Doznajemo: Zbog inflacije superodlikaša mijenjaju se propisi za upise, ali Ministarstvo ne planira riješiti ključan problem
I dalje ostaje model ocjenjivanja u školama koji proizvodi hrpu superodlikaša i velike pritiske na učitelje
Protekloga tjedna iznova se govorilo o fenomenu superodlikaša, učenika koji u višim razredima osnovne škole iz svih predmeta imaju zaključenu odličnu ocjenu pa im je opći uspjeh – prosjek svih zaključnih ocjena – 5,0. S besprijekornim uspjehom, superodlikaši nakon osnovne kreću u desant na srednje škole pa, zbog toksičnog upisnog modela, nerijetko u gimnazije ne upadaju učenici sa samo jednom zaključenom četvorkom.
Broj superodlikaša iz godine u godinu raste, pritisak na škole i nastavnike je sve veći, no uporno se baš ništa ne mijenja – niti u načinu ocjenjivanja u školama niti u samom modelu upisa u srednje škole – iako su upravo to neke od preporuka znanstvenika koji su se detaljno bavili istraživanjem ovoga problema. Upitali smo, stoga, resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja hoće li se za mandata ministra Radovana Fuchsa obračunati s ovom nerealnom situacijom u kojoj se gotovo četvrtina hrvatskih učenika može pohvaliti projekom 5,0.
Mijenjat će se pravila za upis u srednju
Iz Ministarstva za Telegram ističu, što dosad nije bilo poznato javnosti, da do kraja ove kalendarske godine namjeravaju izmijeniti pravilnik koji definira upise u srednje škole. Kažu kako će Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole mijenjati u dijelu koji se tiče bodovanja učenika za upis u srednje škole, dodatnih bodova koji se stječu po različitim kategorijama (natjecanja, otežani uvjeti obrazovanja, zdravstvene teškoće) i u dijelu koji se odnosi na upis učenika s teškoćama u razvoju.
Međutim, još uvijek ne otkrivaju kakve će konkretne promjene pripremiti. Preporuka koja proizlazi iz istraživanja Instituta za društvena istraživanja o superodlikašima jest da bi prilikom upisa u srednje škole valjalo u potpunosti odbaciti opći uspjeh kao kriterij i fokusirati se na zaključne ocjene iz predmeta koji su važni za nastavak obrazovanja u određenom srednjoškolskom programu. Trenutno važeći model funkcionira na način da prilikom upisa u srednje škole presudnu ulogu igraju zaključne ocjene od 5. do 8. razreda, tj. upravo opći uspjeh.
Gledaju se, dakle, ukupni prosjeci ocjena u svim višim razredima, a zatim još posebno zaključne ocjene u 7. i 8. razredu iz Hrvatskog, Matematike, prvog stranog jezika i triju nastavnih predmeta važnih za pojedine programe obrazovanja. Na temelju ocjena, maksimalno se može ostvariti 80 bodova za upis u srednju, a tu je i mogućnost dodatnih bodova za učenike koji ostvare dobre rezultate na natjecanjima znanja, školskim sportskim natjecanjima ili ako se, primjerice, školuju u otežanim uvjetima. No, (izvrsne) ocjene su u pravilu ključne.
Očekivanja od nacionalnih ispita
Iako preporuke istraživanja o superodlikašima sugeriraju kako je nužan zaokret i u ocjenjivanju učenika, prema kombinaciji vanjskog, standardiziranog i učiteljskog vrednovanja, Ministarstvo ne namjerava ići u tom smjeru. Ističu kako od nacionalnih ispita, koji će se ove godine provesti na uzorku petih i osmih razreda, očekuju da će poslužiti uspostavi “što objektivnijeg sustava vrednovanja”. Navode kako su odluku o uvođenju nacionalnih ispita donijeli analizirajući dostupne podatke PISA i TIMSS ispitivanja, kao i državne mature.
“Iskustva drugih država i uspješnih obrazovnih sustava govore da su upravo nacionalni ispiti jedan od ključnih mehanizama za uspostavu što objektivnijeg sustava vrednovanja”, kažu i dodaju kako će nakon njihove provedbe na reprezentativnom uzorku petih i osmih razreda ove godine, u narednim godinama ići na punu provedbu za sve učenike svih škola u određenim razredima. To bi, očekuju, trebalo omogućiti “realno sagledavanje gdje se naš obrazovni sustav doista nalazi”.
Ističu i kako škole prepoznaju rezultate nacionalnih ispita kao jedan od objektivnijih pokazatelja kvalitete rada koji im, potom, može koristiti kao putokaz za poboljšanje rada. Pa Ministarstvo u konačnici očekuje da će nacionalni ispiti u narednim godinama, kada se će provoditi u punini, postati “jedan od trajnijih mehanizama osiguranja učinkovitog i kvalitetnog obrazovanja”.
Ipak, koja su ograničenja?
Međutim, kako je Telegramu detaljno pojašnjeno iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), rezultati nacionalnih ispita ni na koji način neće utjecati na završne ocjene učenika i na bodovanje za upis u srednju školu. To, uostalom, niti nije svrha nacionalnih ispita. Oni isključivo trebaju dati povratnu informaciju učenicima, nastavnicima i obrazovnoj politici o postignućima učenika i ostvarivanju dogovorenih obrazovnih standarda.
Drugim riječima, nacionalni će ispiti – ako će se redovito provoditi – vjerojatno ocrtavati nesrazmjer između školskih ocjena i postignuća na ovim standardiziranim testovima, no oni ni na koji način neće i ne bi trebali biti komponenta u ocjenjivanju. Odluka o ocjeni učenika i dalje će u cijelosti biti na učiteljima i nastavnicima koji, nije rijetkost, dijele svoja iskustva o pritiscima samih učenika i roditelja ako se usude zaključiti bilo što ispod petice.
Nema promjene modela ocjenjivanja
Kontinuirani hibridni model vrednovanja u školama (kombinacija školskog i vanjskog vrednovanja), koji znanstvenici preporučuju kako bi učeničke ocjene bile realnije, Ministarstvu nije u planu uvesti, iako je to nekoć bila zamisao kurikularne reforme.
Bez obzira na izostanak promjene modela ocjenjivanja u školama, Ministarstvo najavljuje kako nas ove godine “očekuju značajne intervencije koje bi u relativno kratkome vremenu trebale dati vidljive rezultate”. Pritom se referiraju na nacionalne ispite koji će svakako ispričati priču o nerealno visokim ocjenama, no u konačnici na te ocjene neće utjecati te na promjenu pravilnika o upisu u srednju školu, o čemu zapravo još ništa nije poznato.