U HDZ-u, doznajemo, razgovaraju o ukidanju predizbornih koalicija i podizanju izbornog praga na sedam posto

Razmišlja se i o ukidanju d'Hondtovog izračuna i njegovom zamjenom bonus mandatima za najjaču stranku

30.06.2020., Rijeka - Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Andrej Plenkovic zajedno s kandidatima s liste HDZ-a za 8. izbornu jedinicu druzio se s gradjanima i simpatizerima na Korzu.
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL
FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

U HDZ-u se ovog tjedna na sastancima središnjih državnih tijela, kako doznajemo, između ostalog razgovaralo i o promjeni izbornog sustava. Sazriju li ideje o kojima se pričalo i pretvore li se u konkretna zakonska rješenja, na hrvatskoj političkoj sceni moglo bi preživjeti tek nekoliko najvećih političkih stranaka.

Naime, kako doznajemo, promjene o kojima se govorilo dalo bi se svrstati u tri kategorije – ukidanje predizbornih koalicija, podizanje izbornog praga na sedam posto i ukidanje d’Hondtove metode proračuna mandata u korist bonusa za relativne pobjednike po izbornim jedinicama. Po okvirnim procjenama koje se mogu čuti iz HDZ-a, takvim izmjenama ta stranka bi s ovim izbornim rezultatom imala 78-79 mandata i sama bi držala većinu u parlamentu.

Plenković još preklani spominjao izborne bonuse

Osnovna namjera ovakve vrste promjena izbornog sustava, bez obzira kako bi točno na kraju bila definirana, jest da se izbjegne velika fragmentacija Sabora i time olakša sklapanje parlamentarne većine. Uostalom, o tome je i sam Andrej Plenković već javno govorio.

U studenom 2018. godine, Plenković je, u intervjuu za Novu TV, spominjao, onako usput, izborne bonuse. “U ovakvom izbornom sustavu, gdje je jako teško, bez obzira kako uvjerljivi bili na izborima, dobiti 50 posto, radite partnerstva i koalicije s onima koji vas podržavaju od onoga što u ovom trenutku postoji u Hrvatskom saboru”, kazao je tada premijer.

Dizanje praga

Onda je izdvojio i primjer Grčke. “Možemo ići u promjenu izbornog sustava kao u Grčkoj, da relativni pobjednik dobije još jedno 30 bonus mandata, pa nećete imati nikakav problem”, odgovorio je Plenković na jedno od pitanja. Grčka je zadnjih godina mijenjala izborni zakon, najprije ukinuvši bonus zastupnike za pobjedničku stranku, da bi ih nedavno ponovno vratili.

U nedavnoj predizbornoj kampanji, premijer je u nekoliko navrata govorio o izbornom zakonu. Krajem lipnja u Večernjem listu je podsjetio da je više puta izjavljivao “da naš izborni zakon dovodi do fragmentacije”. “Što se nas tiče, nema nikakvog problema u tome da ne bude predizbornih koalicija i da se digne prag”, citirao je Večernji Plenkovića.

Najviši prag u EU?

Dva dana prije izbora, u sučeljavanju s tadašnjim predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem, Plenković je dao naslutiti da, u slučaju izborne pobjede, razmišlja o promjenama izbornog zakona. “Izborni zakon je zreo za promjene. To je tema za idući mandat. Ovaj je bio pun ekonomskih izazova”, kazao je tada premijer.

Iako se radi tek o početku razgovora koji je pokrenut među HDZ-ovcima, izgleda da to vrijeme o kojem je govorio Plenković dolazi. Ideje o kojima se pričalo očito će se još brusiti, no ovdje ipak valja napomenuti kako nigdje u EU izborni prag nije toliko visoko postavljen, na sedam posto. U Njemačkoj su, primjerice, zabranjene predizborne koalicije, ali prag je pet posto.

Gdje su tu – Čačić i Štromar?

Izmjene izbornog sustava, međutim, koliko god ih Plenković očito priželjkivao, mogle bi biti (pre)velik zalogaj za premijera i njegovu stranku. Nešto će se o izmjeni izbornog sustava – ako se šef HDZ-a doista odluči na taj korak – morati ipak pitati i HDZ-ove koalicijske partnere. Dok se status zastupnika manjina ne bi mijenjao (ali bi, u uvjetima kad u Sabor ulazi znatno manje stranaka vjerojatno imali i manji utjecaj na konačno sklapanje većine) pa se može pretpostaviti podrška njih osmero, pitanje je što bi napravili Predrag Štromar (HNS) i Radimir Čačić (Reformisti).

Ni jedan od dvojice članova vladajuće većine koji su mandate osvojili u Trećoj izbornoj jedinici Sabor ne bi vidio da su pravila o kojima se priča u HDZ-u bila na snazi – i HNS i Reformisti su dobili manje od sedam posto glasova. Kako je za donošenje izmjena izbornog zakona nužno 76 glasova, a točno toliko iznosi većina koja je podržala Plenkovića za mandatara, jasno je da se, bez Štromara i Čačića, matematika ponešto komplicira. A upravo su komplikacije takve vrste ono što bi ovakvim ili sličnim izmjenama izbornog sustava HDZ ubuduće želio izbjeći.