Država i Grad Zagreb imaju slične zgrade jednu kraj druge. Grad svoju počinje obnavljati od potresa, država nije riješila ni papire
Usporedili smo obnovu dvije slične zgrade, stradale u potresu prije gotovo 27 mjeseci
Početkom godine, kada je Hrvatskoj prijetio gubitak europskog novca namijenjenog obnovi, bilo je sasvim jasno da Vlada i HDZ nemaju namjeru preuzeti odgovornost za mogući debakl. Umjesto toga, taktika je bila da se odgovornost ako ne u potpunosti prebaci na gradske vlasti, onda barem ravnomjerno s njima podijeli.
“Što je zagrebačka vlast napravila u Zagrebu, pa da bi imali kredit tražiti ostavku ministra Horvata?”, pitao se, primjerice, Branko Bačić, jedan od premijerovih lojalnih suradnika, tih dana dok je oporba tražila opoziv tadašnjeg ministra zaduženog za obnovu i europski Fond solidarnosti. Horvat je nedugo potom morao otići, ali to je već sasvim druga priča.
Tko je za sve kriv?
Polemika oko toga tko je kriv i tko odgovoran što Hrvatska slabo koristi europski novac za obnovu – a sama obnova ide još i gore – u međuvremenu je potisnuta u drugi plan jer je Bruxelles odobrio produženje rokova za trošenje novca za još godinu dana. Ali samo pitanje kome ide bolje s obnovom javnih zgrada i trošenjem EU novca – gradu ili državi – i dalje je aktualno.
Finalna crta bit će, dakako, podvučena sljedeće godine u lipnju, kada će se točno znati koliko je novca iz EU (ne)potrošeno. Međutim, na jednoj mikrolokaciji u širem centru Zagreba odgovor na to pitanje moglo bi se dati već i sada.
Dvije susjedne zgrade
Riječ je o Ulici Republike Austrije. Dvije zgrade stradale u istom potresu. Obje se koriste za upravne funkcije. Obje su pod zaštitom kao dio kulturnog dobra. I jednoj i drugoj odobrena su stoga sredstva iz europskog Fonda solidarnosti. Za jednu se papiri za obnovu pripremaju. U drugoj, pak, uskoro kreću građevinski radovi. Prvom upravlja država. Druga je gradska.
Riječ je, dakle, o Ulici Republike Austrije, kućnim brojevima 18 i 20. Na broju 18 je zgrada u kojoj rade zaposlenici gradskih tijela, poput Zavoda za prostorno uređenje. Na broju 20 je sjedište Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Dijeli ih nekoliko desetaka metara i travnjak preko kojeg staza vodi u Park dr. Franje Tuđmana.
EU sredstva za obnovu
I Grad Zagreb i Ministarstvo dobili su za obnovu tih objekata sredstva Fonda solidarnosti, namijenjena kulturnoj baštini – jer su dio kompleksa nekadašnje “Rudolfove vojarne” – što potvrđuju podaci Ministarstva kulture. Za “izradu projektne dokumentacije i provedbu mjera zaštite” Gradu je u srpnju 2021. odobreno gotovo 6,2 milijuna kuna. Državi, odnosno Ministarstvu sljedećeg mjeseca 1,5 milijuna kuna.
Sve je, dakle, bilo neobično slično: isti potres, isti fond, ista ulica, ista upravna namjena, isti povijesni kompleks. Pa smo se i mi odlučili na ista pitanja. Da ne bismo sami spekulirali i procjenjivali tko je što dosad napravio ili nije napravio, poslali smo Ministarstvu prostornog uređenja i Gradu Zagrebu set istih pitanja.
Na primjer, kolika su bila oštećena na zgradi nakon potresa; kolika je površina zgrade; je li projektna dokumentacija za obnovu dovršena i kad; jesu li počeli građevinski radovi i hoće li biti plaćeni iz Fonda solidarnosti; koliko je uopće europskih sredstava dosad iskorišteno.
Država čeka papire
U Ministarstvu, čije je sjedište upravo u toj zgradi u Ulici Republike Austrije, kažu da je “proveden postupak nabave projektne dokumentacije čija je izrada u tijeku”. “Po izradi dokumentacije raspisat će se postupak javne nabave za radove. Za vrijeme radova službenici će biti izmješteni na druge privremene lokacije”, objašnjavaju iz Ministarstva.
U Gradu, pak, tvrde da je projektno-troškovnička dokumentacija izrađena krajem kolovoza prošle godine, a revizija projekta u prosincu. Potom je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u svibnju dao suglasnost na projekt obnove konstrukcije zgrade, kažu iz Grada.
Sami radovi na obnovi u različitim su fazama. Za zgradu kojom upravlja Ministarstvo javni natječaj za radove tek treba biti raspisan, a službenici će tada biti preseljeni u neke druge zgrade. Grad je, pak, u travnju sklopio ugovor za radove obnove te uskoro, ističu, očekuju njihov početak. Gradske zaposlenike preselili su, kažu, na druge lokacije.
Gdje je europski novac?
Iz Fonda solidarnosti Grad je dosad, potvrdili su nam, zatražio 370.523 kune, a isplaćeno im je 367.023 kune “za radove hitne sigurnosne sanacije i izradu projektno troškovničke dokumentacije”. Prema informacijama otprije dva tjedna, Ministarstvo tek treba podnijeti prvi zahtjev za nadoknadu sredstava iz Fonda, za izradu projektne dokumentacije s iznosom od 615 tisuća kuna.
Treba napomenuti da je zgrada, u kojoj je sjedište Ministarstva, površinom dvostruko veća od susjedne gradske. To će, možemo pretpostaviti, utjecati na trajanje samih radova na obnovi. Kao što će na radove sigurno utjecati i vrste oštećenja. Ujedno, na gradskoj zgradi najavljuje se konstruktivna obnova, a na državnoj cjelovita.
No, koliko je to sve skupa moglo presudno utjecati da su te dvije zgrade u tako različitim fazama obnove? Pogotovo kad se zna da je od potresa u kojoj su stradale prošlo više od dvije godine. Jer ni tempo koji se može iščitati iz dostupne dokumentacije državi baš ne ide u prilog.
Prošlo je 27 mjeseci
Primjerice, ugovor za europska sredstva, Grad je lani – proizlazi iz podataka dostupnih na stranici Ministarstva kulture – potpisao nekoliko tjedana prije Ministarstva prostornog uređenja.
Nadalje, u Gradu tvrde da se na projektnoj dokumentaciji za konstruktivnu obnovu radilo već u ljeto prošle godine, dok se za Ministarstvo “papiri” za cjelovitu obnovu upravo sada dovršavaju, nakon što je natječaj bio proveden tijekom veljače i ožujka. Gradu je, spomenimo, trebalo nekoliko dana manje da izabere izvođača radova, nego što je državi trebalo za projektnu dokumentaciju.
Radi se, istina, o ponešto različitim zgradama, ali istovremeno i neobično sličnima: oštećenima istog dana – i to prije gotovo 27 mjeseci – na istoj lokaciji, udaljenima tek jedan kućni broj, sa sličnom administrativnom namjenom. Radi se stoga i o još uvijek aktualnom pitanju: kome obnova ide bolje, Gradu ili državi?