Nekad je nužno odabrati stranu

Država poduzetniku uskratila milijune iz EU zbog sumnji da vara. Sad mu ih mora sama dati jer to nije dokazala

Marko Pipunić dobio je presudu da mu država mora isplatiti odštetu od 38,5 milijuna kuna

12.05.2017., Cepin - Novoizgradjena tvornica za proizvodnju prsuta u vlasnistvu tvrtke Zito. Vlasnik tvrtke Zito Marko Pipunic. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Zbog nezakonitog poništenja odluke o dodjeli 38,5 milijuna kuna potpora iz EU fonda za ruralni razvoj tvrtki Salami Aurea, povezanoj s osječkom grupacijom Žito u vlasništvu Marka Pipunića, Republika Hrvatska morat će, čini se, platiti odštetu. Riječ je o istom iznosu, dakle 38,5 milijuna kuna, koliko je trebala iznositi potpora na koju je Salami Aurea ostvarila pravo na natječaju Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Potpora je tvrtki odobrena krajem rujna 2015., kada je Ministarstvo poljoprivrede vodio Tihomir Jakovina (SDP), a ukinuta 1. kolovoza 2016., kada je ministar poljoprivrede bio Davor Romić (Most). Tadašnji HDZ-ov ministar EU fondova i regionalnog razvoja Tomislav Tolušić pozivao je još u svibnju 2016. DORH da istraži dodjelu sredstava iz EU fondova, tvrdeći kako je novac Europske komisije svjesno i u dogovoru pronevjeren. Sumnjalo se da Pipunić preko povezanih tvrtki želi izvući što više novca. Afera je eskalirala sredinom 2016. Sada je donijeta presuda koja kaže potpuno suprotno – država je pogriješila kada je uskratila osječkom poduzetniku potpore. Telegram analizira cijeli slučaj koji je sada dobio sudski epilog.

Sumnje iz EK za 21 hrvatsku tvrtku

Sve je počelo u svibnju 2016. kada je u medijima objavljen popis na kojem je bila 21 hrvatska tvrtka za koje je Europska komisija sumnjala da pokušavaju varati na natječaju za potpore. Među njima su bile i ove Pipunićeve. “Nadzor smo aktivirali jer smo imali ozbiljne sumnje u stvaranje umjetnih uvjeta kod natječaja”, kazala je tada Christina Borchmann, direktorica Glavne uprave poljoprivrede i ruralnog razvoja Europske komisije.

Poljoprivredni konzultant, Kristijan Mavrek za Telegram je tada ekstenzivno objasnio kako su se sumnje pojavile jer su veliki poljoprivredni poduzetnici, poput Pipunića, odmah nakon raspisivanja natječaja za europske potpore imali spremne projekte. Zato se vjerovalo kako su sve informacije, u sprezi s Ministarstvom poljoprivrede, dobili unaprijed. Osim toga novim pravilnikom bilo je omogućeno upravo ovo što se u Pipunićevom slučaju dogodilo; da neka firma ili investitor osnuje tri, četiri ili pet firmi, i za svaku od njih dobije maksimalan iznos poticaja, koji je ministar Jakovina tada odredio vrlo visoko, do 5 milijuna eura – a sve to mimo preporuka i direktiva Europske unije, rekao je za Telegram Mavrek.

Zašto je Pipunić ostao bez EU potpore

Sada je nadležni sud presudio da je u ovom slučaju ipak sve bilo regularno, da su sredstva dodijeljena zakonito. Odluka da se sredstva Pipuniću uskrate ocijenjena je nepravilnom. Presudu kojom je odluka Agencije o poništenju dodjele potpore proglašena nezakonitom donio je Trgovački sud u Osijeku. Pipunić je tom sudu podnio tužbu nakon što je izgubio potporu za projekt proizvodnje salama, pršuta i suhomesnatih proizvoda. Ukidanje potpore u kolovozu 2016. je po ocjeni suda bilo arbitraran potez Agencije, dakle neutemeljen. Zbog toga će sada država, ako presuda postane pravomoćna, morati gospodinu Pipuniću ipak isplatiti novac, no u ovom slučaju državni.

