Doznajemo: Sjećate li se skupe zgrade u Bruxellesu koja godinama zjapi prazna? Samo 2019. koštala nas je 200.000 kn

Do kraja godine Ministarstvo vanjskih i europskih poslova naručit će analizu isplativosti daljnjih ulaganja u tu nekretninu

ZADNJA IZMJENA: kol 6, 2020

Do kraja ove godine trebalo bi konačno biti poznato što će biti sa zgradom u Bruxellesu, koju je država kupila početkom 2013. godine, da bi u nju preselila hrvatska diplomatska predstavništva u tom gradu, ali je još uvijek nije stavila u funkciju. Nakon što je lani Državna revizija preporučila da se izradi analiza isplativosti ulaganja u tu nekretninu, koja je prije sedam i pol godina plaćena 11,5 milijuna eura, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova planiralo je natječaj za izradu te analize raspisati do kraja lipnja.

U planu nabave za ovu godinu, Ministarstvo je predvidjelo da će do kraja drugog kvartala naručiti “usluge procjene isplativosti uređenja zgrade u Bruxellesu”. Procijenjena vrijednost te nabave iznosi sto tisuća kuna. No, na naš upit jesu li uslugu nabavili i po kojoj cijeni, iz resora ministra Gordana Grlića Radmana odgovaraju da će tu situaciju riješiti do kraja ove godine. “Sukladno nalazu i preporukama Državnog ureda za reviziju, rok za postupanje po predmetnoj temi je kraj 2020. godine, te se radi na tome da se u tom roku i izvrši”, kažu iz Ministarstva.

Troškovi 210 tisuća kuna

Dok se čeka razrješenje njezinog statusa – hoće li se u nju dalje ulagati kako bi bila useljena ili će se o nje sasvim odustati – famozna zgrada ne samo da zjapi prazna, nego i stvara nove troškove, potvrdili su nam u Ministarstvu. Samo u prošloj godini, proizlazi iz odgovora na naš upit, troškovi su iznosili oko 210 tisuća kuna.

Ministarstvo smo pitali koliki su bili troškovi održavanja te zgrade u 2019. godini, odnosno koliko je potrošeno iz državnog proračuna, a ima veze s tom zgradom. “U 2019. godini troškovi režija za navedenu zgradu iznosili su 28.009,61 eura”, navodi Ministarstvo u svom odgovoru. O kakvim se konkretno režijama radi, s obzirom da je zgrada prazna, iz MVEP-a, međutim, nisu detaljizirali.

Što je pokazala stara studija?

Prije četiri godine, Državna revizija je u svom izvješću nešto preciznije navela rashode povezane s tom zgradom. Revizori su tada napisali da je Ministarstvo do kraja 2015. godine (dakle, u roku od nešto manje od tri godine otkako je donesena odluka o kupnji te nekretnine) “evidentiralo rashode u vezi sa spomenitom zgradom (…) u iznosu od 160.155 eura, odnosno 1.219.484 kn”.

Rashodi su se, prema tom izvješću, odnosili na usluge odvjetnika i javnog bilježnika, usluge tehničkog pregleda, izradu projektne dokumentacije (što su sve stavke koje su imale veze s pokušajem njezinog stavljanja u funkciju), ali i na održavanje i osiguranje zgrade te režijske troškove. Nakon tog nalaza Državne revizije otprije četiri godine, Ministarstvo je već naručilo jednu studiju o isplativosti ulaganja u taj objekt.

Tada je analiza sudskih vještaka za graditeljstvo i arhitekturu pokazala da bi zgradu – površine oko četiri tisuće kvadratnih metara, sa 68 parkirnih mjesta i prostorom za arhivu – trebalo što prije završiti i u nju useliti hrvatske diplomate. Tada je, dakle, procijenjeno da se isplati uložiti dodatna sredstva i nekretninu staviti u funkciju. Jedan od razloga je, možda, bila i činjenica da je Hrvatska upala u raspored za prvo predsjedanje Vijećem Europske unije.

Stalno nove komplikacije

Situacija se, međutim, u međuvremenu dodatno zakomplicirala. Među ostalim, propao je natječaj za njezinu rekonstrukciju jer je na njega pristigla samo jedna ponuda, a i ona je bila osjetno viša od procjene države – Vlada je planirala potrošiti oko 38 milijuna kuna, dok je ponuda bila za desetak milijuna kuna viša. To je nagnalo Državnu reviziju da se još jednom, lani, pozabavi istom nekretninom.

Predložili su Ministarstvu da analizira isplati li se još uvijek investirati u taj objekt. Pritom treba uzeti u obzir koliko treba novca uložiti dok ne bude useljiva, koliko će koštati njezino održavanje, ali i koliko će prostora država trebati u Bruxellesu narednih godina – sasvim sigurno manje nego što je trebala za smještaj diplomata za vrijeme predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici ove godine. Kako kupljena zgrada nije bila spremna, država je, kako smo već pisali, u tom razdoblju morala unajmiti dodatni prostor, uz mjesečnu cijenu od 28.800 eura.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
467 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program