Nekad je nužno odabrati stranu

Doznajemo: Kaos s projektom čuvenog državnog clouda ide dalje: sad im je, ne šalimo se, poništeno poništenje natječaja

Državna komisija za javnu nabavu uvažila je žalbe informatičkih tvrtki i vratila odluke Apisu. Državni cloud je do daljnjeg na čekanju

25.09.2019., Sibenik - Vecernjakov digitalni autobus gostovao je u Sibeniku. Ivan Malenica
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Kako je Telegram otkrio prije nešto više od mjesec dana, državno-gradska tvrtka APIS IT poništila je dva ključna natječaja za uspostavu najvažnijeg nacionalnog projekta digitalizacije, državnog clouda. Službenog naziva Centar dijeljenih usluga (CDU), kad se konačno uspostavi u cijelosti, uvezat će na istom mjestu e-usluge javnog sektora. Ukratko, uvest će hrvatsku birokraciju u 21. stoljeće. Kad se uspostavi.

Službeni razlozi poništenja koje je Apis tada naveo zvučali su pomalo nevjerojatno: Ministarstvo pravosuđa i uprave, tvrdili su, nije im osiguralo novac za preostale dvije, financijski najteže javne nabave. K tome je i natječajna dokumentacija za sustav (napisana početkom 2019.) već zastarjela zbog izmjena različitih državnih propisa. Stoga su zaključili kako je najbolje i najjeftinije sve poništiti, ažurirati dokumentaciju i krenuti ispočetka s nabavom.

‘Potencijalno velik financijski rizik’

Očekivano, informatičke tvrtke koje su se javile na natječaje i čekale odluku dvije godine, upregnule su pravnike i zatražile obustavu tih novih Apisovih nabava sve dok se ne odluči o njihovim žalbama, koje su na kraju usvojene.

Oboje se, zanimljivo, dogodilo istoga dana, 21. lipnja, kada je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave dala za pravo tvrtkama, pa poništila – Apisovo poništenje natječaja. I vratila mu odluke o nabavama, kako se to formalno kaže, na ponovno postupanje.

Tako Apisu sada, da pojednostavimo, preostaju dvije opcije: odabrati izvođače i krenuti u izradu preostalih dijelova CDU-a s dodatnim izmjenama i doradama u hodu, što bi, rekli su u žalbenom postupku, “moglo imati potencijalno velik financijski rizik” ili se mogu žaliti nadležnom Visokom upravnom sudu, pa držati palčeve da ta viša instanca poništi odluku o poništenju poništenja. Dobro ste pročitali.

Strahuju od gubitka europskog novca

U pitanju je, osim referenci, i ogroman novac. Dva najveća preostala natječaja CDU-a, za “Sustav upravljanja dokumentima, predmetima i radnim tokovima” (Grupa 1) te “Sustav upravljačkog i troškovnog računovodstva i javnu nabavu” (Grupa 2) vrijedna su 132,4 milijuna kuna bez PDV-a.

Cijeli projekt, pak, vrijedan je 360 milijuna kuna i sufinancira se iz europskih fondova, što dodatno komplicira stvari: Apis strahuje, vidljivo je iz dokumentacije, kako će eventualne veće izmjene ugovora i povećanje cijena “dovesti projekt u opasnost i smanjiti financijsku potporu EU”. O rokovima koji cure da i ne govorimo.

Bivša Škorina tvrtka trebala dobiti posao

Iz objavljenih zapisnika o pregledu i ocjenama ponuda, što je bilo dovršeno još 2019., vidljivo je i tko je trebao dobiti poslove. U Grupi 1, s najboljom ponudom od 86,7 milijuna kuna s PDV-om, okvirni ugovor trebao se sklopiti s tvrtkom Omega software, kojoj je suvlasnik bio tadašnji predsjednički kandidat, pjevač i poduzetnik, Miroslav Škoro.

U Grupi 2, najbolja i jedina ponuda vrijedna 55,9 milijuna kuna s PDV-om došla je od zajednice tvrtki Dokument IT, Algebre, Atos IT solutions and services te zagrebačke tvrtke Laus CC. Žalbe na obje grupe, nakon što je Apis u svibnju ove godine sve poništio, podnijele su upravo zajednice ponuditelja predvođene Dokument IT-om. Omega software se nije žalio.

Novac ipak nije bio problem?

Da rezimiramo, cijeli natječaj za posljednje dvije grupe CDU-a doveden je do posljednjeg koraka, odluke o odabiru, još u listopadu 2019. I tada je sve stalo, iako se o ponudama trebalo odlučiti u roku od 120 dana.

Jedan od dva glavna argumenta Apisa u poništenjima bilo je kako nisu znali je li novac osiguran, pravdajući se da ih Ministarstvo uprave nije obavijestilo o tome jesu li sredstva, uslijed korona-krize, osigurana. No, Državna komisija im nije prihvatila opravdanje.

Naime, u žalbenom postupku DKOM je utvrdio kako Apis “nije dokazao da financijska sredstva nisu osigurana” jer ih je u studenom 2020. Ministarstvo financija dopisom obavijestilo da “plaćanje dospjelih obveza ni na koji način neće biti ugroženo”. Novac, čini se, nije bio u pitanju.

Dokumentacija po starim propisima

Drugi glavni Apisov argument u žalbenom postupku također je bio povezan s financijama, a odnosi se na nekoliko novih državnih propisa zbog kojih, tvrde, treba promijeniti dokumentaciju, ažurirati tehničke specifikacije. U protivnom će cijela priča, smatraju u Apisu, dosta poskupiti i dodatno zakomplicirati ionako složen projekt, a u pitanje se dovodi i financijska održivost projekta ugovorena s EU.

Primjerice, dokumentacija natječaja je pisana po zastarjeloj Uredbi o uredskom poslovanju iz 2009. godine, a nova Uredba koja se najavljivala godinama, usvojena je tek prije nekoliko tjedana.

Državni oblak i dalje na čekanju

No, ni to nije prošlo kod DKOM-a, koji smatra kako su ugovorima ionako predviđene fleksibilnosti u prilagodbi samog projekta, a kako ni sam Apis nije siguran koliko su točno velike potencijalne izmjene, žalbe tvrtki su u cijelosti prihvaćene.

Dakle, Apisovo poništenje natječaja nakon dvije godine, prema DKOM-u, nije bilo zakonski utemeljeno. No kraj priče, da ne kažemo uspostava državnog oblaka, još je daleko: tek ako ne bude više proceduralnih peripetija i posao krene, hipotetski recimo, već sutra – tek ćemo za koju godinu znati koliko će, na kraju, projekt ukupno koštati hrvatski proračun, a koliko europski.