Agencija je Pipuniću uskratila već dodijeljena sredstva nakon što je utvrđeno da se na natječaj za tzv. Mjeru 4.2 “Potpora za ulaganje u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda” javio s tri tvrtke kćeri Žito grupacije, tražeći, dakle, tri odvojene potpore. Radilo se o tvrtkama Salami Aurea, Copadio i Prosciutto Pannonico i isprva su sve tri dobile potpore. Sve su one osnovane neposredno prije objave natječaja za potpore, a Pipunić tvrdi kako je u to vrijeme upravo kretao u nove prerađivačke projekte u Slavoniji.

Međutim, upravo činjenica da su za potporu konkurirale njegove tri firme pobudila je sumnju u moguće nepravilnosti. U Agenciju stiže i prijava nepravilnosti. U njoj je bilo navedeno da je Pipunić tri nove tvrtke osnovao samo kako bi umjetno povećao iznos potpora, odnosno izvukao što više sredstava iz EU fonda. Upravo ono na što je upozoravao i Mavrek, a primjetila je i Europska komisija. Zato je Agencije krenula dodatno provjeravati rezultate natječaja i funkcioniranje tvrtki koje su na njega aplicirale. Utvrđeno je da su sve tri Pipunićeve tvrtke koje su podnijele zahtjeve za potporu, dakle Salami Aurea, Copadio i Prosciutto Pannonico, imale sjedište i lokaciju ulaganja na istoj parceli koja je bila upravo u vlasništvu Marka Pipunića.

Povjerenstvo: To je suprotno EU pravilima

Nedugo zatim osnovano je Povjerenstvo za nepravilnosti koje je utvrdilo da su uvjeti za stjecanje pogodnosti kod dodjele potpora stvoreni umjetno ne bi li se povuklo čim više sredstava. Konkretno, Pipunić bi na taj način dobio tri puta maksimalni iznos potpore.

Zaključeno je kako je to suprotno ciljevima sektorskog poljoprivrednog zakonodavstva, odnosno suprotno europskoj uredbi kojom je dodjela sredstava za ruralni razvoj bila regulirana na razini EU. Radilo se, po ocjeni Povjerenstva, samo o jednom projektu Žito grupacije i zato je tvrtkama Salami Aurea i Copadio izdana Izjava o poništenju dodjela potpora, dok je tvrtka Prosciutto Pannonico mogla zadržati svoju potporu. Objašnjeno im je kako je Agencija donijela odluku uvažavajući pravila kojima se uređuje dodjela sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

“Salami Aurea prekršila je odredbe Pravilnika koji zabranjuje stvaranje umjetnih uvjeta i stjecanje pogodnosti na taj način”, stajalo je u Izjavi. To su predstavnici Republike Hrvatske i same Agencije ponovili i tijekom sudskog procesa pokrenutog nakon što je Pipunić podnio tužbu.

Sastanak u DORH-u zbog ozbiljnih sumnji

Gospodin Pipunić na sudu je prezentirao dokaze u svoju korist. Među ostalim, tu je bilo izvješće sa sastanka u DORH-u, održanog zbog sumnji u nepravilnosti oko dodjele europskih potpora. Na njemu su uz predstavnike DORH-a bili i predstavnici Porezne uprave, Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, MUP-a i Službe za suzbijanje nepravilnosti i prijevara Ministarstva financija. Navodno tada nitko od njih nije imao negativan stav o Pipunićevim projektima.

