Doznajemo što piše u planu Vlade o razvoju Hrvatske do 2030.; tvrde da ćemo stajati fantastično

Prema neslužbenim informacijama Telegrama, Vlada je u strategiji zacrtala dosta ambiciozne ciljeve koje bismo trebali ispuniti do kraja desetljeća, uz prilično optimističnu sliku kako bi Hrvatska za deset godina trebala izgledati.

Pandemija i potres

Prijedlog Nacionalne strategije Vlada je, prema zakonu o sustavu strateškog planiranja, trebala poslati u Sabor do 1. ožujka ove godine. Radna verzija dokumenta, prema neslužbenim informacijama, doista je u to vrijeme bila izrađena, ali nije poslana u proceduru. Vlada je odlučila da je – zbog izbijanja pandemije koronavirusa te snažnog potresa koji je pogodio Zagreb – treba nadopuniti.

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je u Našicama izjavio da se radi na redigiranju razvojne strategije, jer je izrađena prije pandemije i izmijenjenih gospodarskih okolnosti, te da je u tijeku njezina finalizacija. “Novi nacrt je pri završetku”, potvrdila je u srijedu na Hrvatskom radiju i resorna ministrica Nataša Tramišak.

Ukorak s EU

Prije nego što dokument bude pušten u javnu raspravu, u Vladi ne žele otkrivati detalje svog plana razvoja Hrvatske do 2030. godine. Telegram je, međutim, iz neslužbenih izvora doznao nekoliko konkretnih ciljeva i pokazatelja koje je Vlada predvidjela u zasad još uvijek neslužbenim verzijama nacrta strategije.

U Banskim dvorima planiraju da Hrvatska do 2030. godine uhvati korak s razvijenijim i bogatijim članicama Europske unije. Prema neslužbenim informacijama, Vlada je predvidjela konkretne pokazatelje učinka Nacionalne strategije, a jedan od njih odnosi se na rast BDP-a.

Napredujemo globalno

Za deset godina bi hrvatski BDP po stanovniku, izražen paritetom kupovne moći, trebao dosegnuti 75 ili 80 posto prosjeka EU-a (različite brojke spomenute su, prema neslužbenim informacijama, u različitim radnim verzijama, ali je u oba slučaja riječ o ambicioznim pokazateljima). Lani smo bili na 65 posto, pri dnu ljestvice EU članica.

Hrvatsko gospodarstvo bi, nadalje, prema neslužbenoj verziji Vladinog plana, trebalo postati jedno od 40 najkonkurentnijih u svijetu. U prošlogodišnjem izvješću Svjetskog gospodarskog foruma bili smo na 63. mjestu, što je bilo poboljšanje od pet mjesta u odnosu na godinu ranije. No, prema Telegramovim informacijama, Vlada izričito kao cilj navodi da hrvatsko gospodarstvo do 2030. godine uđe među 40 najkonkurentnijih prema Indeksu globalne konkurentnosti.

Digitalna država

U nacrtu strategije spominje se i drugi indeks, onaj europski koji mjeri koliko je neko gospodarstvo i društvo digitalizirano. U lipnju ove godine objavljeno je da je, po DESI indeksu, Hrvatska lani bila 20. od 28 članica (Britanija je prošle godine još bila u EU). Ali, Vladin je plan da u narednom desetljeću ostvarimo značajan skok – da dosegnemo europski prosjek, pa čak i da uđemo među deset najboljih EU članica.

Digitalizacija će stoga biti bitna sastavnica nacionalne razvojne strategije. Pogotovo u onom dijelu koji se odnosi na javnu i državnu upravu, poput pravosuđa, zdravstvenog sustava i drugih usluga koje trebaju biti dostupni građanima, ali i gospodarstvu.

Od eura do pametnih sela

U listopadu prošle godine Telegram je pisao o, za Hrvatsku, nepovoljnom izvješću Europske komisije o stupnju digitalizacije javnih uprava i usluga zemalja članica. Tijekom proljeća, dok je zemlja bila u lockdownu, pisali smo i kako je država odjednom shvatila da može funkcionirati i drugačije. Prema neslužbenim informacijama, upravo je to iskustvo iz lockdowna spomenuto i u nacrtu Nacionalne strategije.

Na više od sto stranica radne verzije dokumenta nabraja se i niz drugih prioriteta i planova za razvoj Hrvatske: uvođenje eura, razvoj turističkih potencijala, ulaganja u zdravstvo, demografska politika, energetska obnova, gospodarenje otpadom, promicanje električnog prijevoza, razvoj pametnih gradova, sela i otoka i tako dalje.

Revidirane ambicije?

Globalna pandemija i snažan potres u Zagrebu i okolici ostavili su, međutim, ozbiljne gospodarske posljedice na zemlju – samo šteta od potresa procijenjena je na više desetaka milijardi kuna, a obnova će trajati godinama, ako ne i dulje. Hoće li, zbog tih vanjskih okolnosti, Vlada morati revidirati svoje ambiciozne ciljeve?

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pitali smo jesu li, bez obzira na epidemiju i potres, u strategiji zadržali ambiciozne ciljeve o dosezanju europskog prosjeka u pogledu BDP-a te o uvrštavanju među (naj)konkuretnije države; smatraju li da su ti ciljevi i dalje ostvarivi te koju će ulogu u njihovoj realizaciji imati financijska sredstva Europske unije.

U opširnom odgovoru Ministarstvo, među ostalim, spominje snažniji društveno-gospodarski rast i razvoj te podizanje standarda i kvalitete života ljudi u Hrvatskoj. Nabrajaju i tko je sve bio uključen u izradu dokumenta, ali o konkretnim brojkama za koje smo ih pitali – o BDP-u i konkuretnosti – ne govore konkretno.

Što kaže Ministarstvo

“Nacrt Nacionalne razvojne strategije, kao i ključni pokazatelji učinka, usuglašavaju se između resora te će ciljane vrijednosti biti predložene u Nacrtu koji će biti predstavljen javnosti”, istaknuli su još krajem rujna u odgovoru na naš upit. Iz njihovog odgovora može se ipak zaključiti da ambicije Vlade ostaju na istoj razini.

“Ciljevi u Nacionalnoj razvojnoj strategiji moraju biti postavljeni jasno i ambiciozno, a u kontekstu 22 milijarde eura koje su dostupne Republici Hrvatskoj u razdoblju na koje se odnosi i strategija te sve planirane reforme mogu biti podrška za postizanje 75% EU BDP-a, kao i podići Republiku Hrvatsku na visoko mjesto indeksa globalne konkurentnosti”, odgovorili su nam iz Ministarstva.