigne dogovor o nemiješanju u stranačke liste, Bajić onda ulazi. Ako se pak HDZ pobuni u kontekstu drukčijeg dogovora teško će moći upućenoj stručnoj javnosti objasniti što im kod njega zaista smeta. Osim za njih porazne činjenice da je optužio HDZ u aferi Fimi media koja je je još valjana”, kaže naš sugovornik.
Pozicija Mosta
HDZ je, opisuju naši sugovornici, posebno diskretan oko imena. “Zapravo, imaju stanovitih problema osnovnog principa smjenjivanja deset sudaca. Neki od tih sudaca, a politički i interesno bliski HDZ-u, baš jako lobiraju kod različitih ljudi u vrhu stranke da ih se ipak ostavi na Ustavnom sudu”, kaže jedan od izvora blizak HDZ-u.
Sudeći prema informacijama koje cure s Ustavnog suda u iščekivanju velike čistke, sadašnja predsjednica Jasna Omejec ne želi samo tako otići. Spominje se alternativni plan po kojem bi Omejec, za novi mandat na čelu Ustavnog suda, predložila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU). Time bi se pokušala zaobići nova pravila izbora sudaca.
Jasno je da će mnogo toga ovisiti o poziciji Mosta. Sada su vrlo čvrsti da svih deset sudaca mora otići. Ne bi bilo iznenađenje da se predomisle zbog tzv. viših interesa njihove koalicije s HDZ-om. Ili da se, kao kod rasprave o izvješću HNB-a, dogovore sa SDP-om. I tako pokušaju stvoriti dvotrećinsku većinu za izbor novih sudaca Ustavnog suda. Naravno, bez HDZ-a.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 19. ožujka 2016.