Dramatično smo podbacili s cijepljenjem ljudi starijih od 80. Ni novi plan Beroševog ministarstva ne djeluje obećavajuće

Slaba procijepljenost starijih od 80

Rokovi su debelo probijeni. Do početka travnja tek pet EU država uspijelo je ostvariti ovaj cilj i barem jednom dozom cijepiti više od 80 posto sugrađana starije životne dobi. Ipak, stvari su se u međuvremenu u većini ostalih država članica pokrenule i ubrzale. U većini, ali još uvijek ne i u Hrvatskoj.

Ministar zdravstva Vili Beroš na prošloj je sjednici Vlade potvrdio da je čak i među starijom populacijom stopa procijepljenosti relativno niska. U Hrvatskoj je trenutno, kazao je ministar, među starijima od 80 godina „nešto više od 40 posto necijepljenih“. A upravo su osobe starije životne dobi, napomenuo je, „dokazano najizloženije težim oblicima bolesti i komplikacijama“.

Tek mali pomaci u mjesec dana

Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), 44,5 posto starijih od 80 godina u Hrvatskoj zasad nije cijepljeno. Barem jednu dozu cjepiva (kada je riječ o onima koja se daju u dvije doze) primilo je 55,5 posto ljudi te dobi, pri čemu ih je 52,6 posto u potpunosti cijepljeno.

Još početkom srpnja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dobili smo podatke o stopi procijepljenosti među starijima od 80 godina. Do tada je, prema HZJZ-u, prvu dozu bilo dobilo 54 posto populacije ove životne dobi, dok ih je 49,3 posto bilo u potpunosti cijepljeno. Usporede li se ti postotci s onima kojima trenutno barata ECDC, ne čini se da je u mjesec dana ostvaren ikakav ozbiljan pomak.

Pola EU članica prešlo 80 posto

U velikom dijelu Europske unije je, pak, situacija osjetno drugačija. Prema podacima za 25 zemalja (za dvije članice, Njemačku i Nizozemsku, ECDC nema podataka), u EU je, u prosjeku, barem jednom dozom cijepljeno 82,3 posto starijih od 80 godina, a u cjelosti 79,2 posto.

Proklamirani cilj od 80 posto cijepljenih prešlo je 13 država članica, među kojima prednjače Irska, Malta, Portugal i Španjolska. U donjem dijelu ljestvice su Bugarska, Rumunjska, Latvija, Slovačka, Litva, pa onda Hrvatska. Tek u pet članica EU-a je, dakle, situacija s procijepljenošću građana starije životne dobi lošija nego u Hrvatskoj.

Najnovija ideja – patronažne službe

U takvim okolnostima hrvatske vlasti nanovo smišljaju što poduzeti. Zadnja je ideja – patronažna služba. Ministar Beroš najavio je neki dan da će aktivirati 1200 patronažnih jedinica koje će ići od vrata do vrata i starije podsjećati na važnost cijepljenja.

Patronažna služba neće niti može tjerati ljude na cijepljenje. Umjesto toga, Ministarstvo se nada da će starije ljude uvjeriti da se cijepe. Konkretno: „Plan je ciljano uputiti patronažne službe prema starijim osobama koje nisu cijepljene kako bi ih se dodatno educiralo o prednostima cijepljenja kao životno važnom koraku za spomenutu najranjiviju populaciju te ih se ohrabrilo na cijepljenje“.

No, plan je još relativno daleko od realizacije. U Ministarstvu tvrde da je riječ o „složenom procesu“ koji zahtjeva pripremne radnje, na primjer, analizu procijepljenosti starije populacije te „edukaciju patronažnih službi u nadležnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo“.

Cijepljenje na kućnom pragu

Ovo, naravno, nije prvi Vladin pokušaj da one koji se još nisu cijepili nekako pokuša nagovoriti da to učine. Sredinom lipnja su, na primjer, u pojedinim županijama krenuli tzv. Covid autobusi, koji su vozili po manjim mjestima kako bi se ljudima omogućilo cijepljenje gotovo pa na kućnom pragu. Jedna od ciljanih skupina bili su, dakako, i stariji.

„Na ovaj način izlazimo u susret sugrađanima koji ne mogu doći do gradova, pa smo mi došli do njih. Novim idejama dolazimo do ruralnih mjesta i starijeg stanovništva te ukazujemo ljudima koliko je ovo bitno”, isticao je, prilikom početka vožnje jednog od tih autobusa, bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić.

Iz tamošnjeg Zavoda za javno zdravstvo potvrđuju da je autobus bio predviđen i da se olakša dostupnost cijepljenja starijim ljudima, ali ne samo njima. Na terenu su, kažu, cijepljeni zainteresirani građani svih dobi i zadovoljni su odazivom. No, koliko je točno autobus utjecao na procijepljenost starijih od 80 godina ne mogu procijeniti jer ta vrsta statistike nije vođena.

Kakvi su problemi na terenu

Da su autobusi doista pomogli, uvjeren je i ravnatelj Zavoda u Virovitičko-podravskoj županiji dr. Miroslav Venus. “Iz zagrebačke perspektive to nisu velike brojke”, ističe, ali su, veli, uvelike cijepljeni ljudi starije dobi, neki i nepokretni, pa su liječnici iz autobusa odlazili cijepiti i u kuće. “Da to nismo učinili, ti se ljudi ne bi uopće cijepili”, smatra ravnatelj.

U prvom krugu su zahvaljujući autobusima cijepili 1248 ljudi (svih dobi) – to je ta, iz zagrebačke perspektive, možda i ne tako velika brojka – a prošlog su tjedna krenuli ponovno na teren. Ljudima daju drugu dozu i nude opciju prve doze za one koji se još nisu cijepili.

Na pitanje zbog čega je još uvijek relativno nizak postotak procijepljenosti među starijima, Venus nam pojašnjava situaciju u svojoj županiji: “Moja županija je geografski razvučena 120 kilometara, izrazito je slaba povezanost javnim prijevozom, ljudi se moraju snalaziti i kad idu kod doktora, neki su i slabo pokretni, problem im je doći i do najbliže ambulante”.

Još jedan pokušaj uvjeravanja

Ministarstvo je u međuvremenu najavilo da će omogućiti cijepljenje i u ljekarnama. No, to će, smatra epidemiolog, tek malo pomoći u ruralnim područjima jer je mreža ljekarni, kaže, u tim sredinama još i manje razvijena od mreže ambulanti obiteljske medicine. Jedini način da se dođe do starije populacije, uvjeren je, jesu kontinuirani mobilni timovi.

Hoće li aktiviranje patronažne službe išta promijeniti? Po svemu sudeći, nije riječ o ‘mobilnim timovima’, koje spominje epidemiolog s iskustvom na terenu, već o još jednom pokušaju Vlade da nagovori starije ljude da se cijepe. S kolikim uspjehom ovoga puta? To ćemo vidjeti kad se odrade analize i edukacije.