Naime, naknadno je utvrđeno da je svaki od proizvodnih pogona potpuno samostalan, da su proizvodni procesi neovisni jedni o drugima, da svaki pogon ima vlastite ulazne sirovine i različite izlazne sirovine. To je značilo da je svaki od njih zasebna tehničko-tehnološka cjelina. Jedino zajedničko bilo im je što imaju istog vlasnika – Žito d.o.o.

Stav Bruxellesa oko sumnjivih natječaja

Kao dokaz je priložen i zapisnik sa satanka održanog 19. srpnja 2016. u Bruxellesu. Na njemu su predstavnici Europske komisije hrvatskom izaslanstvu dodatno objasnili kako moraju odmjereno pristupati sumnjivim situacijama te provjeravati svaki pojedini slučaj. Kada bi se sumnje i pojavile, bilo je nužno unaprijed pisanim putem upozoriti korisnike, a zatim naknadno ciljanim kontrolama provjeriti radi li se o umjetno stvorenim uvjetima za izvlačenje čim većih iznosa potpora.

Mario Sabljić, jedan od članova Povjerenstva za nepravilnosti koje je odbilo Pipunića, objasnio je na sudu kako u Pravilniku o provedbi mjere M4, nije bilo propisano da povezane tvrtke ne mogu podnijeti zahtjev za potpore.

“Bilo je propisano da se ne mogu na umjetan način stvarati okolnosti za dodjelu sredstava. U ovom slučaju, zaključeno je da se povezanim tvrtkama pokušava upravo to”, bio je decidiran Sabljić. Potvrdio je to i Ivo Dolić, još jedan član Povjerenstva koji je bio nazočan na sastanku 28. srpnja 2016. kada je odlučeno da se Pipuniću uskrate potpore.

HDZ upozoravao EK na nepravilnosti

Krunoslav Zmaić je u ime HDZ-ovog Odbora za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo također sredinom 2015. kritizirao Tihomira Jakovinu i natječaje za europska sredstva za ruralni razvoj. Tijekom ovog postupka na sudu je potvrdio kako je HDZ, budući da je tada bilo u oporbi, upozoravao Europsku komisiju na nepravilnosti prilikom dodjele potpora. Odgovoreno im je da su to unutarnji problemi Hrvatske, pa je HDZ tražio izmjenu pravilnika i zakona kako bi se ti projekti zaustavili.

“U međuvremenu smo zajedno s Mostom napravili koaliciju i Ministarstvo poljoprivrede je pripalo Mostu. Ministar Davor Romić zaustavio je sve natječaje, odnosno poništio odluku jer je smatrao da se sredstva trebaju dodijeliti malim i srednjim poduzetnicima”. Prema Zmaićevim riječima , zakoni i pravilnici su naknadno i promijenjeni, a kod dodjele sredstava iz drugih mjera za ruralni razvoj nije bilo nepravilnosti.

Pipunić tvrdi da su mu u startu govorili da je sve super

I sam Marko Pipunić ispitan je na sudu. U nekoliko navrata ponovio je da je svoje projekte prezentirao u Ministarstvu i Agenciji te da su ih svi ocijenili vrhunskima. “Pitao sam javno mogu li se na natječaj prijaviti povezane tvrtke i odgovorili su mi kako nema prepreka za to. Zato sam svaku firmu prijavio za drugi projekt, a Žito d.o.o. nije konkuriralo za ta sredstva.”

Sud je u presudi, kojom je prihvatio Pipunićevu tužbu, primijetio kako Agencija nije postupila po uputi Europske komisije od 19. srpnja 2016. te nije upozorila njegovu tvrtku na moguće sumnje u nepravilnosti niti mu je dala mogućnost da se na njih očituje. Zatim je, a da Pipunić u tome ponovno nije sudjelovao, donijela odluku kojom mu je ukinula potporu.

Ova se presuda, inače, odnosila samo na Pipunićevu tvrtku Salami Aurea. Sudski postupak koji je pokrenut s praktički identičnom tužbom njegove druge tvrtke Copadio još nije okončan.