Doznali smo još neke detalje susreta predsjednice i Vučića, polažu ozbiljne nade u spašavanje odnosa

Hrvatska predsjednica i srpski premijer sastat će se u ponedjeljak

Serbian Prime Minister Aleksandar Vucic visits the Potocari Memorial prior to the burial ceremony in Srebrenica on July 11, 2015. Bosnian Muslims marked the 20th anniversary of the 1995 Srebrenica massacre by burying 136 newly identified victims. AFP PHOTO / ELVIS BARUKCIC / AFP PHOTO / ELVIS BARUKCIC
FOTO: AFP

Iako je državnički susret hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, koji će se održati u ponedjeljak, 20. lipnja, najavljen tek u petak, njegove pripreme trajale su više mjeseci. Ideja da se Grabar Kitarović i Vučić sretnu i pokušaju s mrtve točke pomaknuti hrvatsko-srpske odnose postojala je još na samom početku godine, a povod je bila obljetnica završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja (završena 15. siječnja 1998.).

No, ta ideja nije realizirana, ali su dogovori o bilateralnom susretu nastavljeni. Tražio se zgodan trenutak, ali i mjesto na kojem će se Grabar Kitarović i Vučić sresti. Želja je bila da se tim susretom pošalje i snažna politička poruka, pa je zajedničkim dogovorom postignuta suglasnost da naglasak i smisao susreta bude u poboljšanju položaja nacionalnih manjina, kako srpske u Hrvatskoj, tako i hrvatske u Srbiji.

Za mjesto izabrani Dalj u Hrvatskoj i Tavankut u Srbiji

Zato su, kao mjesta susreta izabrani Dalj u Hrvatskoj i Tavankut u Srbiji, u kojima živi značajan postotak srpske, odnosno hrvatske manjine. Dalj je između ostalog izabran i zbog činjenice da je u tom mjestu na Dunavu rođen (i sahranjen 1958.) jedan od velikana geofizike i astronomije, Milutin Milanković, Srbin, rođen u Hrvatskoj. Kako je Milanković srednju školu završio u Osijeku, u istoj gimnaziji koju su pohađali dvojica hrvatskih Nobelovaca, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, bila je ideja da Vučić posjeti i Osijek. U Osijeku naime, ispred gimnazije u Tvrđi, baroknoj jezgri grada, postoji lijepo uređen Rondel velikana, u kojem se već nalaze biste Ružičke i Preloga, kao i bista biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

Ondje, zbog svog u svijetu priznatog znanstvenog doprinosa, svakako pripada i Milanković. S obzirom na svoje srpsko podrijetlo i činjenicu da je rođen i odrastao u Hrvatskoj, Milanković je jednako kao i Nikola Tesla, znanstvenik koji podjednako pripada i hrvatskom i srpskom nacionalnom korpusu.

Bista Milutina Milankovića koju će pokloniti srpska vlada

U pripremi posjete Vučića Hrvatskoj bio je uključen i osječki gradonačelnik Ivica Vrkić, koji je tijekom pripremnih dogovora u Vladi Srbije ponudio da se Vučić u Osijeku susretne i s ansamblom osječkog Hrvatskog narodnog kazališta koji s uspjehom izvodi Puccinjevu Toscu, operu u čijoj su izvedbi nedavno sudjelovali i primadona beogradskog Narodnog pozorišta Jasmina Trumbetaš Petrović i dirigent Dejan Savić, v. d. upravitelj iste kazališne kuće.

Odlučeno je međutim da se spomen bista Milankoviću postavi ispred njegove rodne kuće u Dalju, a bistu će pokloniti srbijanska Vlada. Brončano poprsje Milana Milankovića rad je cijenjenog kipara Nikole Jankovića, koji je i autor spomeniku Nikoli Tesli, postavljenog u rujnu 2013. u New Yorku.

Grabar-Kitarović i Vučić u Srbiji će potpisati deklaraciju

Nakon otkrivanja biste Milutinu Milankoviću, Vučić će se sresti i s predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj, a zatim će cjelodnevni susret hrvatske predsjednice i srbijanskog premijera nastaviti u Srbiji. Oni će posjetiti i vojvođansko selo Tavankut, u kojem živi značajan broj Hrvata, ali i osnovna škola na hrvatskom jeziku, Matija Gubec.

Kao što je Telegram jučer prvi pisao, tijekom cjelodnevnog susreta u dvije države, Grabar Kitarović i Vučić potpisat će u Srbiji deklaraciju u koji će se naglasiti potreba unapređenja položaja nacionalnih manjina, napori na rješavanju pronalaženja nestalih tijekom rata devedesetih, ali i rješavanju drugih bilateralnih problema kao što su sukcesija i pitanje granica. Također, deklaracija će obuhvatiti i zajedničku borbu protiv terorizma, ali i potporu ulasku Srbije u Europsku uniju uz uvažavanje onih kriterija koje je morala ispuniti Hrvatska tijekom pregovora za ulazak u EU.

Deklaracija spominje i napore koje će dvije susjedne države zajednički uložiti u projekte od regionalnog i šireg značenja, kao što je modernizacija 400 kilometara duge pruge od Beograda do Zagreba, za što se kani aplicirati pred fondovima EU.