Nekad je nužno odabrati stranu

Doznajemo: USKOK sumnja da je Josipa Rimac poduzetnicima iz BiH gurala još jednu vjetroelektranu

Pronađeni su dokazi u mobitelu bivše državne tajnice koji bi mogli otvoriti novi krak istrage

USKOK sumnja da je bivša državna tajnica Josipa Rimac trebala svojim vezama pogurati još jedan projekt tvrtke C.E.M.P. čiji su vlasnici Milenko Bašić i Dragan Stipić već pod istragom zbog afere vjetroelektrane Krš Pađene. Radi se o još jednoj o vjetroelektrani, onoj u Žujinom polju između Knina i Gračaca.

Rimac je, sumnjaju istražitelji, trebala i za Vjetroelektranu Žujino polje iskoristiti svoj položaj državne tajnice. Naime, USKOK tvrdi da ju je Milenko Bašić za to već bio angažirao. Ovaj krak istrage službeno još nije otvoren, no doznajemo da ga istražitelji ozbiljno razmatraju.

Dokazi iz mobitela Josipe Rimac

Dokazi koji ukazuju na još jedan sumnjivi angažman Josipe Rimac navodno su pronađeni tijekom analize njezine tajno snimljene komunikacije s Milenkom Bašićem. Informacije o njihovoj suradnji na VE Žujino polje postoje i u porukama koje su razmjenjivali.

Iz mobitela Josipe Rimac izvučene su stotine tisuća stranica podataka koje istražitelji već tjednima pomno analiziraju u potrazi za novim inkriminacijama protiv bivše visokopozicionirane HDZ-ovke.

Podaci iz mobitela uparuju se s onim što je snimljeno tajnim nadzorom i prisluškivanjem do sredine 2020. godine. Tada je, kao što je poznato, Rimac uspjela pronaći bubu postavljenu u svom vozilu i na taj način kompromitirati nastavak tajne operacije.

Idejno rješenje za VE Žujino polje

Među dokumentima koji su od bivše državne tajnice oduzeti tijekom pretrage njezinog doma nalazi se, doznajemo iz izvora bliskih istrazi, i idejno rješenje za izgradnju Vjetroelektrane Žujino polje. Istražitelji vjeruju da je i to jedan od dokaza njezine suradnje s Bašićem, te da ukazuje na zaključak da mu je gurala nezakonite projekte.

Osim vjetroparka Krš Pađene i Vjetroelektrane Žujino polje, Milenko Bašić planirao je u Hrvatskoj realizirati i Vjetroelektranu Vučje polje iznad Peruče i Ravno na Dinari. Kao ukupna vrijednost sva tri projekta spominjano je 4,5 milijardi kuna.

Koga je sve kontaktirala Rimac?

USKOK tvrdi da je Bašić angažirao Josipu Rimac da mu pomaže u rješavanju poslovnih problema tvrtke C.E.M.P. Sumnja se da mu je pomagala kod izdavanja suglasnosti, dozvola, rješenja i mišljenja potrebnih za realizaciju projekta Vjetroparka Krš Pađene još od 2017. i to koristeći svoj službeni položaj i društveni utjecaj.

U međuvremenu je utvrđeno da je zbog Bašića kontaktirala predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva državne imovine, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstva turizma, Ministarstva financija, Carinske uprave, Porezne uprave, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Državnog inspektorata, Hrvatskih šuma d.d., Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE), Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), Hrvatske elektroprivrede d.d., Hrvatske banke za obnovu i razvoj, Hrvatske poštanske banke, Ureda za zakonodavstvo Vlade RH kao i brojne druge dužnosnike.

U tajno snimljenim kontaktima požurivala ih je te, kako se sumnja, u pojedinim slučajevima tražila da donesu i nezakonite odluke potrebne za razvoj projekta Vjetroparka Krš Pađene koji, kako tvrdi USKOK, nije ispunjavao uvjete za njihovo izdavanje.

Zaradili bi nezakonito milijarde?

Prema rješenju o otvaranju istrage, Josipa Rimac sredila je da HERA odobri Bašiću status povlaštenog proizvođača električne energije. To u stvarnosti znači da bi njegov C.E.M.P. mogao Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE), državnoj tvrtki koja otkupljuje energiju iz obnovljivih izvora, prodavati struju po cijeni višoj od redovne.

U pitanju je, kako je ranije priopćio USKOK, iznos od 94 eura po megavatu koliko bi Bašić mogao fakturirati hrvatskom otkupljivaču. Redovna otkupna cijena iznosi 43 eura po megavatu. Iznos koji je odobren C.E.M.P.-u je, dakle, za 118 posto veći.