Doznajemo: Vanđelić za obnovu pokušava zaposliti još ljudi, a Vlada ga četiri mjeseca hladno ignorira
U Fondu tvrde da od travnja čekaju Horvatov odgovor oko zahtjeva za zapošljavanje putem javnog natječaja
Damir Vanđelić sjedio je sasvim sam za dugačkim stolom u dvorani Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Desno od šefa Fonda za obnovu bile su pripremljene, ali prazne stolice: dvoje bliskih Vanđelićevih suradnika nije došlo na konferenciju za medije.
„Jednostavno imamo malo ljudi“, objasnio je Vanđelić zašto se, iako najavljeni, njegovi suradnici nisu u petak pojavili na prezentaciji izvješća o radu Fonda za obnovu. „Procijenili smo da nije isplativo da budu ovdje“, nego da je bolje da se bave sklapanjem ugovora u skladu s novim programom mjera koji je dan ranije, u četvrtak, donijela Vlada.
Deficit potrebnih kadrova
Prizor iz dvorane NSK, kao i objašnjenje šefa Fonda, tek su slikovita potvrda da se obnova Zagreba i Banije nakon potresa suočava s novim, zasad neriješenim problemom: u državnim institucijama nema dovoljno traženih stručnjaka što dodatno otežava ionako dramatično sporu obnovu.
Obnovu, poznato je, prati niz nevjerojatnih problema. Zakon, koji je trebao biti provediv, kvalitetan i održiv, očito nije ništa od toga jer ga Vlada namjerava mijenjati. Država ima problem s utvrđivanjem bitnih podataka iz vlastitih evidencija. Zapinje na neriješenim imovinsko-pravnim odnosima. Neki natječaji su sve donedavno padali zbog prenisko postavljenih cijena. I tako dalje.
Podugačkom popisu treba sada dodati još jedan – kadrovski. U Fondu za obnovu, koji vodi Vanđelić, o ovom problemu govore otvoreno: umjesto sto radnih mjesta, koliko ih imaju po sistematizaciji, dosad su uspjeli popuniti 48. Više od polovice predviđenih radnih mjesta u Fondu je i dalje prazno. A tempo zapošljavanja prilično je usporen – u kolovozu su, na primjer, zaposlili troje novih ljudi.
Natjecanje među resorima
Od 48 zaposlenika, 43 ih je zaposleno putem premještaja. Došli su, dakle, iz drugih državnih institucija, uglavnom ministarstava. Pred kraj kolovoza, pak, iz Fonda za obnovu poslali su novi poziv državnim službenicima zainteresiranim za prelazak u Fond, nudeći još 26 slobodnih radnih mjesta, za koja su, međutim, potrebna i specifična znanja. Na primjer, certifikat za obavljanje poslova javne nabave.
Pozivi Fonda (ovaj iz kolovoza je drugi), međutim, očito ne sjedaju uvijek baš najbolje u ostatku državne uprave. Osobito u resorima čiji se službenici ustvari bave istim poslom, ali za manju plaću. Večernji list je ovoga tjedna objavio da su u Fondu plaće za radno mjesto istog ranga 30 posto više nego u ministarstvima i Središnjem uredu za obnovu.
Nije stoga nimalo neobično ako su ljudi zainteresirani za premještaj. Na poziv iz kolovoza javilo se dosad tridesetak službenika, od čega ih je desetak tražene tehničke struke ili s potrebnim certifikatima. No, postupak selekcije još uvijek traje. Ranije iskustvo, međutim, pokazuje da ne ide uvijek glatko.
Odbijenice iz ministarstva
Čelnici nekih državnih tijela ne daju potrebnu suglasnost za premještaj. Barem ne svima koji to traže. „Neki su na premještaje pristali, neki djelomično, a neki su slali odbijenice“, kažu nam u Fondu za obnovu koji je nakon prvog poziva dobio 430 prijava, od čega je 43 službenika i zaposleno. Bilo je i onih koji su htjeli prijeći u Fond, ali im šefovi nisu potpisali premještaj.
Prema neslužbenim informacijama, najviše je odobrenja, ali i odbijenica bilo u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Kako se u resoru ministra Darka Horvata bave vrlo sličnim poslom kao i kod Vanđelića, jasno je zašto je upravo iz tog ministarstva bilo najviše zainteresiranih, ali i zašto nisu bili skloni „svoje“ ljude, koji im trebaju za isti posao, puštati u Fond.
U drugim ministarstvima, poput financija, regionalnog razvoja ili gospodarstva, dosad je manje službenika tražilo premještaj, a gotovo svima je on i odobren. No, iz dosadašnjeg iskustva prilično je jasno da se prebacivanjem ljudi iz jednog resora u drugi problem ekipiranosti neće riješiti.
(Ne)očekivano ignoriranje
U Fondu za obnovu su zato zaključili da bi, ako žele popuniti sva radna mjesta, trebali zaposliti nove ljude, ljude koji ne rade već u nekom ministarstvu ili državnom uredu, nego one koji bi se javili na javni natječaj. Taj je pokušaj, međutim, naišao na debeli zid ignoriranja.
Još u travnju ove godine, Fond je, kako nam tvrde, Horvatovo ministarstvo tražio dozvolu za zapošljavanje potrebnih ljudi. Zakonom je zabranjeno novo zapošljavanje, osim ako za to postoji „opravdani i obrazloženi razlog“ , uz prethodnu suglasnost nadležnog ministra, u ovom slučaju ministra Horvata.
“S tim u vezi, Fond za obnovu uputio je zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za novo zapošljavanje Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine dana 23. travnja 2021. godine, no do današnjeg dana nismo zaprimili odgovor nadležnog ministra na zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za novo zapošljavanje“, odgovorili su iz Fonda ovoga tjedna na naš upit.
Odgovori na čekanju
Kako se ništa nije događalo, u lipnju su se obratili Ministarstvu pravosuđa i uprave, nadajući se, očito, da bi im oni mogli pomoći da krenu u zapošljavanje dvadesetak ljudi putem javnog natječaja. Ali, u resoru ministra Ivana Malenice nisu, čini se, baš bili raspoloženi miješati se u ove probleme.
„Ministarstvo uprave je odgovorilo dopisom 6. srpnja u kojem podsjeća na zabranu zapošljavanja te Fond upućuje na resorno Ministarstvo, no njima se Fond i ranije obratio i još čeka odgovor“, ističu iz Fonda za obnovu u odgovorima na naš upit.
Telegram se također obratio Ministarstvu prostornog uređenja s nekoliko pitanja. Zanimalo nas je, među ostalim, i zašto još nisu odgovorili na zahtjev Fonda za novo zapošljavanje, bez obzira na to hoće li ga prihvatiti ili odbiti. Odgovore na upit čekamo tri dana. Ustvari, tek tri dana: u Fondu za obnovu su ipak prošli znatno lošije.