Drvna industrija od države traži potpore kao u covidu. A već zarađuje enormno, i to na eksploatiranju robe Hrvatskih šuma
Analiziramo što stoji iza inicijative Ivića Pašalića koji traži hitan sastanak s premijerom
Drvoprerađivačka industrija traži hitnu intervenciju države. Tvrde da im je poslovanje ugroženo, da im se dobit iz prethodnih godina istopila, te da će zbog nadolazeće recesije u Njemačkoj i pada izvoza morati otpuštati radnike. Predsjednik Udruge drvne i papirne industrije HUP-a Ivić Pašalić traži sastanak s premijerom Andrejom Plenkovićem. Traže novac za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti, moratorij na plaćanje kredita HBOR-u i bankama, te da im Hrvatske šume produlje rok za otplatu kupljenog drva.
Zbog recesije u Njemačkoj i Austriji, navode, pao je izvoz u ovom inače zdravom sektoru hrvatske ekonomije. Čak dvije trećine tvrtki očekuje ove godine pad prometa do 40 posto, ističe glavni ekonomski analitičar Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.
No, drvoprerađivačka industrija već uživa velikodušne državne subvencije; upravo na tom protekcionizmu proteklih je godina naglo narasla njihova velika dobit. Riječ je tu o velikom biznisu raspodjele drvne mase državnog poduzeća Hrvatske šume i načinu ugovaranja otkupne cijene nacionalnog šumskog bogatstva.
Kako gube Hrvatske šume
Deset najvećih kupaca drvne mase imalo je lani ukupnu dobit od 71,7 milijuna eura. Istodobno, Hrvatske šume, koje im drvo prodaju, zaradile su tek 32,1 milijun eura jer su sirovinu prodavale po cijeni daleko nižoj od tržišne. Poslovni podaci otkrivaju dodatni apsurd: deset najvećih kupaca drva ima triput višu dobit po svakom zaposlenom nego državni monopolist u čijem su vlasništvu stotine tisuća hektara šuma.
Neto dobit top 10 kupaca drvne mase po zaposlenome je lani iznosila 12.054 eura, a u Hrvatskim šumama skromnih 4.148 eura. Logika je poslovanja da monopolist koji raspolaže resursom ima podlogu za ostvarenje veće dobiti od svojih kupaca; Hrvatske šume međutim imaju 2,9 puta manju dobit po zaposlenome.
Kvalitetni hrast na diskontu
Još jedan poslovni pokazatelj sugerira asimetriju u prodaji drva Hrvatskih šuma. Ugovori koje su određeni poduzetnici sklopili s Hrvatskim šumama jamče im puno niže cijene trupaca od onih koje bi morali platiti na javnim nadmetanjima. Tako top 10 prerađivača zarađuje na bazi podcijenjene sirovine, što je zapravo manjak prihoda Hrvatskih šuma. Potencijalna dobit prelijeva se iz državnog poduzeća prema određenim igračima u industriji.
Razlike između ugovorne cijene i one koja se postiže na licitacijama izuzetno su velike. Hrast lužnjak se po ugovoru lani dobivao za 452 eura, a u slobodnoj prodaji za 800 eura. To je 348 eura razlike za samo jedan kubik drva!
Hrast kitnjak po ugovoru ima prosječnu cijenu 287 eura, na licitaciji se prodavao za 688 eura po kubiku. Razlika je 401 euro. Slični su omjeri i kod bukve, jasena, jele i ostalih sortimenata.
Četiri puta povećan izvoz trupaca
“Kad vidite kamion s trupcima hrasta kako idu prema granici, slobodno možete računati da je gubitak državnog poduzeća minimalno 2.500 eura po vožnji”, objašnjava sugovornik upućen u biznis s drvnom masom.
Direktna dobit tim se subvencioniranim cijenama trupaca transferira iz Hrvatskih šuma na račune poduzetnika u drvnoj industriji. Sve je u startu zamišljeno kao podrška kojom bi se potaknuo razvoj drvne industrije, no statistika pokazuje da se od 2017. sve više izvozi sirovina, a sve manje finalni proizvodi.
Statistika pokazuje da se izvoz sirovine kontinuirano povećava. Sirovih trupaca izvezeno je lani četiri puta više nego prve godine novog modela raspodjele trupaca. Točnije, 2018. izvezli smo sirovih trupaca u vrijednosti 17,8 milijuna eura, dok se 2022. ta svota popela na nevjerojatnih 72,9 milijuna eura.
Zacementirane kvote
Sve je to posljedica famoznog Pisma razumijevanja iz 2018. Tad su Hrvatske šume i Hrvatska gospodarska komora dogovorili kriterije za raspodjela trupaca tvrtkama. S godinama su se ti kriteriji rastezali i kršili, što je izazivalo kritike i ozbiljne prigovore. Problematiziralo se što se u distribuciji drvne mase Hrvatskih šuma kakav je uspostavljen uzima zacementirano stanje.
Godinama u sustavu “zaštite stečenih prava” prednost imaju oni koji su 1. siječnja 2017. kupovali više od 50.000 kubika trupaca. Pismo razumijevanja potpisano je s idejom da se potakne finalizacija, inovacije, ulaganje i zapošljavanje, no umjesto da se nabava sirovine opravdava sukladno onome što je neka tvrtka prodala kao finalni proizvod, glavni je kriterij i dalje nulta bazna godina.
Porazan odnos izvoza sirovine i finala
Statistika pokazuje da od 2017., kad su postavljeni strateški ciljevi, pada izvoz finalnih proizvoda, posebno namještaja, a raste izvoz sirovine – kvalitetnih i na stranim tržištima cijenjenih trupaca iz hrvatskih šuma.
Državna potpora, pokazuje statistika, promašila je cilj da niskom cijenom sirovine potakne razvoj industrije. Suprotno hrvatskoj strategiji i krovnom dokumentu, razvija se zapravo industrija u državama gdje se ta sirovina izvozi.
Kad su strani poduzetnici ulazili u Hrvatsku i kupovali tvornice, odnosno njihove zajamčene kvote, isticali su kako su im iznimno važni ugovor s Hrvatskim šumama. Taj je sustav jedinstven u Europi, govorili su, jer povećava razinu predvidljivosti investicije. Sad, kad strana tržišta stagniraju, drvoprerađivači – među njima i strani vlasnici – sugeriraju Plenkoviću da hrvatska Vlada pomogne još malo olabaviti uvjete.
Rekordna godina i nenormalni uvjeti
Sektor prerađivačke industrije Šume, drvo i papir popeo se lani po prihodima i dobiti na treće mjesto Liderove tablice 1000 najvećih. Ukupni prihod bio je 1,4 milijarde eura (podatak za 36 najvećih kompanija koje su ušle u 1000 najvećih, a bez Hrvatskih šuma), a dobit 153 milijuna. Lanjska je godina bila rekordna i jer su Hrvatske šume svoje cijene držale izuzetno nisko.
Istodobno su zbog velike potražnje drvoprerađivači dizali cijene i do 100 posto. U lanjskoj energetskoj krizi neki proizvođači iskoristili su strah potrošača i zbog velike potražnje povećali cijene peleta.
Ivić Pašalić je skok od 100 posto na Novoj TV branio nenormalnim okolnostima, iako Hrvatske šume nisu dizale cijene. Vlada je tad također uskočila, smanjivši PDV na pelete s 25 na pet posto. Tvrtka u kojoj je Pašalić predsjednik Nadzornog odbora prijavila je lani povećanje prihoda u odnosu na 2021. u iznosu od 12,9 posto, a neto dobit za čak 8,6 puta.
Bivši poslodavac novog ministra
Iako i dalje nema odgovora zašto je odnos između izvoza sirovine i finalnih proizvoda nepovoljan, nije jasno koliko je stranih investicija išlo u tom smjeru i koliko se dobiti reinvestiralo, pred premijerom Plenkovićem su novi zahtjevi.
Pašaliću u razgovoru s premijerom neće biti naodmet što novi ministar gospodarstva Damir Habijan dolazi iz jednog od najjačih odvjetničkih društava u Hrvatskoj, Uskoković i partneri, koje je osnovao Oleg Uskoković. Njegove su, pak, tvrtke veliki kupac drvne mase Hrvatskih šuma po povlaštenim cijenama.
U drvnoj industriji je Uskoković suvlasnik austrijskog holdinga Variso u čijem su portfelju Pan parket, Drvoproizvod, Finvest i Proizvodnja drvenih stupova. Te su tvrtke ove godine raspolagale s čak 71 tisućom kubika drvne mase koje su po zaštićenim cijenama ugovorile i prodale Hrvatske šume.